Brže od pregledniku!
82 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Aleksandar Karađorđević (knez), Aleksandar Obrenović, Antanta, Atentat u Marseilleu, Austro-Ugarska, Beograd, Bože pravde, Bogdan Krizman, Cetinje, Crna ruka, Drugi balkanski rat, Gimnazija, Hrvatsko-srpska koalicija, John Stuart Mill, Josip Horvat, Južni Slaveni, Karađorđe, Karađorđevići, Kosovo, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Krf, Metz, Nikola I. Petrović Njegoš, Nikola Pašić, Obrenovići, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Osmansko Carstvo, Pariz, Pavle Karađorđević, Petar I. Karađorđević, Petar II. Karađorđević, Petar Mrkonjić, Pijemont, Pravoslavlje, Prečani, Prvi balkanski rat, Prvi srpski ustanak, Prvi svjetski rat, Sarajevski atentat, Srbija, Srbobran, Stojan Protić, Svetozar Pribićević, Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS, Veleizdajnički proces, 1. prosinca, 11. lipnja, 11. srpnja, ..., 15. lipnja, 16. kolovoza, 1842., 1844., 1858., 1867., 1870., 1871., 1875., 1876., 1883., 1890., 1903., 1904., 1906., 1908., 1909., 1910., 1912., 1913., 1914., 1915., 1918., 1919., 1921., 1934., 1936., 1941., 21. rujna, 28. svibnja, 29. studenoga, 29. svibnja. Proširite indeks (32 više) »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Aleksandar Karađorđević (knez)
Aleksandar Karađorđević Aleksandar Karađorđević (Topola, 11. listopada 1806. – Temišvar, 3. svibnja 1885.), bio je knez Srbije od 1842. do 1858. godine.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Aleksandar Karađorđević (knez) · Vidi više »
Aleksandar Obrenović
Aleksandar Obrenović Aleksandar Obrenović (srp. ćir. Александар Обреновић) (14. kolovoza 1876. – 29. svibnja 1903.), kralj Srbije od 1889. do 1903. Kralj je došao na prijestolje vrlo mlad (u dobi od svega 13 godina), nakon neobjašnjene abdikacije svojega oca Milana, koji je u to doba imao svega 34 godine.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Aleksandar Obrenović · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Antanta · Vidi više »
Atentat u Marseilleu
Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Atentat u Marseilleu · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Austro-Ugarska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Beograd · Vidi više »
Bože pravde
Bože pravde je himna Republike Srbije.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Bože pravde · Vidi više »
Bogdan Krizman
Bogdan Krizman (Varaždin 28. srpnja 1913. – Zagreb, 5. srpnja 1994.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Bogdan Krizman · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Cetinje · Vidi više »
Crna ruka
Logo Ujedinjenje ili smrt Crna ruka (poznata i pod nazivom "Ujedinjenje ili smrt") bila je tajna srpska teroristička i militaristička organizacija, službeno osnovana 1911. godine, iako je nastala kao prirodni nastavak neformalne urotničke skupine koja je sudjelovala u puču 1903. godine i u tajnim operacijama koje je Kraljevina Srbija potom vodila protiv Turske i Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Crna ruka · Vidi više »
Drugi balkanski rat
Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Drugi balkanski rat · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Gimnazija · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
John Stuart Mill
John Stuart Mill John Stuart Mill (20. svibnja 1806. – 8. svibnja 1873.), britanski filozof, jedan od najutjecajnih zagovornika utilitarističke teorije u filozofiji i ekonomiji.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i John Stuart Mill · Vidi više »
Josip Horvat
mini Josip Horvat (Horvath) (Čepin, 15. siječnja 1896. – Zagreb, 6. listopada 1968.), hrvatski novinar i povjesničar.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Josip Horvat · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Južni Slaveni · Vidi više »
Karađorđe
'''Đorđe Petrović - Karađorđe''' Đorđe Petrović - Karađorđe, rođen je 14. studenog 1762. godine (po nekim podacima 1752.) u Viševcu u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) od oca Petra i majke Marice.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Karađorđe · Vidi više »
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Karađorđevići · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Kosovo · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Krf · Vidi više »
Metz
Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Metz · Vidi više »
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Nikola Pašić · Vidi više »
Obrenovići
Grb dinastije Obrenović Obrenovići su bili srpska vladarska obitelj u periodu 1815. – 1903. osim 1842. – 1858. kada je Srbijom vladao knez Aleksandar Karađorđević.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Obrenovići · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Pariz · Vidi više »
Pavle Karađorđević
Pavle Karađorđević (Sankt-Peterburg, 15. travnja 1893. – Pariz, 14. rujna 1976.), bio je srpski princ i jedini sin kneza Arsena Karađorđevića (1859. – 1938.), rođenog brata kralja Petra I. Karađorđevića (1844. – 1921.). Vrstan poznavatelj slikarstva i umjetnosti uopće.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Pavle Karađorđević · Vidi više »
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Petar I. Karađorđević · Vidi više »
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Petar II. Karađorđević · Vidi više »
Petar Mrkonjić
Petar Mrkonjić (Imotska krajina, 17. stoljeće), hrvatski ratnik i hajdučki harambaša.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Petar Mrkonjić · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Pijemont · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Pravoslavlje · Vidi više »
Prečani
Prečani, "(od) preko", je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Prečani · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Prvi srpski ustanak
250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Prvi srpski ustanak · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Sarajevski atentat · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Srbija · Vidi više »
Srbobran
Srbobran (srpski: Србобран) je grad i općina u južnobačkom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Srbobran · Vidi više »
Stojan Protić
Stojan Protić Stojan Protić (Kruševac, siječanj 1857. – Beograd, 28. listopada 1923.), srpski političar i publicist, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke, prvi predsjednik Vlade Kraljevine SHS.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Stojan Protić · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS
Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (nazivana i 'Konstituanta) sastala se na temelju izbora održanih 28. studenog 1920. Sastala se prvi put 12. prosinca 1920., a završila s radom 28. lipnja 1921. izglasavanjem tzv.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS · Vidi više »
Veleizdajnički proces
Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i Veleizdajnički proces · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1. prosinca · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 11. lipnja · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 11. srpnja · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 15. lipnja · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 16. kolovoza · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1842. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1844. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1858. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1867. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1870. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1871. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1875. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1876. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1883. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1890. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1921. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1936. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 1941. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 21. rujna · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 28. svibnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 29. studenoga · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Petar I. Karađorđević i 29. svibnja · Vidi više »
