Brže od pregledniku!
48 odnosi: Đakovačko-osječka nadbiskupija, Šaran, Čamagajevci, Črnkovci, Bočkinci, Donji Miholjac, Drava, Državna cesta, Državna cesta D34, Državna granica, Fazan, Grad, Granica, Hrvatska, Istočnohrvatska ravnica, Katastar, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Lov, Mađarska, Marijanci, Miholjački Poreč, Našice, Nadmorska visina, Nizina, NK Slavonija Podgajci Podravski, Općina, Osječko-baranjska županija, Osnovna škola, Poštanski broj, Podgajci Podravski, Proštenje, Radikovci, Rakitovica, Registarska pločica vozila, Ribolov, Rijeka, Selo, Slavonija, Studeni, Sveti Đurađ (Donji Miholjac), Sveti Martin, Valpovo, Vatrogasci, Vinko Bek, Zemljopisno područje, 1890., 1933..
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Podgajci Podravski i Đakovačko-osječka nadbiskupija · Vidi više »
Šaran
Veći primjerak šarana Šaran (Cyprinus carpio) riba je iz porodice Cyprinidae.
Novi!!: Podgajci Podravski i Šaran · Vidi više »
Čamagajevci
Čamagajevci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripadaju općini Marijanci.
Novi!!: Podgajci Podravski i Čamagajevci · Vidi više »
Črnkovci
Črnkovci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripadaju općini Marijanci.
Novi!!: Podgajci Podravski i Črnkovci · Vidi više »
Bočkinci
Bočkinci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripadaju općini Marijanci.
Novi!!: Podgajci Podravski i Bočkinci · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Podgajci Podravski i Donji Miholjac · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Podgajci Podravski i Drava · Vidi više »
Državna cesta
Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
Novi!!: Podgajci Podravski i Državna cesta · Vidi više »
Državna cesta D34
D34 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Podgajci Podravski i Državna cesta D34 · Vidi više »
Državna granica
Državna granica Gambije i Senegala Ulaz u Republiku Hrvatsku. Državna granica je zamišljena crta koja omeđuje državno područje jedne države.
Novi!!: Podgajci Podravski i Državna granica · Vidi više »
Fazan
Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.
Novi!!: Podgajci Podravski i Fazan · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Podgajci Podravski i Grad · Vidi više »
Granica
Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.
Novi!!: Podgajci Podravski i Granica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Podgajci Podravski i Hrvatska · Vidi više »
Istočnohrvatska ravnica
Istočnohrvatska ravnica, nizinski, istočni dio Istočne Hrvatske, u kojem prevladavaju lesni ravnjaci i aluvijalne ravnice (pridravska nizina Osijeka, slavonska Podravina, Baranja, vukovarski ravnjak, đakovački kraj, bosutska Posavina).
Novi!!: Podgajci Podravski i Istočnohrvatska ravnica · Vidi više »
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Novi!!: Podgajci Podravski i Katastar · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Podgajci Podravski i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Podgajci Podravski i Katolička Crkva · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Podgajci Podravski i Lov · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Podgajci Podravski i Mađarska · Vidi više »
Marijanci
Marijanci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Podgajci Podravski i Marijanci · Vidi više »
Miholjački Poreč
Miholjački Poreč je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Donjeg Miholjca.
Novi!!: Podgajci Podravski i Miholjački Poreč · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Podgajci Podravski i Našice · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Podgajci Podravski i Nadmorska visina · Vidi više »
Nizina
Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.
Novi!!: Podgajci Podravski i Nizina · Vidi više »
NK Slavonija Podgajci Podravski
NK Slavonija je nogometni klub iz Podgajaca Podravskih, naselja u sastavu grada Donjeg Miholjca u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Podgajci Podravski i NK Slavonija Podgajci Podravski · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Podgajci Podravski i Općina · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Podgajci Podravski i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Podgajci Podravski i Osnovna škola · Vidi više »
Poštanski broj
Poštanski broj, kod od brojeva ili slova, ili kombinacija i jednih i drugih, posebna za svako naselje, kako bi se omogućilo brzo strojno razvrstavanje pošiljki.
Novi!!: Podgajci Podravski i Poštanski broj · Vidi više »
Podgajci Podravski
Podgajci Podravski su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu grada Donjeg Miholjca.
Novi!!: Podgajci Podravski i Podgajci Podravski · Vidi više »
Proštenje
Moravaskoj Slovačkoj (Češka) Proštenje je misno slavlje vezano za crkvu i crkvene blagdane, može se definirati kao okupljanje puka uz crkvenu proslavu ili procesiju.
Novi!!: Podgajci Podravski i Proštenje · Vidi više »
Radikovci
Radikovci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu grada Donjeg Miholjca.
Novi!!: Podgajci Podravski i Radikovci · Vidi više »
Rakitovica
Rakitovica je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Donjeg Miholjca.
Novi!!: Podgajci Podravski i Rakitovica · Vidi više »
Registarska pločica vozila
Registarske pločice nekih europskih zemalja Registarska pločica je pločica za označavanje vozila.
Novi!!: Podgajci Podravski i Registarska pločica vozila · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Podgajci Podravski i Ribolov · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Podgajci Podravski i Rijeka · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Podgajci Podravski i Selo · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Podgajci Podravski i Slavonija · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Podgajci Podravski i Studeni · Vidi više »
Sveti Đurađ (Donji Miholjac)
Sveti Đurađ je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Donjeg Miholjca.
Novi!!: Podgajci Podravski i Sveti Đurađ (Donji Miholjac) · Vidi više »
Sveti Martin
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Novi!!: Podgajci Podravski i Sveti Martin · Vidi više »
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Podgajci Podravski i Valpovo · Vidi više »
Vatrogasci
S obuke hrvatskih vatrogasaca u Malezijskoj vatrogasnoj akademiji, 2006. Vatrogasac je osoba koja je obučena za gašenje požara, sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanja tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanja drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama.
Novi!!: Podgajci Podravski i Vatrogasci · Vidi više »
Vinko Bek
Vinko Bek (Podgajci Podravski, 19. studenoga 1862. – Zagreb, 15. listopada 1935.) bio je hrvatski tiflopedagog.
Novi!!: Podgajci Podravski i Vinko Bek · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Podgajci Podravski i Zemljopisno područje · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Podgajci Podravski i 1890. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Podgajci Podravski i 1933. · Vidi više »
