Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Pirenejski mir

Indeks Pirenejski mir

Crvenom bojom su označene teritorije koje je Francuska dobila prema odredbama Pirenejskog mira Pirenejski mir ili Sporazum o Pirenejima potpisan je 7. studenog 1659. godine između Francuske i Španjolske.

27 odnosi: Austrija, Španjolska, Elzas, Filip IV., španjolski kralj, Flandrija, Francuska, Habsburg, Katalonci, Katalonija, Katalonski jezik, Lorena, Luj XIV., kralj Francuske, Luksemburg, Miraz, Nizozemska, Pireneji, Sjeverna Katalonija, Tridesetogodišnji rat, Westfalski mir, 1634., 1635., 1648., 1658., 1659., 1668., 1700., 7. studenoga.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Pirenejski mir i Austrija · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Pirenejski mir i Španjolska · Vidi više »

Elzas

Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.

Novi!!: Pirenejski mir i Elzas · Vidi više »

Filip IV., španjolski kralj

Diega Velázquea)''' Filip IV.

Novi!!: Pirenejski mir i Filip IV., španjolski kralj · Vidi više »

Flandrija

Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.

Novi!!: Pirenejski mir i Flandrija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Pirenejski mir i Francuska · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Pirenejski mir i Habsburg · Vidi više »

Katalonci

Katalonci (katalonski, francuski i okcitanski: catalans, sardinski: cadelanos, španjolski: catalanes, talijanski: catalani) romanska su etnička skupina Službeno, pojmom „Katalonci” označavaju se stanovnici Katalonije, autonomne zajednice u Španjolskoj te stanovnike povijesne regije Roussillon u južnoj Francuskoj, danas departman Pyrénées-Orientales.

Novi!!: Pirenejski mir i Katalonci · Vidi više »

Katalonija

Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.

Novi!!: Pirenejski mir i Katalonija · Vidi više »

Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.

Novi!!: Pirenejski mir i Katalonski jezik · Vidi više »

Lorena

Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.

Novi!!: Pirenejski mir i Lorena · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Novi!!: Pirenejski mir i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Pirenejski mir i Luksemburg · Vidi više »

Miraz

Škrinja s dotom, otok Krk Miraz (turski miras, arapski mirat, latinski dos), također i regionalno dota (tal. dote), imovina koju žena unosi u brak kao svoj doprinos obitelji.

Novi!!: Pirenejski mir i Miraz · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Pirenejski mir i Nizozemska · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Pirenejski mir i Pireneji · Vidi više »

Sjeverna Katalonija

Sjeverna Katalonija Sjeverna Katalonija (katalonski: Catalunya Nord) je pojam koji se ponekad koristi, osobito u katalonskim spisima, za područje koje je Španjolska ustupila Francuskoj prilikom potpisivanja Pirenejskog mira 1659.

Novi!!: Pirenejski mir i Sjeverna Katalonija · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Pirenejski mir i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Westfalski mir

Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat.

Novi!!: Pirenejski mir i Westfalski mir · Vidi više »

1634.

Bez opisa.

Novi!!: Pirenejski mir i 1634. · Vidi više »

1635.

Bez opisa.

Novi!!: Pirenejski mir i 1635. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Pirenejski mir i 1648. · Vidi više »

1658.

Bez opisa.

Novi!!: Pirenejski mir i 1658. · Vidi više »

1659.

Bez opisa.

Novi!!: Pirenejski mir i 1659. · Vidi više »

1668.

Bez opisa.

Novi!!: Pirenejski mir i 1668. · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: Pirenejski mir i 1700. · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: Pirenejski mir i 7. studenoga · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »