94 odnosi: Alani, Aleksije I. Komnen, Ana Komnena Angelina, Anatolija, Andria, Aralsko jezero, Arapski jezik, Čagatajski jezik, Balkanski poluotok, Beg, Bitka kod Manzikerta, Bizant, Bizantska književnost, Dnjepar, Dunav, Etnik, Euroazijska stepa, Europa, Grčki jezik, Gruzijski jezik, Hakaski jezik, Hazari, Iranski jezici, Islam, Istanbul, Istočna Europa, Istočni Slaveni, Ivan II. Komnen, Izak I. Komnen, Jaroslav I., veliki knez Kijeva, Jišmael, Južnoturkijski jezici, Kalež, Kan (naslov), Karpati, Kijev, Kijevska Rus', Kirgiski jezik, Konstantin VII. Porfirogenet, Kraljevina Mađarska, Kršćanstvo, Krim, Kuban (rijeka), Kumani, Kumanski jezik, Latinski jezik, Mađari, Makedonija (regija), Mala Azija, Manuel I. Komnen, ..., Metateza, Muhamed Al-Idrisi, Musliman, Nomadi, Normani, O upravljanju Carstvom, Oguzi, Onoguri, Panonska nizina, Pečeneški jezik, Perzijski jezik, Plaćenici, Poljaci, Pontsko-kaspijska stepa, Povijest prošlih vremena, Prvo Bugarsko Carstvo, Rum, Ruski jezik, Samanidsko Carstvo, Simeon, Sir-Darja, Siret (rijeka), Sjeverni Donjec, Slaveni, Srednja Azija, Svjatoslav I., veliki knez Kijeva, Svraka, Taškent, Toharski jezici, Tracija (regija), Turkijski jezici, Turkmeni, Turkmenski jezik, Turski jezik, Ujguri, Ukrajina, Ural (gorje), Ural (rijeka), Vilim I., kralj Sicilije, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Volga, 1091., 968., 972.. Proširite indeks (44 više) »
Alani
Alani su bili skupina nomadskih skitsko-sarmatskih plemena, a govorili su jezikom koji je spadao u skupinu istočnoiranskih jezika.
Novi!!: Pečenezi i Alani · Vidi više »
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Novi!!: Pečenezi i Aleksije I. Komnen · Vidi više »
Ana Komnena Angelina
Ana Komnena Angelina (Άννα Κομνηνή Αγγελίνα) je bila bizantska princeza i carica.
Novi!!: Pečenezi i Ana Komnena Angelina · Vidi više »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Pečenezi i Anatolija · Vidi više »
Andria
Andria je jedan od tri glavni grad talijanske pokrajine Barletta-Andria-Trani u regiji Apulija od 100 432 stanovnika.
Novi!!: Pečenezi i Andria · Vidi više »
Aralsko jezero
Aralsko jezero (na kazahstanskom: Арал теңізі, na uzbekistanskom: Orol dengizi, Орол денгизи, na karakalpačkom: Aral ten'izi, Арал теңизи, na ruskom: Аральское море) se nalazi u središnjoj Aziji, između Kazahstana na sjeveru i Karakalpakstana, regiji Uzbekistana, na jugu.
Novi!!: Pečenezi i Aralsko jezero · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Pečenezi i Arapski jezik · Vidi više »
Čagatajski jezik
Čagatajski jezik (جغتای; Chagatai, chaghatay, jagatai; ISO 639-3: chg), izumrli altajski jezik istočnoturkijske skupine koji se govorio na području današnjeg Turkmenistana.
Novi!!: Pečenezi i Čagatajski jezik · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Pečenezi i Balkanski poluotok · Vidi više »
Beg
Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.
Novi!!: Pečenezi i Beg · Vidi više »
Bitka kod Manzikerta
Bitka kod Manzikerta odigrala se 26. kolovoza 1071. godine između bizantske vojske, predvođene carem Romanom Diogenom (1068. – 1071.) i Seldžuka predvođenih sultanom Alp Arslanom.
Novi!!: Pečenezi i Bitka kod Manzikerta · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Pečenezi i Bizant · Vidi više »
Bizantska književnost
Bizantska književnost u širem smislu obuhvaća cijeli niz tekstova napisanih tijekom postojanja Bizantskog Carstva.
