Brže od pregledniku!
38 odnosi: Šipan, Bosna i Hercegovina, Branko Mikša, Dubrovnik, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Franjo Gregurić, HND, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, INA, Josip Manolić, Martin Špegelj, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Proljeće, Savez komunista Hrvatske, Split, Stjepan Mesić, Sveučilište u Beogradu, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 15. travnja, 1936., 1955., 1957., 1966., 1969., 1970., 1971., 1973., 1990., 1992., 1995., 24. kolovoza, 31. svibnja, 5. siječnja.
Šipan
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe Šipan je Elafitski otok Jadranskog mora pored Dubrovnika u Hrvatskoj.
Novi!!: Petar Kriste i Šipan · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Petar Kriste i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Mikša
Branko Mikša (Đurmanec, 1947.), gospodarstvenik, bivši hrvatski političar (HDZ) i gradonačelnik Zagreba (od travnja 1993. do ožujka 1996.). Bio je ministar gospodarstva (1992.) te potom turizma i trgovine (1992. – 1993.) u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Petar Kriste i Branko Mikša · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Petar Kriste i Dubrovnik · Vidi više »
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Novi!!: Petar Kriste i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Gregurić
Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Novi!!: Petar Kriste i Franjo Gregurić · Vidi više »
HND
* Hrvatsko novinarsko društvo (Zagreb).
Novi!!: Petar Kriste i HND · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Petar Kriste i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Petar Kriste i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Petar Kriste i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Petar Kriste i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
INA
INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.
Novi!!: Petar Kriste i INA · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Petar Kriste i Josip Manolić · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Petar Kriste i Martin Špegelj · Vidi više »
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, središnje je tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje vodi aktivnu politiku zapošljavanja, te obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.
Novi!!: Petar Kriste i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske · Vidi više »
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.
Novi!!: Petar Kriste i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Petar Kriste i Proljeće · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Petar Kriste i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Petar Kriste i Split · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Petar Kriste i Stjepan Mesić · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Petar Kriste i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Petar Kriste i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Petar Kriste i Zagreb · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Petar Kriste i 15. travnja · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1936. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1957. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1966. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1973. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Petar Kriste i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Petar Kriste i 1995. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Petar Kriste i 24. kolovoza · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Petar Kriste i 31. svibnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Petar Kriste i 5. siječnja · Vidi više »
