Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Petar Cvirn

Indeks Petar Cvirn

Petar Cvirn (Zagreb, 1. rujna 1986.) je hrvatski televizijski, filmski i kazališni glumac.

31 odnosi: Balkan Inc., Bijelo dugme, Crno-bijeli svijet (televizijska serija), Dolina sunca (telenovela), Film, Glumac, Goran Bregović, Hrvatska, Hrvatski jezik, Kazalište, Ko te šiša, Larin izbor, Ne dao Bog većeg zla (2002.), Počivali u miru, Ruža vjetrova (televizijska serija), Snivaj, zlato moje (2005.), Televizija, Zagreb, 1. rujna, 1986., 2002., 2005., 2006., 2009., 2010., 2011., 2012., 2014., 2015., 2016., 2021..

Balkan Inc.

Balkan Inc. je slovensko-hrvatsko-srbijanska televizijska kriminalistička serija, koja je premijerno izvedena 2006. godine.

Novi!!: Petar Cvirn i Balkan Inc. · Vidi više »

Bijelo dugme

Bijelo dugme je jedna od najpoznatijih rock grupa bivše Jugoslavije, osnovana u Sarajevu 1974. godine.

Novi!!: Petar Cvirn i Bijelo dugme · Vidi više »

Crno-bijeli svijet (televizijska serija)

Crno-bijeli svijet je hrvatska dramsko-humoristična TV serija, koja je naziv dobila po istoimenome hitu grupe „Prljavo kazalište”.

Novi!!: Petar Cvirn i Crno-bijeli svijet (televizijska serija) · Vidi više »

Dolina sunca (telenovela)

Dolina sunca hrvatska je telenovela koju je napisala Diana Pečkaj Vuković.

Novi!!: Petar Cvirn i Dolina sunca (telenovela) · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Petar Cvirn i Film · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: Petar Cvirn i Glumac · Vidi više »

Goran Bregović

Goran Bregović (Sarajevo, 22. ožujka 1950.), glazbenik iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Petar Cvirn i Goran Bregović · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Petar Cvirn i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Petar Cvirn i Hrvatski jezik · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Petar Cvirn i Kazalište · Vidi više »

Ko te šiša

Ko te šiša je hrvatska humoristična serija nastala prema ideji scenaristica Dijane Merdanović i Petre Venier.

Novi!!: Petar Cvirn i Ko te šiša · Vidi više »

Larin izbor

Larin izbor jest hrvatska telenovela autorice i producentice Jelene Popović Volarić.

Novi!!: Petar Cvirn i Larin izbor · Vidi više »

Ne dao Bog većeg zla (2002.)

Ne dao Bog većeg zla je hrvatski dugometražni film iz 2002. godine.

Novi!!: Petar Cvirn i Ne dao Bog većeg zla (2002.) · Vidi više »

Počivali u miru

"Počivali u miru" hrvatska je dramska serija koja je s prikazivanjem krenula 4. siječnja 2013. godine.

Novi!!: Petar Cvirn i Počivali u miru · Vidi više »

Ruža vjetrova (televizijska serija)

Ruža vjetrova je hrvatska sapunica autora Dinka Paleke.

Novi!!: Petar Cvirn i Ruža vjetrova (televizijska serija) · Vidi više »

Snivaj, zlato moje (2005.)

Snivaj, zlato moje, hrvatski dugometražni film iz 2005. godine.

Novi!!: Petar Cvirn i Snivaj, zlato moje (2005.) · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Petar Cvirn i Televizija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Petar Cvirn i Zagreb · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Petar Cvirn i 1. rujna · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Petar Cvirn i 1986. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Petar Cvirn i 2002. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Petar Cvirn i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Petar Cvirn i 2006. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Petar Cvirn i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Petar Cvirn i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Petar Cvirn i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Petar Cvirn i 2012. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Petar Cvirn i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Petar Cvirn i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Petar Cvirn i 2016. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Petar Cvirn i 2021. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »