Brže od pregledniku!
65 odnosi: Amerika, Šarena perunika, Šparogolike, Žuta, Žuta perunika, Bijela, Biljke, Blijeda perunika, Botanički vrt, Botanika, Carl Linné, Crni grab, Cvijet, Daleki istok, Dalmatinski šafran, Duga, Eterična ulja, Fakultet, Farmacija, Francuska, Gomolj, Gomoljasta perunika, Grčka, Grčki jezik, Hrast medunac, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska perunika, Indijanci, Irida, Irideae, Iridoideae, Iris foetidissima, Istra, Jadranska perunika, Japan, Jednosupnice, Kajkavsko narječje, Karlo Veliki, Kralj, Latinski jezik, Listopad, Ljubičasta, Ljubica, Majušna perunika, Medvednica, Parfem, Perun, Perunikovke, Plava, ..., Samoborsko gorje, Sibirska perunika, Sjemenjače, Slavenska mitologija, Smola, Srpanj, Svibanj, Trijeslovina, Uskolisna perunika, Vrsta, Zagreb, Zemlja, Zub, 1936., 2000.. Proširite indeks (15 više) »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Perunika i Amerika · Vidi više »
Šarena perunika
Šarena perunika (išarana perunika; lat. Iris variegata), zeljasta cvjetnica iz porodice perunikovki.
Novi!!: Perunika i Šarena perunika · Vidi više »
Šparogolike
''Ophiopogon bodinieri''. Šparogolike (lat. Asparagales), biljni red iz razreda Liliopsida kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.
Novi!!: Perunika i Šparogolike · Vidi više »
Žuta
Žuta boja Žuta boja.
Novi!!: Perunika i Žuta · Vidi više »
Žuta perunika
Žuta perunika (vodena perunika, mačinac vodeni; lat. Iris pseudacorus), biljka cvjetnica iz porodice perunikovki raširena po Europi do Kavkaza, i od Mediterana do Irana.
Novi!!: Perunika i Žuta perunika · Vidi više »
Bijela
Bijela boja Bijela je boja.
Novi!!: Perunika i Bijela · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Perunika i Biljke · Vidi više »
Blijeda perunika
Blijeda perunika (mirisna perunika; lat. Iris pallida), biljka cvjetnica iz porodice perunikovki koja raste po obali Dalmacije i sjevernoj Italiji.
Novi!!: Perunika i Blijeda perunika · Vidi više »
Botanički vrt
Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu. Arboretum Trsteno. Slave Raškaj. Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz različitih krajeva svijeta.
Novi!!: Perunika i Botanički vrt · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Perunika i Botanika · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Perunika i Carl Linné · Vidi više »
Crni grab
Crni grab (lat. Ostrya), biljni rod iz porodice brezovki.
Novi!!: Perunika i Crni grab · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Perunika i Cvijet · Vidi više »
Daleki istok
Tokyo, Japan Shanghai, Kina Central business district u Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.
Novi!!: Perunika i Daleki istok · Vidi više »
Dalmatinski šafran
Dalmatinski šafran (dalmatinski podlesak, lat. Crocus dalmaticus), vrsta jednosupnice iz porodice perunikovki raširene uz dalmatinsku obalu u Hrvatskoj, gdje se smatra endemom, ali postoje podaci da raste i na području Albanije.
Novi!!: Perunika i Dalmatinski šafran · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: Perunika i Duga · Vidi više »
Eterična ulja
Lavandino ulje Eterična ulja ili esencijalna ulja (lat. aetheroleum) su hlapljive tvari koje se dobivaju iz biljnog materijala, dobivaju se procesom destilacijom vodenom parom, tještenjem i ili ekstrakcijom a sastoje se najviše od terpena.
Novi!!: Perunika i Eterična ulja · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Perunika i Fakultet · Vidi više »
Farmacija
Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.
Novi!!: Perunika i Farmacija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Perunika i Francuska · Vidi više »
Gomolj
Slika gomolja batataGomolj ili tuber označava najčešće podzemnu stabljiku biljke, koja nastaje zadebljanjem vriježa i ima dvojaku ulogu: spremište je za rezervne tvari, te ima ulogu u razmnožavanju.
Novi!!: Perunika i Gomolj · Vidi više »
Gomoljasta perunika
Gomoljasta perunika (gomoljasta sabljica; lat. Iris tuberosa), vrsta trajnice iz porodice perunikovki.
Novi!!: Perunika i Gomoljasta perunika · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Perunika i Grčka · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Perunika i Grčki jezik · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Perunika i Hrast medunac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Perunika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Perunika i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska perunika
Iris × germanica Hrvatska perunika, albino Iris × germanica Hrvatska perunika (germanska perunika; bogiša, modra perunika, perunika pitoma, lat. Iris × germanica; sinonim Iris × croatica i preko 50 drugih) biljka iz porodice Iridaceae (perunikovke).
