Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Plovdiv

Indeks Plovdiv

Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.

85 odnosi: Ajalet, Aleksandar Veliki, Antika, Arheologija, Armenci, Austro-Ugarska, Židovi, Belgija, Berlinski kongres, Bizant, Bogumilstvo, Bugari, Bugarska, Bugarski jezik, Edirne, Episkop, Episkop (pravoslavlje), Filip II. Makedonski, Francuzi, Grčki jezik, Grci, Istanbul, Istočna Rumelija, Kan (naslov), Kartaga, Keramika, Kneževina Bugarska, Latinski jezik, Latinsko Carstvo, Malamir Bugarski, Marica (rijeka), Mikena, Nijemci, Oblast Plovdiv, Osmansko Carstvo, Rim, Rimljani, Rimsko Carstvo, Sandžak (teritorijalna jedinica), Slaveni, Socijalizam, Sofija, Solun, Srbija, Tračani, Trački jezik, Tracija (regija), Troja, Turci, Turska, ..., Ujedinjeno Kraljevstvo, 11. svibnja, 1208., 1225., 1229., 1263., 1322., 1323., 1344., 1364., 1382., 1836., 1850., 1858., 1864., 1868., 1874., 1878., 1885., 1888., 1892., 19. stoljeće, 1939., 1943., 1960-ih, 1970-ih, 1980-ih, 2008., 3. ožujka, 5. rujna, 6. rujna, 681., 812., 855., 856.. Proširite indeks (35 više) »

Ajalet

Ajalet (tur. ayalet od arap. äyālä), nadležno područje valije; oblast, pokrajina, upravna jedinica, provincija, ejalet (Anić-Goldstein), ejalat (Klaić).

Novi!!: Plovdiv i Ajalet · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Plovdiv i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Plovdiv i Antika · Vidi više »

Arheologija

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Novi!!: Plovdiv i Arheologija · Vidi više »

Armenci

Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.

Novi!!: Plovdiv i Armenci · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Plovdiv i Austro-Ugarska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Plovdiv i Židovi · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Plovdiv i Belgija · Vidi više »

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Novi!!: Plovdiv i Berlinski kongres · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Plovdiv i Bizant · Vidi više »

Bogumilstvo

Bogumilstvo je bilo gnostička vjerska sekta koju je osnovao svećenik Bogomil u Prvom Bugarskom Carstvu u vrijeme vladavine cara Petra I. u 10.

Novi!!: Plovdiv i Bogumilstvo · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Plovdiv i Bugari · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Plovdiv i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Plovdiv i Bugarski jezik · Vidi više »

Edirne

Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).

Novi!!: Plovdiv i Edirne · Vidi više »

Episkop

* Episkop (rana Crkva), poslije apostola najviše crkveno lice u ranoj Crkvi.

Novi!!: Plovdiv i Episkop · Vidi više »

Episkop (pravoslavlje)

Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.

Novi!!: Plovdiv i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.

Novi!!: Plovdiv i Filip II. Makedonski · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Plovdiv i Francuzi · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Plovdiv i Grčki jezik · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Plovdiv i Grci · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Plovdiv i Istanbul · Vidi više »

Istočna Rumelija

Istočna Rumelija (bugarski: Източна Румелия, turski: رومالى شرقى, Rumeli-i Şarkî; grčki: Ανατολική Ρωμυλία, Anatoliki Romylia) bila je autonomna oblast (vilajet) unutar Osmanskog carstva od 1878. do 1908. godine.

Novi!!: Plovdiv i Istočna Rumelija · Vidi više »

Kan (naslov)

Kan (turkij. khan, gospodar, car), mongolski i turkijski vladarski ili vojni naslov korišten u srednjem vijeku kod nomadskih mongolskih i turkijskih naroda.

Novi!!: Plovdiv i Kan (naslov) · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: Plovdiv i Kartaga · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Plovdiv i Keramika · Vidi više »

Kneževina Bugarska

Kneževina Bugarska (bugarski: Княжество България) bila je samoupravni entitet, s osmanskim sultanom kao vrhovnim suverenom.

Novi!!: Plovdiv i Kneževina Bugarska · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Plovdiv i Latinski jezik · Vidi više »

Latinsko Carstvo

Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.

Novi!!: Plovdiv i Latinsko Carstvo · Vidi više »

Malamir Bugarski

Spomenik s Malamirovim natpisom Malamir (bugarski Маламир) bio je vladar Bugarske 831.

Novi!!: Plovdiv i Malamir Bugarski · Vidi više »

Marica (rijeka)

Marica (bugarski: Марица, grčki: Έβρος (Evros), turski: Meriç (Merič), latinski: Hebrus) najduža je rijeka u unutrašnjosti Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Plovdiv i Marica (rijeka) · Vidi više »

Mikena

Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj.

Novi!!: Plovdiv i Mikena · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Plovdiv i Nijemci · Vidi više »

Oblast Plovdiv

Oblast Plovdiv je jedna od dvadeset i osam pokrajina u Bugarskoj nalazi su u njenom središnjem dijelu.

Novi!!: Plovdiv i Oblast Plovdiv · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Plovdiv i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Plovdiv i Rim · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Plovdiv i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Plovdiv i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sandžak (teritorijalna jedinica)

Sandžak (tur.: sancak.

Novi!!: Plovdiv i Sandžak (teritorijalna jedinica) · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Plovdiv i Slaveni · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Plovdiv i Socijalizam · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: Plovdiv i Sofija · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Plovdiv i Solun · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Plovdiv i Srbija · Vidi više »

Tračani

Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.

Novi!!: Plovdiv i Tračani · Vidi više »

Trački jezik

Trački jezik (ISO 639-3: txh) je iščezli indoeuropski jezik koji se govorio u južnom dijelu Balkana, na prostorima koje su naseljavala tračka plemena, prije svega na dijelovima današnje Bugarske, Grčke, Makedonije i Turske.

Novi!!: Plovdiv i Trački jezik · Vidi više »

Tracija (regija)

Turske Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki; danas bug. Тракия i tur. Trakya), suvremena zemljopisna regija smještena na krajnjem jugoistočnom dijelu Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Plovdiv i Tracija (regija) · Vidi više »

Troja

Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.

Novi!!: Plovdiv i Troja · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Plovdiv i Turci · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Plovdiv i Turska · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Plovdiv i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

11. svibnja

11.

Novi!!: Plovdiv i 11. svibnja · Vidi više »

1208.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1208. · Vidi više »

1225.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1225. · Vidi više »

1229.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1229. · Vidi više »

1263.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1263. · Vidi više »

1322.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1322. · Vidi više »

1323.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1323. · Vidi više »

1344.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1344. · Vidi više »

1364.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1364. · Vidi više »

1382.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1382. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1836. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1850. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1858. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1864. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1868. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1874. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1878. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1885. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1888. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1892. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 19. stoljeće · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1939. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1943. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 1960-ih · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Plovdiv i 1970-ih · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Plovdiv i 1980-ih · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Plovdiv i 2008. · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Plovdiv i 3. ožujka · Vidi više »

5. rujna

5.

Novi!!: Plovdiv i 5. rujna · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Plovdiv i 6. rujna · Vidi više »

681.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 681. · Vidi više »

812.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 812. · Vidi više »

855.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 855. · Vidi više »

856.

Bez opisa.

Novi!!: Plovdiv i 856. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »