Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Pio IX.

Indeks Pio IX.

Pio IX. lat.

114 odnosi: Austro-Ugarska, Đakovo, Španjolska, Švicarska garda, Čile, Ban, Bazilika sv. Petra, Beč, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Biskup, Car, Castel Gandolfo, Dogma, Enciklika, Engleska, Europa, Ferdinand I., Francuska, Garantni zakon, Giuseppe Garibaldi, Grgur XVI., Imola, Italija, Ivan Bosco, Ivan Pavao II., Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Haulik, Kardinal, Katolička Crkva, Konklava, Konkordat, Kvirinal, Kvirinalska palača, Lateranska palača, Latinska Amerika, Lav XII., Lav XIII., Marke, Metropolija, Milano, Nadbiskup, Napoleon III., Nizozemska, Njemačka, Papa, Papinska Država, Pijemont, Pruska, Prvi vatikanski sabor, ..., Rim, Rusija, Salezijanci, Spoleto, Starokatolička Crkva, Tiber, Torino, Vatikan, Zagreb, 1. lipnja, 12. travnja, 13. srpnja, 13. svibnja, 14. svibnja, 15. rujna, 15. studenoga, 16. lipnja, 1769., 1787., 1792., 18. srpnja, 1802., 1809., 1810., 1814., 1818., 1819., 1823., 1825., 1827., 1831., 1832., 1839., 1840., 1846., 1847., 1848., 1849., 1850., 1851., 1852., 1853., 1854., 1855., 1856., 1860., 1861., 1862., 1864., 1867., 1869., 1870., 1878., 1903., 1985., 20. rujna, 2000., 24. studenoga, 3. rujna, 3. srpnja, 4. rujna, 7. veljače, 8. prosinca, 9. veljače. Proširite indeks (64 više) »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Pio IX. i Austro-Ugarska · Vidi više »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Pio IX. i Đakovo · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Pio IX. i Španjolska · Vidi više »

Švicarska garda

Pripadnici '''Papinske švicarske garde''' na straži Švicarska garda je švicarska plaćenička vojska koja je još od srednjeg vijeka služila u vojskama mnogih europskih zemalja, sukladno ugovorima koje su sklapali pojedini njihovi kantoni.

Novi!!: Pio IX. i Švicarska garda · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Pio IX. i Čile · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Pio IX. i Ban · Vidi više »

Bazilika sv. Petra

'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.

Novi!!: Pio IX. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Pio IX. i Beč · Vidi više »

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća.

Novi!!: Pio IX. i Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Pio IX. i Biskup · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Pio IX. i Car · Vidi više »

Castel Gandolfo

Castel Gandolfo je mali talijanski grad u pokrajini Laciju, oko 30 km jugoistočno od Rima.

Novi!!: Pio IX. i Castel Gandolfo · Vidi više »

Dogma

Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.

Novi!!: Pio IX. i Dogma · Vidi više »

Enciklika

Enciklika (grč. enkýklios, "ići u krug", "okružnica") je papino okružno pismo upućeno prije svega biskupima ali i svim vjernicima.

Novi!!: Pio IX. i Enciklika · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Pio IX. i Engleska · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Pio IX. i Europa · Vidi više »

Ferdinand I.

* Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Pio IX. i Ferdinand I. · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Pio IX. i Francuska · Vidi više »

Garantni zakon

Garantni zakon (tal. Legge delle Guarentigie), zakon kojim su uređene posebne povlastice pape i Svete Stolice, te odnosi između države i Crkve u Kraljevini Italiji, a kojeg je usvojio Talijanski parlament 13. svibnja 1871. godine.

Novi!!: Pio IX. i Garantni zakon · Vidi više »

Giuseppe Garibaldi

Giuseppe Garibaldi Giuseppe Garibaldi (Nica, 4. srpnja 1807. – otok Caprera, 2. lipnja 1882.), talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije.

Novi!!: Pio IX. i Giuseppe Garibaldi · Vidi više »

Grgur XVI.

Grgur XVI. lat.

Novi!!: Pio IX. i Grgur XVI. · Vidi više »

Imola

Imola (Iômla na lokalnom dijalektu), grad i općina u pokrajini Bologni, smješten na rijeci Santerno, u regiji Emilia-Romagna na sjeveru Italije.

Novi!!: Pio IX. i Imola · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Pio IX. i Italija · Vidi više »

Ivan Bosco

Sveti Ivan Bosco (tal. Giovanni Melchiorre Bosco; Becchi, Castelnuovo d’Asti, danas Castelnuovo Don Bosco, 16. kolovoza 1815. – Torino, 31. siječnja 1888.) talijanski svećenik i pedagog, utemeljitelj salezijanske družbe i katolički svetac.

Novi!!: Pio IX. i Ivan Bosco · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Pio IX. i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Pio IX. i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Pio IX. i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Juraj Haulik

Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.

Novi!!: Pio IX. i Juraj Haulik · Vidi više »

Kardinal

Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.

Novi!!: Pio IX. i Kardinal · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Pio IX. i Katolička Crkva · Vidi više »

Konklava

Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Konklava (lat.: conclave - soba koja se može zaključati) je vijećanje kardinala koje se sastaje radi izbora pape.

Novi!!: Pio IX. i Konklava · Vidi više »

Konkordat

Konkordat je međunarodni ugovor između Svete Stolice i neke države kojim se uređuju pravni odnosi između Katoličke crkve i dotične države.