Novi!!: Pečenezi i Bizantska književnost · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Pečenezi i Dnjepar · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Pečenezi i Dunav · Vidi više »
Etnik
Etnik (grč. ἐϑνıϰός: pučki, narodni, koji pripada narodu) ili etnonim, naziv stanovnika naseljenog mjesta, kraja, regije, zemlje ili kontinenta.
Novi!!: Pečenezi i Etnik · Vidi više »
Euroazijska stepa
Pojas euroazijske stepe Euroazijska stepa je velika stepa Euroazije, koja se proteže se od Moldavije preko Ukrajine u Sibir, s jednom velikom eksklavom, koja se nalazi Mađarskoj i zove se pusta.
Novi!!: Pečenezi i Euroazijska stepa · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Pečenezi i Europa · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Pečenezi i Grčki jezik · Vidi više »
Gruzijski jezik
Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.
Novi!!: Pečenezi i Gruzijski jezik · Vidi više »
Hakaski jezik
Hakaski jezik (ISO 639-3: kjh; abakanski tatarski), jedan od sjevernoturkijskih jezika kojim se služe Hakasi ili Abakanski Tatari, narod u Hakasiji, te u Tuvi i susjednoj Kini.
Novi!!: Pečenezi i Hakaski jezik · Vidi više »
Hazari
Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Novi!!: Pečenezi i Hazari · Vidi više »
Iranski jezici
Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.
Novi!!: Pečenezi i Iranski jezici · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Pečenezi i Islam · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Pečenezi i Istanbul · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Pečenezi i Istočna Europa · Vidi više »
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Novi!!: Pečenezi i Istočni Slaveni · Vidi više »
Ivan II. Komnen
Ivan II.
Novi!!: Pečenezi i Ivan II. Komnen · Vidi više »
Izak I. Komnen
Izak I. Komnen - zlatnik Izak I. Komnen (grč. Ισαάκιος Α΄ Κομνηνός) (1005. – 1061.) je bio prvi bizantski car (1057. – 1059.) iz dinastije Komnen.
Novi!!: Pečenezi i Izak I. Komnen · Vidi više »
Jaroslav I., veliki knez Kijeva
U vrijeme vladavine Jaroslava Mudrog, Kijevska Rus' se nalazila na vrhuncu svoje moći Jaroslav Vladimirovič Mudri (staroslavenski: Ярослав Мудрый, stari nordijski: Jarizleifr); (978. – 1054.); je novgorodski i potom veliki kijevski knez, koji je bio na čelu prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u razdoblju između 1019.
Novi!!: Pečenezi i Jaroslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Jišmael
Jišmael je prema Bibliji Abrahamov prvorođenac sa služavkom Hagarom.
Novi!!: Pečenezi i Jišmael · Vidi više »
Južnoturkijski jezici
Južnoturkijski jezici ili oguski jezici, altajska su skupina turkijskih jezika koji se govore na područjima Turske, Ukrajine, Turkmenistana, Azerbajdžana, Moldove, Kine i Irana.
Novi!!: Pečenezi i Južnoturkijski jezici · Vidi više »
Kalež
Kalež u posjedu manastira Ipatevskii u Kostromi Kalež (izvedeno od latinskog: calix) je svečana posuda u kojoj se na misi prinosi žrtveni dar vina.
Novi!!: Pečenezi i Kalež · Vidi više »
Kan (naslov)
Kan (turkij. khan, gospodar, car), mongolski i turkijski vladarski ili vojni naslov korišten u srednjem vijeku kod nomadskih mongolskih i turkijskih naroda.
Novi!!: Pečenezi i Kan (naslov) · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Pečenezi i Karpati · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Pečenezi i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Pečenezi i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2 800 000 ljudi, većina u Kirgistanu (2 450 000; 1993 UBS); 160 000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1 140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000).
Novi!!: Pečenezi i Kirgiski jezik · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Pečenezi i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kraljevina Mađarska
Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.
Novi!!: Pečenezi i Kraljevina Mađarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Pečenezi i Kršćanstvo · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Pečenezi i Krim · Vidi više »
Kuban (rijeka)
Kuban ili Kubanj (abazinski: Къвбина, adigejski: Псыжъ, kabardinski: Псыжь, karačajsko-balkarski: Къобан, latinski: Hypanis ili Vardanes, nogajski: Кобан, ruski: Кубань, straogrčki: ‛Ύπανις) velika je ruska rijeka koja proteče zemljopisnom regijom Sjeverni Kavkaz, na jugozapadu europskoga dijela Rusije.
Novi!!: Pečenezi i Kuban (rijeka) · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Pečenezi i Kumani · Vidi više »
Kumanski jezik
Kumanski jezik (ISO 639-3: qwm) je turkijski jezik pontsko-kaspijske skupine zapadnoturkijskih jezika.
Novi!!: Pečenezi i Kumanski jezik · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Pečenezi i Latinski jezik · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Pečenezi i Mađari · Vidi više »
Makedonija (regija)
Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.
Novi!!: Pečenezi i Makedonija (regija) · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Pečenezi i Mala Azija · Vidi više »
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Novi!!: Pečenezi i Manuel I. Komnen · Vidi više »
Metateza
Metateza je glasovna promjena redoslijeda fonema u riječi.
Novi!!: Pečenezi i Metateza · Vidi više »
Muhamed Al-Idrisi
Karta Svijeta iz 1154. godine. Jug je prema gore Muhamed el Idrisi, punim imenom Abu Abd Allah Muhammad al-Idrisi al-Qurtubi al-Hasani al-Sabti, (arap: أبو عبد الله محمد الإدريسي), (Ceuta, 1099. – Palermo, 1164.) bio je arapski kartograf i geograf.
Novi!!: Pečenezi i Muhamed Al-Idrisi · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Pečenezi i Musliman · Vidi više »
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Novi!!: Pečenezi i Nomadi · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Pečenezi i Normani · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Pečenezi i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Oguzi
Oguz Turci ili Turci Uzi (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao Ghuzz, Guozz, Kuz, Oğuz, Okuz, Oufoi, Ouz, Ouzoi, Torks, Uğuz i Uz) bili su skupina nomadskih turkijskih plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze.
Novi!!: Pečenezi i Oguzi · Vidi više »
Onoguri
Onoguri, protobugarsko pleme, koje je nastalo nakon što su se turkijski Oguri potisnuti od Sabira iz zapadnog Sibira, naselili u krajeve u području Kubana gdje ih se dio stopio s Hunima.
Novi!!: Pečenezi i Onoguri · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Pečenezi i Panonska nizina · Vidi više »
Pečeneški jezik
Pečeneški jezik (ISO 639-3: xpc) je izumrli turkijski jezik uže pontsko-kaspijske skupine, koji se od 7-12 stoljeća govorio u južnoj Rusiji i Mađarskoj.
Novi!!: Pečenezi i Pečeneški jezik · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Pečenezi i Perzijski jezik · Vidi više »
Plaćenici
Homer Lea, američki pustolov koji je početkom 20. stoljeća radio kao plaćenik u Kini. Plaćenici su osobe koje sudjeluju u oružanom sukobu, ali koje nisu državljani strane u sukobu, nego su "motivirani za sudjelovanje u neprijateljstvima isključivo željom za privatnu korist, te im je obećala, strana ili u ime strane u sukobu, materijalna naknada znatno veća od one koja se isplaćuje borcima slične funkcije u oružanim snagama te strane.
Novi!!: Pečenezi i Plaćenici · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Pečenezi i Poljaci · Vidi više »
Pontsko-kaspijska stepa
Azovsko-sivaškom nacionalnom parku Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti. Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj.
Novi!!: Pečenezi i Pontsko-kaspijska stepa · Vidi više »
Povijest prošlih vremena
List iz spisa. Povijest prošlih vremena (starosl. Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; rus. По́весть временны́хлет, Povest' vremennykh let; ukr. По́вість вре́м'янихліт, Povist' vrem'anykh lit; bjelorus. Апо́весць міну́лыхчасо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara Nestora koji opisuje povijest Kijevske Rusi od 850.
Novi!!: Pečenezi i Povijest prošlih vremena · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Pečenezi i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Rum
Rum je žestoko alkoholno piće proizvedeno destilacijom iz melase šećerne trske.
