Brže od pregledniku!
69 odnosi: Alessandria, Bazilika sv. Marije Velike, Bazilika sv. Petra, Bergamo, Bitka kod Lepanta, Bologna, Como, Dikasterij za kauze svetaca, Dominikanci, Euharistija, Filip II., španjolski kralj, Francuska, Genova, Grgur XIII., Italija, Julije III., Karlo Boromejski, Karlo IX., kralj Francuske, Katarina de' Medici, Katolička Crkva, Klement X., Klement XI., Knjiga, Latinski jezik, Listopadska pobožnost, Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva, Osmansko Carstvo, Pavao IV., Pijemont, Pio IV., Protestantizam, Protureformacija, Raspelo, Rim, Toma Akvinski, Tridentski sabor, 1. svibnja, 15. ožujka, 1504., 1518., 1528., 1550., 1555., 1556., 1557., 1559., 1560., 1565., 1566., 1567., ..., 1571., 1572., 1585., 1588., 1670., 1672., 1676., 17. siječnja, 1700., 1712., 1721., 1986., 20. prosinca, 22. svibnja, 30. travnja, 4. siječnja, 7. listopada, 7. siječnja, 9. prosinca. Proširite indeks (19 više) »
Alessandria
Alessandria je grad u istoimenoj provinciji u regiji Pijemont u Italiji.
Novi!!: Pio V. i Alessandria · Vidi više »
Bazilika sv. Marije Velike
Bazilika svete Marije Velike (tal.: Basilica di Santa Maria Maggiore) antička je katolička bazilika u Rimu, građena u starokršćanskom stilu.
Novi!!: Pio V. i Bazilika sv. Marije Velike · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Pio V. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Bergamo
Gornji grad Bergamo (istočno lombardski: Bèrghem, zapadno lombardski: Bergum, njem. Wälsch-Bergen) je grad u Lombardiji pored Milana (oko 40 km u pravcu sjeveroistoka).
Novi!!: Pio V. i Bergamo · Vidi više »
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Novi!!: Pio V. i Bitka kod Lepanta · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Pio V. i Bologna · Vidi više »
Como
Como je grad i općina u Lombardiji oko 45 km sjeverno od Milana.
Novi!!: Pio V. i Como · Vidi više »
Dikasterij za kauze svetaca
Dikasterij za kauze svetaca (tal. Dicastero delle Cause dei Santi) dio je Rimske kurije koji se bavi se, prema propisanom postupku, svime što se tiče kauza za proglašenje blaženim i svetim.
Novi!!: Pio V. i Dikasterij za kauze svetaca · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Pio V. i Dominikanci · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Pio V. i Euharistija · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Pio V. i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Pio V. i Francuska · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Pio V. i Genova · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Pio V. i Grgur XIII. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Pio V. i Italija · Vidi više »
Julije III.
Julije III., lat. Iulius PP.
Novi!!: Pio V. i Julije III. · Vidi više »
Karlo Boromejski
Karlo Boromejski (Arona, Italija 2. listopada 1538. – Milano, 3. studenoga 1584.), milanski nadbiskup, kardinal i svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: Pio V. i Karlo Boromejski · Vidi više »
Karlo IX., kralj Francuske
Karlo IX., kralj Francuske Karlo IX.
Novi!!: Pio V. i Karlo IX., kralj Francuske · Vidi više »
Katarina de' Medici
Katarina de Medici Katarina de Medici (* Firenza, 13. travnja 1519. - † Blois, 5. siječnja 1589.), talijanska plemkinja i francuska kraljica.
Novi!!: Pio V. i Katarina de' Medici · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Pio V. i Katolička Crkva · Vidi više »
Klement X.
Klement X., lat. Clemens PP.
Novi!!: Pio V. i Klement X. · Vidi više »
Klement XI.
Klement XI., lat. Clemens PP.
Novi!!: Pio V. i Klement XI. · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Pio V. i Knjiga · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Pio V. i Latinski jezik · Vidi više »
Listopadska pobožnost
Listopadska pobožnost, kršćanska pobožnost.
Novi!!: Pio V. i Listopadska pobožnost · Vidi više »
Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Pio V. i Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Pio V. i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pavao IV.
Pavao IV., lat. Paulus PP.
Novi!!: Pio V. i Pavao IV. · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Pio V. i Pijemont · Vidi više »
Pio IV.
Pio IV., lat. Pius PP.
Novi!!: Pio V. i Pio IV. · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Pio V. i Protestantizam · Vidi više »
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.
Novi!!: Pio V. i Protureformacija · Vidi više »
Raspelo
Crkvi sv. Marka u Zagrebu Raspelo je križ s kipom raspetoga Krista.
Novi!!: Pio V. i Raspelo · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Pio V. i Rim · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Pio V. i Toma Akvinski · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Pio V. i Tridentski sabor · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Pio V. i 1. svibnja · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Pio V. i 15. ožujka · Vidi više »
1504.
1504. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Pio V. i 1504. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1518. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1528. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1550. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1555. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1556. · Vidi više »
1557.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1557. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1559. · Vidi više »
1560.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1560. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1565. · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1566. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1567. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1571. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1572. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1585. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1588. · Vidi više »
1670.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1670. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1672. · Vidi više »
1676.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1676. · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Pio V. i 17. siječnja · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1700. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1712. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1721. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Pio V. i 1986. · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Pio V. i 20. prosinca · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Pio V. i 22. svibnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Pio V. i 30. travnja · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Pio V. i 4. siječnja · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Pio V. i 7. listopada · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Pio V. i 7. siječnja · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Pio V. i 9. prosinca · Vidi više »
