Brže od pregledniku!
58 odnosi: Alpe, Andora, Aragonija, Aragonski jezik, Aranska dolina, Atlantski ocean, Atlantski Pireneji, Španjolska, Španjolski jezik, Barcelona, Baskija, Baskijski jezik, Biskajski zaljev, Dioskoreja, Endem, Eocen, Erozija, Europa, Francuska, Francuski jezik, Gipuskoa, Gnajs, Gorje, Granit, Huesca, Kamenika, Katalonija, Katalonski jezik, Kavkaz, Latinski jezik, Ledenjak, Ledeno doba, Lignit, Llívia, Metar, Mezozoik, Mont Perdu, Navara, Okcitanski jezik, Paleozoik, Pejzaž, Pirenejski poluotok, Rod, Roland, Rusija, Sedimenti, Skandinavija, Slijepci, Slovenija, Smeđi medvjed, ..., Sredozemlje, Sredozemno more, Stijena, Talk, Termalno vrelo, Ugljen, Vapnenac, Zaragoza. Proširite indeks (8 više) »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Pireneji i Alpe · Vidi više »
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.
Novi!!: Pireneji i Andora · Vidi više »
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Pireneji i Aragonija · Vidi više »
Aragonski jezik
Zona u kojima prevladava određeni jezik prema Pretprojektu Zakona o jezicima u Aragonu iz 2001. godine. Crveno - aragonski, ljubičasto - katalonski, žuto - španjolski. Аragonski jezik (aragoieraz, altoaragonés, aragonés, fabla aragonesa, luenga aragonesa, patués; ISO 639-3: arg) zapadnoromanski jezik pirenejske podskupine, šire pirenejsko-mozarapske skupine, čiji je danas jedini živi član i kojim na Pirinejskom poluotoku govori oko 11 000 od 2 000 000 (1994) Aragonaca u Aragoniji, Španjolska.
Novi!!: Pireneji i Aragonski jezik · Vidi više »
Aranska dolina
Aranska dolina (oksitanski: Val d'Aran; katalonski: Vall d'Aran; španjolski: Valle de Arán) je dolina (620,47 km²) u pirinejskom gorju i ''comarca'' (općina) u sjeverozapadnom dijelu provincije Lleida, u Kataloniji, na sjeveru Španjolske.
Novi!!: Pireneji i Aranska dolina · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Pireneji i Atlantski ocean · Vidi više »
Atlantski Pireneji
Atlantski Pirineji (fra. Pyrénées-Atlantiques, bas. Pirinio-Atlantiarrak ili Pirinio-Atlantikoak, oks. Pirenèus-Atlantics) je departman u jugozapadnoj Francuskoj.
Novi!!: Pireneji i Atlantski Pireneji · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Pireneji i Španjolska · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Pireneji i Španjolski jezik · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Pireneji i Barcelona · Vidi više »
Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski.
Novi!!: Pireneji i Baskija · Vidi više »
Baskijski jezik
Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.
Novi!!: Pireneji i Baskijski jezik · Vidi više »
Biskajski zaljev
Položaj Biskajskog zaljeva u zapadnoj Europi Biskajski zaljev (baskijski: Bizkaiko Golkoa, francuski: Golfe de Gascogne, okcitanski: Golf de Gasconha, španjolski: Golfo de Vizcaya) je zaljev u sjevernom dijelu Atlantskog oceana.
Novi!!: Pireneji i Biskajski zaljev · Vidi više »
Dioskoreja
Dioskoreja (lat. Dioscorea; sinonim bljušt, lat. Tamus), biljni rod trajnica i polugrmova penjačica iz porodice bljuštovki kojemu pripadaju kao poznati predstavnici obični bljušt ili kuka (D. communis; sin. Tamus communis) i kineski krumpir (Dioscorea batatas).
Novi!!: Pireneji i Dioskoreja · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Pireneji i Endem · Vidi više »
Eocen
Eocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje u eonu fanerozoika, eri kenozoika i periodu tercijara.