Novi!!: Pečenezi i Rum · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Pečenezi i Ruski jezik · Vidi više »
Samanidsko Carstvo
Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije.
Novi!!: Pečenezi i Samanidsko Carstvo · Vidi više »
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Novi!!: Pečenezi i Simeon · Vidi više »
Sir-Darja
Sir-Darja (kazaški: Сырдария, tadžički: Сирдарё, uzbečki: Sirdaryo, perzijski: سيردريا; Saihun), jedna od većih rijeka u Središnjoj Aziji.
Novi!!: Pečenezi i Sir-Darja · Vidi više »
Siret (rijeka)
Siret (mađarski: Szeret; ukrajinski: Серет) je rijeka u sjeverozapadnoj Rumunjskoj i jugozapadnoj Ukrajini.
Novi!!: Pečenezi i Siret (rijeka) · Vidi više »
Sjeverni Donjec
Sjeverni Donjec (ukrajinski: Сіверський Донець, ruski: Северский Донец) je četvrta po duljini rijeka u Ukrajini, te desni pritok Dona.
Novi!!: Pečenezi i Sjeverni Donjec · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Pečenezi i Slaveni · Vidi više »
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Novi!!: Pečenezi i Srednja Azija · Vidi više »
Svjatoslav I., veliki knez Kijeva
Svatoslav I. Igorovič ili Svjatoslav Osvajač (staroslav.: С~тославъ / Свąтославъ Игорєвичь, ukr.: Святослав Ігорович, rus.: Святослав Игоревич, bug.: Светослав, grč.: Σφενδοσθλάβος – Sphendosthlabos) (oko 942. – 972.), kijevski knez od 945. godine iz dinastije Rjurikoviča.
Novi!!: Pečenezi i Svjatoslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Svraka
Svraka, svraka maruša (lat. Pica pica), često i dugorepa svraka, je vrsta ptica iz porodice vrana, reda vrapčarki.
Novi!!: Pečenezi i Svraka · Vidi više »
Taškent
Taškent je glavni grad Uzbekistana.
Novi!!: Pečenezi i Taškent · Vidi više »
Toharski jezici
Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).
Novi!!: Pečenezi i Toharski jezici · Vidi više »
Tracija (regija)
Turske Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki; danas bug. Тракия i tur. Trakya), suvremena zemljopisna regija smještena na krajnjem jugoistočnom dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Pečenezi i Tracija (regija) · Vidi više »
Turkijski jezici
Turkijski jezici Turkijski jezici su skupina od 40 srodnih jezika altajske porodice kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.
Novi!!: Pečenezi i Turkijski jezici · Vidi više »
Turkmeni
Turkmeni su turkijski narod, koji pretežno živi u Turkmenistanu, gdje čini oko 77% stanovništva.
Novi!!: Pečenezi i Turkmeni · Vidi više »
Turkmenski jezik
Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu.
Novi!!: Pečenezi i Turkmenski jezik · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Pečenezi i Turski jezik · Vidi više »
Ujguri
Ujguri (ujgurski: ئۇيغۇر, Uyghur tradicionalni kineski: 維吾爾, pinyin: Wéiwú'ěr) su turkijska etnička skupina koja živi u istočnoj i srednjoj Aziji.
Novi!!: Pečenezi i Ujguri · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Pečenezi i Ukrajina · Vidi više »
Ural (gorje)
Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.
Novi!!: Pečenezi i Ural (gorje) · Vidi više »
Ural (rijeka)
Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.
Novi!!: Pečenezi i Ural (rijeka) · Vidi više »
Vilim I., kralj Sicilije
Vilim I. Loši, normanski kralj Sicilije. Vilim I. Loši (engleski William The Bad, talijanski Guglielmo Il Malo) (1120. – 7. svibnja, 1166., Palermo, Sicilija), normanski kralj Sicilije.
Novi!!: Pečenezi i Vilim I., kralj Sicilije · Vidi više »
Vladimir I., veliki knez Kijeva
Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.
Novi!!: Pečenezi i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Pečenezi i Volga · Vidi više »
1091.
Bez opisa.
Novi!!: Pečenezi i 1091. · Vidi više »
968.
Bez opisa.
Novi!!: Pečenezi i 968. · Vidi više »
972.
Bez opisa.
Novi!!: Pečenezi i 972. · Vidi više »