Brže od pregledniku!
70 odnosi: August Šenoa, Baranja, Baranjska županija, Biskup, Branko Filaković, Carigrad, Džamija, Domovinski rat, Ernest Barić, Essen, Europska prijestolnica kulture, Grad, Historicizam, Hrvati u Mađarskoj, Hrvatska, Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj, Hrvatski jezik, Hrvatsko kazalište Pečuh, Humanizam, Ibrahim Pečevija, Iliri, István Széchenyi, Ivan Kapistran Adamović, Janus Pannonius, Kapela, Kató Lomb, Katedrala, Kelti, Kršćanstvo, Kulturna četvrt Zsolnay, Kupola, Latinski jezik, Ludovik I. Anžuvinac, Mađarska, Mađarski jezik, Marcel Breuer, Mišo Hepp, Miroslav Krleža, Mongoli, Nekropola, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Panonci, Pečuška biskupija, Pečuška mikroregija, Peć, Pjesnik, Podunavske Švabe, Polumjesec i zvijezda, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, ..., Porculan, Ranokršćanska umjetnost, Rimljani, Rimsko Carstvo, Sinagoga, Slavenski jezici, Slovački jezik, Srednji vijek, Srpski jezik, Sveučilište, Trg, Turski jezik, Tvornica Zsolnay, UNESCO, Victor Vasarely, Zlatko Prica, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Zoltán Gera, 2000., 2005.. Proširite indeks (20 više) »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Pečuh i August Šenoa · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Pečuh i Baranja · Vidi više »
Baranjska županija
Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Pečuh i Baranjska županija · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Pečuh i Biskup · Vidi više »
Branko Filaković
Branko Filaković (Santovo, Mađarska 1942. – Pečuh, Mađarska, 22. veljače 1991.) je bio hrvatski pjesnik, publicist i kulturni djelatnik iz Mađarske.
Novi!!: Pečuh i Branko Filaković · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Pečuh i Carigrad · Vidi više »
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Novi!!: Pečuh i Džamija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Pečuh i Domovinski rat · Vidi više »
Ernest Barić
Ernest Barić (u mađ. dokumentima: Barics Ernő) (Martince, Mađarska, 1945.) je hrvatski kulturni djelatnik iz Mađarske.
Novi!!: Pečuh i Ernest Barić · Vidi više »
Essen
Essen je grad u središtu Ruhrske oblasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Pečuh i Essen · Vidi više »
Europska prijestolnica kulture
Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.
Novi!!: Pečuh i Europska prijestolnica kulture · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Pečuh i Grad · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Pečuh i Historicizam · Vidi više »
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Pečuh i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pečuh i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj
Hrvatska državna samouprava (mađ. Országos Horvát Önkormányzat) odnosno Zemaljska samouprava Hrvata je samouprava koju narod Hrvata u Mađarskoj ima u skladu sa zakonima Republike Mađarske.
Novi!!: Pečuh i Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Pečuh i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko kazalište Pečuh
Hrvatsko kazalište Pečuh (mađ. Pécsi Horvát Színház) je hrvatska profesionalna kazališna ustanova iz mađarskog grada Pečuha.
Novi!!: Pečuh i Hrvatsko kazalište Pečuh · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Pečuh i Humanizam · Vidi više »
Ibrahim Pečevija
Statua Ibrahima Pečevije u Pečuhu Ibrahim ef.
Novi!!: Pečuh i Ibrahim Pečevija · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Pečuh i Iliri · Vidi više »
István Széchenyi
Gróf István Széchenyi Grof István Széchenyi de Sárvár-Felsővidék (hrv. Ištvan Sečenji) (Beč, 21. rujna 1791. – Oberdöbling, 8. travnja 1860.) bio je mađarski državnik, politički teoretičar, književnik, pisac i inženjer.
Novi!!: Pečuh i István Széchenyi · Vidi više »
Ivan Kapistran Adamović
Ivan Kapistran Adamović (Pečuh, 21. listopada 1726. – Čepin, 4. prosinca 1808.), hrvatski veleposjednik i gospodarstvenik, ekonomski pisac, po struci pravnik Ivan Kapistran Adamović (pristupljeno 2. ožujka 2018.) Adamović Čepinski, Ivan Kapistran I..
Novi!!: Pečuh i Ivan Kapistran Adamović · Vidi više »
Janus Pannonius
Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.
Novi!!: Pečuh i Janus Pannonius · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Pečuh i Kapela · Vidi više »
Kató Lomb
Kató Lomb (Pečuh, 8. veljače 1909. — Budimpešta, 9. lipnja 2003.) bila je mađarska prevoditeljica, tumačica i jedna od prvih konferencijskih prevoditeljica na svijetu, hiperpoliglot.
Novi!!: Pečuh i Kató Lomb · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Pečuh i Katedrala · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Pečuh i Kelti · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Pečuh i Kršćanstvo · Vidi više »
Kulturna četvrt Zsolnay
Kulturna četvrt Zsolnay, kulturna četvrt grada Pečuha sagrađena na mjestu napuštenog dijela tvorničkog kompleksa tvornice Zsolnay, nekad svjetski poznate po keramici i porculanu.
Novi!!: Pečuh i Kulturna četvrt Zsolnay · Vidi više »
Kupola
Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Novi!!: Pečuh i Kupola · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Pečuh i Latinski jezik · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Pečuh i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Pečuh i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Pečuh i Mađarski jezik · Vidi više »
Marcel Breuer
Marcel Lajos Breuer (21. svibnja 1902., Pečuh, Mađarska, 1. srpnja 1981. New York), bio je neobično utjecajan, arhitekt i industrijski dizajner, mađarsko-židovskog porijekla.
Novi!!: Pečuh i Marcel Breuer · Vidi više »
Mišo Hepp
Mišo Hepp (mađ: Hepp Mihály) (Gara, Mađarska, 28. kolovoza 1952.) je kulturni djelatnik Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha.
Novi!!: Pečuh i Mišo Hepp · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Pečuh i Miroslav Krleža · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Pečuh i Mongoli · Vidi više »
Nekropola
Alanska nekropola u Dargavsu (Sjeverna Osetija-Alanija) Nekropola (od starogrčkog nekrós, "mrtvac" i polis, "grad" ili "grad mrtvih") je groblje ili mjesto gdje se u prošlosti sahranjivalo mrtve.
Novi!!: Pečuh i Nekropola · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Pečuh i Njemački jezik · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Pečuh i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Panonci
Panonci (Panoni, lat. Pannonii) su stanovnici antičke provincije Panonije, nastanjeni s obiju strana rijeke Save.
Novi!!: Pečuh i Panonci · Vidi više »
Pečuška biskupija
Pečuška biskupija (mađ. Pécsi Egyházmegye) je biskupija u Mađarskoj, sa sjedištem u Pečuhu (kod gradišćanskih Hrvata: Petocrikvi).
Novi!!: Pečuh i Pečuška biskupija · Vidi više »
Pečuška mikroregija
Pečuška mikroregija (mađ. Pécsi kistérség) je mikroregija u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Pečuh i Pečuška mikroregija · Vidi više »
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Novi!!: Pečuh i Peć · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Pečuh i Pjesnik · Vidi više »
Podunavske Švabe
Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj.
Novi!!: Pečuh i Podunavske Švabe · Vidi više »
Polumjesec i zvijezda
Polumjesec i zvijezda Polumjesec i zvijezda je simbol koji se sastoji od polumjeseca i zvijezde na njegovoj konkavnoj strani.
Novi!!: Pečuh i Polumjesec i zvijezda · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Pečuh i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Porculan
Dio pribora za čaj iz 1760., Muzej u Nymphenbergu. Kolekcija kineskog porculana iz 13. stoljeća (južna dinastija Sung), Muzej Guimet, Pariz. Porculan (talijanski Porcellana) je najfinija vrsta keramike dobivena pečenjem na visokoj temperaturi (od 1250 do 1350 °C) mješavine kaolina, kvarca i vapnenca.
Novi!!: Pečuh i Porculan · Vidi više »
Ranokršćanska umjetnost
grčkom) s kamenog oltara iz Khirbet Um El’Amada u Alžiru, 4. st. Ranokršćanska umjetnost (također kasnoantička ili starokršćanska umjetnost) je umjetničko razdoblje starorimske umjetnosti nakon usvajanja kršćanstva 314.
Novi!!: Pečuh i Ranokršćanska umjetnost · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Pečuh i Rimljani · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Pečuh i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: Pečuh i Sinagoga · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Pečuh i Slavenski jezici · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Pečuh i Slovački jezik · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Pečuh i Srednji vijek · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Pečuh i Srpski jezik · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Pečuh i Sveučilište · Vidi više »
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Novi!!: Pečuh i Trg · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Pečuh i Turski jezik · Vidi više »
Tvornica Zsolnay
Tvornica Zsolnay, mađarska tvrtka iz Pečuha, poznata po svojoj keramici i porculanu.
Novi!!: Pečuh i Tvornica Zsolnay · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Pečuh i UNESCO · Vidi više »
Victor Vasarely
Vasarelijev rad u Pečuhu. Victor Vasarely (Pečuh, 9. travnja 1906. – Pariz, 15. ožujka 1997.), francuski slikar mađarskog porijekla Pravo ime mu je Vásárhelyi Győző.
Novi!!: Pečuh i Victor Vasarely · Vidi više »
Zlatko Prica
Zlatko Prica (Pečuh, 26. lipnja 1916. – Rijeka, 7. ožujka 2003.), hrvatski slikar i likovni pedagog.
Novi!!: Pečuh i Zlatko Prica · Vidi više »
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj (Magyarországi Horvátok Tudományos Intézete) je znanstvena ustanova Hrvata u Mađarskoj.
Novi!!: Pečuh i Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj · Vidi više »
Zoltán Gera
Zoltán Gera (Pečuh, 22. travnja 1979.) umirovljeni je mađarski nogometaš i reprezentativac.
Novi!!: Pečuh i Zoltán Gera · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Pečuh i 2000. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Pečuh i 2005. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Pecs, Petocrikva, Pécs.
