Brže od pregledniku!
79 odnosi: Afrodita, Agora, Alarik I., Aleksandar Veliki, Atena (grad), Atena (mitologija), Atena (polis), Šangaj, Češka, Baltimore, Bitka kod Maratona, Bitka kod Salamine, Bizant, Bugarska, Egejsko more, Ethnikos Pirej (vaterpolo), Europa, Filon Aleksandrijski, Franci, Francuska, Galaţi, Goti, Grčka, Grčki jezik, Grčko-turski rat (1919. – 1922.), Istanbul, K.A.E. Olympiakos, Kina, Konon, Korintski kanal, Lucije Kornelije Sula, Mala Azija, Marseille, Maryland, Massachusetts, Mletačka Republika, Olympiakos SFP, Osmansko Carstvo, Ostrava, Peloponeski rat, Periferija Atika, Periklo, Prefektura Pirej, Rimsko Carstvo, Rodos (grad), Rumunjska, Rusija, Sankt-Peterburg, Saronski zaljev, Sjedinjene Američke Države, ..., Sparta, Sredozemlje, Temistoklo, Turski jezik, Varna, Zeus, 1318., 1456., 1590., 1688., 1792., 1825., 1829., 1832., 1835., 1869., 1885., 1893., 1911., 1920., 1928., 1964., 1985., 2004., 3. tisućljeće pr. Kr., 393., 395., 480., 493.. Proširite indeks (29 više) »
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Novi!!: Pirej i Afrodita · Vidi više »
Agora
Drevna stoa '''agore''' u Solunu. Agora (grčki za skupština, trg) je u antičkoj Grčkoj naziv za narodnu skupštinu koju je sazvao kralj ili važniji građanin; naziv za gradsku tržnicu, trg, mjesto trgovačko-poslovnog i javnog života uopće.
Novi!!: Pirej i Agora · Vidi više »
Alarik I.
Ludwiga Thierscha Alarik I. (got. Alareiks) je bio vizigotski kralj između 395. i 410. godine.
Novi!!: Pirej i Alarik I. · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Pirej i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Pirej i Atena (grad) · Vidi više »
Atena (mitologija)
5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Novi!!: Pirej i Atena (mitologija) · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Pirej i Atena (polis) · Vidi više »
Šangaj
Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).
Novi!!: Pirej i Šangaj · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Pirej i Češka · Vidi više »
Baltimore
Baltimore je grad i okrug u američkoj saveznoj državi Maryland.
Novi!!: Pirej i Baltimore · Vidi više »
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Pirej i Bitka kod Maratona · Vidi više »
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Novi!!: Pirej i Bitka kod Salamine · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Pirej i Bizant · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pirej i Bugarska · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Pirej i Egejsko more · Vidi više »
Ethnikos Pirej (vaterpolo)
Ethnikos je grčki vaterpolski klub iz Pireja.
Novi!!: Pirej i Ethnikos Pirej (vaterpolo) · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Pirej i Europa · Vidi više »
Filon Aleksandrijski
'''Filon Aleksandrijski''' Filon Aleksandrijski (Filon Židov, latinizirano Philo Iudaeus ili Philo Alexandrinus; Aleksandrija, oko 25. pr. Kr. - oko 40.), židovski helenistički filozof.
Novi!!: Pirej i Filon Aleksandrijski · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Pirej i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Pirej i Francuska · Vidi više »
Galaţi
Rumunjska.
Novi!!: Pirej i Galaţi · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Pirej i Goti · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Pirej i Grčka · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Pirej i Grčki jezik · Vidi više »
Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Grčko-turski rat vođen od svibnja 1919. do listopada 1922., neki ga zovu Rat u Maloj Aziji, ili Grčkom kampanjom u Turskom ratu za nezavisnost.
Novi!!: Pirej i Grčko-turski rat (1919. – 1922.) · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Pirej i Istanbul · Vidi više »
K.A.E. Olympiakos
Košarkaški klub Olympiakos (Grčki: Κ.Α.Ε. Ολυμπιακός, preveden na hrvatski K.A.E. Olympiakos) je košarkaška momčad sportskog kluba Olympiakos.
Novi!!: Pirej i K.A.E. Olympiakos · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Pirej i Kina · Vidi više »
Konon
Konon, papa od 21. listopada 686. do 21. rujna 687. godine.
Novi!!: Pirej i Konon · Vidi više »
Korintski kanal
Korintski kanal je kanal u Grčkoj koji spaja Korintski zaljev sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru.
Novi!!: Pirej i Korintski kanal · Vidi više »
Lucije Kornelije Sula
Sula Lucije Kornelije Sula (138. pr. Kr. - 78. pr. Kr.), rimski zapovjednik i diktator.
Novi!!: Pirej i Lucije Kornelije Sula · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Pirej i Mala Azija · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Pirej i Marseille · Vidi više »
Maryland
Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002., glavni grad Annapolis.
Novi!!: Pirej i Maryland · Vidi više »
Massachusetts
Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.
Novi!!: Pirej i Massachusetts · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Pirej i Mletačka Republika · Vidi više »
Olympiakos SFP
Olympiakos SFP (puno ime Olympiakos Syndesmos Filathlon Peiraios) grčki je nogometni klub iz grada Pireja.
Novi!!: Pirej i Olympiakos SFP · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Pirej i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Ostrava
Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.
Novi!!: Pirej i Ostrava · Vidi više »
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Novi!!: Pirej i Peloponeski rat · Vidi više »
Periferija Atika
Atika (grčki Αττική) je periferija u Grčkoj, pod koju pripada i grad Atena, glavni grad Grčke.
Novi!!: Pirej i Periferija Atika · Vidi više »
Periklo
Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).
Novi!!: Pirej i Periklo · Vidi više »
Prefektura Pirej
Prefektura Pirej je jedna od grčkih prefektura, a glavni joj je grad Pirej.
Novi!!: Pirej i Prefektura Pirej · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Pirej i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rodos (grad)
Rodos (grčki: Ρόδος, je upravno sjedište grčkog otoka Rod, u jugoistočnom Egeju. Grad ima oko 53 709 stanovnika, i glavni je grad Prefekture Dodekanez. Rodos je slavan grad još od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda staroga vijeka - Kolosa s otoka Roda. Citadela Rodos, koju su izgradili Vitezova s Rodosa, jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda - gradova u Europi, 1988. godine uvrštena je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Danas je grad Rodos jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu.
Novi!!: Pirej i Rodos (grad) · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Pirej i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Pirej i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Pirej i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Saronski zaljev
Karta Saronskog zaljeva Saronski zaljev (grčki: Σαρωνικός κόλπος) ili Eginski zaljev je dio Egeja uz istočnu stranu Korintske prevlake u Grčkoj.
Novi!!: Pirej i Saronski zaljev · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Pirej i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Novi!!: Pirej i Sparta · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Pirej i Sredozemlje · Vidi više »
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Pirej i Temistoklo · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Pirej i Turski jezik · Vidi više »
Varna
Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.
Novi!!: Pirej i Varna · Vidi više »
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Novi!!: Pirej i Zeus · Vidi više »
1318.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1318. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1456. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1590. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1688. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1792. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1825. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1829. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1832. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1835. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1869. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1885. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1893. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1911. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1920. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Pirej i 1928. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1964. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 1985. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Pirej i 2004. · Vidi više »
3. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 3. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
393.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 393. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 395. · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 480. · Vidi više »
493.
Bez opisa.
Novi!!: Pirej i 493. · Vidi više »