Novi!!: Pio IX. i Konkordat · Vidi više »

Kvirinal

Luigija Rossinija iz 1827. Kvirinal (latinski Collis Quirinalis, talijanski Quirinale) jedan je od sedam rimskih brežuljaka, smješten sjeveroistočno od gradskog središta.

Novi!!: Pio IX. i Kvirinal · Vidi više »

Kvirinalska palača

Kvirinalska palača Bakrorez iz sredine 18. stoljeća. Autor Giovanni Battista Piranesi Kvirinalska palača (talijanski Palazzo del Quirinale ili Quirinale) službena je rezidencija predsjednika Talijanske Republike, smještena na brežuljku Kvirinal, najvišem od sedam rimskih brežuljaka, u Via del Quirinale i okrenuta na Piazza del Quirinale.

Novi!!: Pio IX. i Kvirinalska palača · Vidi više »

Lateranska palača

Lateranska palača na Trgu'' San Giovanni in Laterano'' zajedno s Bazilikom Lateranska palača je palača u Rimu.

Novi!!: Pio IX. i Lateranska palača · Vidi više »

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.

Novi!!: Pio IX. i Latinska Amerika · Vidi više »

Lav XII.

Lav XII. lat.

Novi!!: Pio IX. i Lav XII. · Vidi više »

Lav XIII.

Lav XIII. lat.

Novi!!: Pio IX. i Lav XIII. · Vidi više »

Marke

Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.

Novi!!: Pio IX. i Marke · Vidi više »

Metropolija

Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.

Novi!!: Pio IX. i Metropolija · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Pio IX. i Milano · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Pio IX. i Nadbiskup · Vidi više »

Napoleon III.

Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.

Novi!!: Pio IX. i Napoleon III. · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Pio IX. i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Pio IX. i Njemačka · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Pio IX. i Papa · Vidi više »

Papinska Država

Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.

Novi!!: Pio IX. i Papinska Država · Vidi više »

Pijemont

Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.

Novi!!: Pio IX. i Pijemont · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Pio IX. i Pruska · Vidi više »

Prvi vatikanski sabor

Prvi vatikanski sabor sazvao je papa Pio IX. 29. lipnja 1868. godine, nakon dugogodišnjeg razdoblja njegovog planiranja i pripremanja koje je započelo 6. prosinca 1864. Ovaj dvadeseti ekumenski sabor Katoličke crkve, održan tri stoljeća nakon Tridentskog sabora, otvoren je 8. prosinca 1869. godine, a prekinut je 20. listopada 1870. Održavao se u Vatikanskoj bazilici, a sveukupno su održane četiri sjednice.

Novi!!: Pio IX. i Prvi vatikanski sabor · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Pio IX. i Rim · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Pio IX. i Rusija · Vidi više »

Salezijanci

Salezijanci ili Družba sv.

Novi!!: Pio IX. i Salezijanci · Vidi više »

Spoleto

Spoleto je grad i istoimena općina u središnjoj Italiji; četvrti po veličini u talijanskoj pokrajini Perugia (Umbrija).

Novi!!: Pio IX. i Spoleto · Vidi više »

Starokatolička Crkva

Starokatolička crkva je kršćanska vjerska zajednica nastala iz opozicije nekih njemačkih teologa na Prvom vatikanskom koncilu 1870. Oni su se usprotivili definiciji o papinskoj nepogrešivosti i primatu, te su tražili da se katolicizam »vrati na svoje stare oblike«.

Novi!!: Pio IX. i Starokatolička Crkva · Vidi više »

Tiber

Tiber je rijeka koja pripada sredozemnom slijevu, a izvire u Apeninima, podno planine Fumaiolo.

Novi!!: Pio IX. i Tiber · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: Pio IX. i Torino · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Pio IX. i Vatikan · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Pio IX. i Zagreb · Vidi više »

1. lipnja

1.

Novi!!: Pio IX. i 1. lipnja · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Pio IX. i 12. travnja · Vidi više »

13. srpnja

13.

Novi!!: Pio IX. i 13. srpnja · Vidi više »

13. svibnja

13.

Novi!!: Pio IX. i 13. svibnja · Vidi više »

14. svibnja

14.

Novi!!: Pio IX. i 14. svibnja · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: Pio IX. i 15. rujna · Vidi više »

15. studenoga

15.

Novi!!: Pio IX. i 15. studenoga · Vidi više »

16. lipnja

16.

Novi!!: Pio IX. i 16. lipnja · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1769. · Vidi više »

1787.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1787. · Vidi više »

1792.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1792. · Vidi više »

18. srpnja

18.

Novi!!: Pio IX. i 18. srpnja · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1802. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1810. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1814. · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1818. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1819. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1823. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1825. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1827. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1831. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1832. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1839. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1840. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1846. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1847. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1849. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1850. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1851. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1852. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1853. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1854. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1855. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1856. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1860. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1861. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1862. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1864. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1867. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1869. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1870. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1878. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1903. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Pio IX. i 1985. · Vidi više »

20. rujna

20.

Novi!!: Pio IX. i 20. rujna · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Pio IX. i 2000. · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: Pio IX. i 24. studenoga · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: Pio IX. i 3. rujna · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Pio IX. i 3. srpnja · Vidi više »

4. rujna

4.

Novi!!: Pio IX. i 4. rujna · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: Pio IX. i 7. veljače · Vidi više »

8. prosinca

8.

Novi!!: Pio IX. i 8. prosinca · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Pio IX. i 9. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »