Brže od pregledniku!
84 odnosi: Akademik, Češki jezik, Bugarski jezik, Danski jezik, Enigma, Fabula, Fantastika, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Gimnazija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ivan Gundulić, Julijana Matanović, Književna teorija, Književnost, Komparativna književnost, Lastovo, Leksikon Marina Držića, Makedonski jezik, Medicina, Nagrada "Fran Galović", Nagrada Anto Gardaš, Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš", Nagrada Mato Lovrak, Nagrada Vladimir Nazor, Nagrada Zvane Črnja, NIN-ova nagrada, Njemački jezik, Novela, Osijek, Osman (Gundulić), Osnovna škola, Prevoditelj, Pripovijetka, Prosinac, Rumunjski jezik, Scenarist, Slovački jezik, Slovenski jezik, Srednja škola, Talijanski jezik, Vukovar, Zagreb, Znanost o književnosti, 16. kolovoza, 1946., ..., 1969., 1970., 1972., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1988., 1989., 1990., 1992., 1993., 1995., 1996., 1997., 1999., 2000., 2001., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2017., 3. prosinca, 30. siječnja. Proširite indeks (34 više) »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Pavao Pavličić i Akademik · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Pavao Pavličić i Češki jezik · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Pavao Pavličić i Bugarski jezik · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Pavao Pavličić i Danski jezik · Vidi više »
Enigma
* Enigma (stroj), porodica njemačkih strojeva iz Drugog svjetskog rata koji su se rabile za šifriranje/dešifriranje poruka za poslovne, vojne i diplomatske svrhe.
Novi!!: Pavao Pavličić i Enigma · Vidi više »
Fabula
Fabula (lat. fabula.
Novi!!: Pavao Pavličić i Fabula · Vidi više »
Fantastika
Fantastika je oblik umjetničkog izražavanja u prvom redu književnosti i slikarstva, za kojeg su značajni elementi natprirodnog i izmišljenog.
Novi!!: Pavao Pavličić i Fantastika · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Pavao Pavličić i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Pavao Pavličić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Pavao Pavličić i Francuski jezik · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Pavao Pavličić i Gimnazija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pavao Pavličić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Pavao Pavličić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Pavao Pavličić i Ivan Gundulić · Vidi više »
Julijana Matanović
Julijana Matanović (Gradačac BiH, 6. travnja 1959.) hrvatska književnica i sveučilišna profesorica, članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Pavao Pavličić i Julijana Matanović · Vidi više »
Književna teorija
Teorija književnosti (poetika) je znanost koja proučava opće zakonitosti književnog oblikovanja.
Novi!!: Pavao Pavličić i Književna teorija · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Pavao Pavličić i Književnost · Vidi više »
Komparativna književnost
Poredbena ili komparativna književnost je vrsta znanosti o književnosti.
Novi!!: Pavao Pavličić i Komparativna književnost · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Pavao Pavličić i Lastovo · Vidi više »
Leksikon Marina Držića
Leksikon Marina Držića s Bibliografijom u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 2009.
Novi!!: Pavao Pavličić i Leksikon Marina Držića · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Pavao Pavličić i Makedonski jezik · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Pavao Pavličić i Medicina · Vidi više »
Nagrada "Fran Galović"
Književna nagrada nosi ime po Franu Galoviću, hrvatskom književniku iz razdoblja moderne, rođenom u Peterancu kraj Koprivnice.
Novi!!: Pavao Pavličić i Nagrada "Fran Galović" · Vidi više »
Nagrada Anto Gardaš
Nagrada Anto Gardaš hrvatska je književna nagrada.
Novi!!: Pavao Pavličić i Nagrada Anto Gardaš · Vidi više »
Nagrada Ksaver Šandor Gjalski
Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski", književna je nagrada utemeljena 27. listopada 1979. godine.
Novi!!: Pavao Pavličić i Nagrada Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"
Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš", nagrada je za književnu i umjetničku kritiku.
Novi!!: Pavao Pavličić i Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš" · Vidi više »
Nagrada Mato Lovrak
Nagrada Mato Lovrak, književna je nagrada a dodjeljuje se za najbolji roman za mladež napisan na hrvatskome jeziku u protekloj godini.
Novi!!: Pavao Pavličić i Nagrada Mato Lovrak · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Pavao Pavličić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Nagrada Zvane Črnja
Dodjela Nagrade "Zvane Črnja" Damiru Barbariću, Pula, 2018. Nagrada Zvane Črnja, hrvatska je književna nagrada koja se dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja.
Novi!!: Pavao Pavličić i Nagrada Zvane Črnja · Vidi više »
NIN-ova nagrada
NIN-ova nagrada književna je nagrada za najbolji roman godine, a dodjeljuje ju NIN.
Novi!!: Pavao Pavličić i NIN-ova nagrada · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Pavao Pavličić i Njemački jezik · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Pavao Pavličić i Novela · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pavao Pavličić i Osijek · Vidi više »
Osman (Gundulić)
Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.
Novi!!: Pavao Pavličić i Osman (Gundulić) · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Pavao Pavličić i Osnovna škola · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Pavao Pavličić i Prevoditelj · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Pavao Pavličić i Pripovijetka · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Pavao Pavličić i Prosinac · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Pavao Pavličić i Rumunjski jezik · Vidi više »
Scenarist
Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.
Novi!!: Pavao Pavličić i Scenarist · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Pavao Pavličić i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Pavao Pavličić i Slovenski jezik · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Pavao Pavličić i Srednja škola · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Pavao Pavličić i Talijanski jezik · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Pavao Pavličić i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Pavao Pavličić i Zagreb · Vidi više »
Znanost o književnosti
Znanost o književnosti je znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem književnošću.
Novi!!: Pavao Pavličić i Znanost o književnosti · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Pavao Pavličić i 16. kolovoza · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1946. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Pavao Pavličić i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2007. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Pavao Pavličić i 2017. · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: Pavao Pavličić i 3. prosinca · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Pavao Pavličić i 30. siječnja · Vidi više »