Novi!!: Perunika i Hrvatska perunika · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: Perunika i Indijanci · Vidi više »
Irida
Luca Giordano: Irida, freska, 1684. – 1686. Irida ili Iris (grč., Iris) ili Iris u grčkoj mitologiji božica je duge i glasnica bogova u grčkoj mitologiji.
Novi!!: Perunika i Irida · Vidi više »
Irideae
Irideae, biljni tribus trajnica iz porodice perunikoivki, dio potporodice Iridoideae.
Novi!!: Perunika i Irideae · Vidi više »
Iridoideae
Iridoideae, biljna potporodica, dio porodice perunikovki.
Novi!!: Perunika i Iridoideae · Vidi više »
Iris foetidissima
Iris foetidissima, biljka cvjetnica, zimzelena trajnica iz porodice perunikovki.
Novi!!: Perunika i Iris foetidissima · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Perunika i Istra · Vidi više »
Jadranska perunika
Jadranska perunika (hrvatski naziv: jadranska perunika; lat. Iris adriatica, trajnica iz porodice perunikovki iz središnje Dalmacije, hrvatski endem. Opisana je i ilustrirana 2002. godine, te izdvojena iz srodne vrste I. pseudopumila Tineo. Naime, noviji autori uglavnom se slažu da su biljke iz Dalmacije iste kao i one iz Italije. (Webb & Chater 1980, Mathew 1981, Mitić 2000). No, rezultati komparativnog morfološkog istraživanja cijelog kompleksa I. pumila, s drugim patuljastim perunikama kao što su I. pumila L. i I. attica Boiss. et Heldr., pokazalo je da su perunike iz srednje Dalmacije potpuno drugačije, morfološki manje od polovice veličine u većini značajki od tipične talijanske I. pseudopumila i moraju se odvojiti od I. pseudopumila i opisati kao nova vrsta, usko endemična je za Hrvatsku. Glavne karakteristike I. adriatica su: patuljasta stabljika (dužine 1-3 (5) cm), nježni i uski listovi duži od stabljike, zelenkaste plohe sa širokim rubovima duge kao ili malo duže od hipantijske cijevi, pojedinačni žuti ili ljubičasti cvjetovi koji prekrivaju listove, eliptične trokutne čahure (2-3 cm duge), s eliptičnim tamnosmeđim sjemenkama i brojem kromosoma 2n.
Novi!!: Perunika i Jadranska perunika · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Perunika i Japan · Vidi više »
Jednosupnice
Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).
Novi!!: Perunika i Jednosupnice · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Perunika i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Perunika i Karlo Veliki · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Perunika i Kralj · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Perunika i Latinski jezik · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Perunika i Listopad · Vidi više »
Ljubičasta
Ljubičasta spada u sekundarne boje.
Novi!!: Perunika i Ljubičasta · Vidi više »
Ljubica
Ljubica (viola, viojla, lat. Viola) rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s 478 priznatih vrsta raširenih diljem svijeta.
Novi!!: Perunika i Ljubica · Vidi više »
Majušna perunika
Majušna perunika (lat. Iris pumila), zeljasta cvjetnica iz porodice perunikovki.
Novi!!: Perunika i Majušna perunika · Vidi više »
Medvednica
Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Perunika i Medvednica · Vidi više »
Parfem
Parfem (od latinskog per.
Novi!!: Perunika i Parfem · Vidi više »
Perun
Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Novi!!: Perunika i Perun · Vidi više »
Perunikovke
Perunikovke (lat. Iridaceae nom. cons.), velika biljna porodica jednosupnica kojoj pripada 7 imenovanih potporodica (plus incertae sedis) s 2579 vrsta.
Novi!!: Perunika i Perunikovke · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: Perunika i Plava · Vidi više »
Samoborsko gorje
Samoborsko gorje je sjeverni masiv Žumberačkog gorja.
Novi!!: Perunika i Samoborsko gorje · Vidi više »
Sibirska perunika
Sibirska perunika (lat. Iris sibirica), vrsta perunike raširene po Euroaziji.
Novi!!: Perunika i Sibirska perunika · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Perunika i Sjemenjače · Vidi više »
Slavenska mitologija
Slavenska mitologija je starovjerje slavenskih naroda koje se razvijalo kroz otprilike 3000 godina.
Novi!!: Perunika i Slavenska mitologija · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Perunika i Smola · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Perunika i Srpanj · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Perunika i Svibanj · Vidi više »
Trijeslovina
Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.
Novi!!: Perunika i Trijeslovina · Vidi više »
Uskolisna perunika
Uskolisna perunika (mačinac; lat. Iris graminea) vrsta je perunike koja je rasprostranjena od Španjolske do zapadne Rusije, a raste i u Hrvatskoj.
Novi!!: Perunika i Uskolisna perunika · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Perunika i Vrsta · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Perunika i Zagreb · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Perunika i Zemlja · Vidi više »
Zub
Presjek kutnjaka Zubi čovjeka Zubi (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi (nisu kosti), koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini.
Novi!!: Perunika i Zub · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Perunika i 1936. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Perunika i 2000. · Vidi više »