Novi!!: Pireneji i Eocen · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Pireneji i Erozija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Pireneji i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Pireneji i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Pireneji i Francuski jezik · Vidi više »
Gipuskoa
Gipuskoa unutar Španjolske Gipuskoa unutar Baskije Gipuskoa (bask. Gipuzkoa, šp. Guipúzcoa) je provincija u Baskiji.
Novi!!: Pireneji i Gipuskoa · Vidi više »
Gnajs
Gnajs Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu.
Novi!!: Pireneji i Gnajs · Vidi više »
Gorje
orbite) Gorje, Planinski lanac ili Planinski vijenac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.
Novi!!: Pireneji i Gorje · Vidi više »
Granit
rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.
Novi!!: Pireneji i Granit · Vidi više »
Huesca
pogled na grad Huesca je grad u Španjolskoj, u autonomnoj zajednici Aragonija, središte provincija Huesca.
Novi!!: Pireneji i Huesca · Vidi više »
Kamenika
Kamenika (lat. Saxifraga), veliki i najvažniji biljni rod u porodici Kamenikovke s preko 520 priznatih vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica.
Novi!!: Pireneji i Kamenika · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Pireneji i Katalonija · Vidi više »
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Novi!!: Pireneji i Katalonski jezik · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Pireneji i Kavkaz · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Pireneji i Latinski jezik · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Pireneji i Ledenjak · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Pireneji i Ledeno doba · Vidi više »
Lignit
Lignit Lignit je ugljen srednje kalorične vrijednosti pogodan za primjenu kao energetsko gorivo.
Novi!!: Pireneji i Lignit · Vidi više »
Llívia
Panorama Llívije Položaj Llívije Llívia (katalonski), Llivia (španjolski), mjesto i općina u Španjolskoj.
Novi!!: Pireneji i Llívia · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Pireneji i Metar · Vidi više »
Mezozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.
Novi!!: Pireneji i Mezozoik · Vidi više »
Mont Perdu
Mont Perdu ili Monte Perdido, što na oba jezika znači "Izgubljena planina", je treća po veličini planina na Pirenejima.
Novi!!: Pireneji i Mont Perdu · Vidi više »
Navara
fizička karta Navara (špa. Navarra, bas. Nafarroa) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeveru Španjolske.
Novi!!: Pireneji i Navara · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: Pireneji i Okcitanski jezik · Vidi više »
Paleozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 541 a trajala je do oko 252 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.
Novi!!: Pireneji i Paleozoik · Vidi više »
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Novi!!: Pireneji i Pejzaž · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Pireneji i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Rod
Rod može značiti.
Novi!!: Pireneji i Rod · Vidi više »
Roland
Roland (starofranački: Hruodland; ? - 15. kolovoza 778.) bio je franački vojskovođa u službi kralja Karla Velikog koji je poslije postao poznat kao junak srednjovjekovnog književnog ciklusa poznatog kao Materija Francuske.
Novi!!: Pireneji i Roland · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Pireneji i Rusija · Vidi više »
Sedimenti
Sedimenti (lat. sedimentum.
Novi!!: Pireneji i Sedimenti · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Pireneji i Skandinavija · Vidi više »
Slijepci
Slijepci (latinski: Anophthalmus) rod su trčaka koji je endemičan za Europu.
Novi!!: Pireneji i Slijepci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Pireneji i Slovenija · Vidi više »
Smeđi medvjed
zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.
Novi!!: Pireneji i Smeđi medvjed · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Pireneji i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Pireneji i Sredozemno more · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Pireneji i Stijena · Vidi više »
Talk
Talk ili milovka je vrsta minerala koji je na Mohsovoj skali na broju 1, što znači da je od deset Mohsovih minerala on najmekši.
Novi!!: Pireneji i Talk · Vidi više »
Termalno vrelo
Termalni izvor na Islandu Termalni izvor u Yellowstoneu Termalno vrelo, termalni izvor, izvor tople vode ili izvor ljekovite termalne vode posebna je vrsta izvora, iz kojeg izvire topla (termalna) voda koja je često obogaćena mineralima.
Novi!!: Pireneji i Termalno vrelo · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Pireneji i Ugljen · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Pireneji i Vapnenac · Vidi više »
Zaragoza
150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.
Novi!!: Pireneji i Zaragoza · Vidi više »
