Brže od pregledniku!
70 odnosi: Antun Biber, Čakovec, Četvorni kilometar, Belica, Celine (Podturen), Cesta, Danska, Dekanovec, Ferketinec, Hrvati, Hrvatska, Josip Jelačić, Kiparstvo, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Lendava, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Manjina, Međimurska županija, Metar, Miklavec, Most, Mura, Mursko Središće, Naselje, Novakovec (Podturen), Općina, Osijek, Pleistocen, Podturen, Poklade, Prekmurje, Prekomurski jezik, Priroda, Regionalni park Mura-Drava, Romi, Sivica, Slikarstvo, Slovenci, Slovenija, Stanovništvo, Tromeđa, Vratišinec, Zalska županija, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, 13. travnja, 1300., 16. stoljeće, ..., 1688., 18. stoljeće, 1843., 1848., 1887., 1901., 1910., 1930., 1941., 1945., 1946., 1950., 1953., 1993., 1994., 2001., 27. studenoga, 30. srpnja, 7. travnja, 8. ožujka. Proširite indeks (20 više) »
Antun Biber
Antun Biber - Tehek (Podturen kraj Čakovca, 13. travnja 1910. – Zagreb, 13. prosinca 1995.) je bio hrvatski komunistički političar.
Novi!!: Podturen i Antun Biber · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Podturen i Čakovec · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Podturen i Četvorni kilometar · Vidi više »
Belica
Spomen-ploča baruna Franje Inkeya u beličkoj crkvi Belica (mađarski Belica) je općina u središnjem dijelu Međimurske županije, u čiji sastav ulaze tek dva naselja, to su Belica i Gardinovec.
Novi!!: Podturen i Belica · Vidi više »
Celine (Podturen)
Celine (mađarski Celine) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Podturen, Međimurska županija.
Novi!!: Podturen i Celine (Podturen) · Vidi više »
Cesta
šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Novi!!: Podturen i Cesta · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Podturen i Danska · Vidi više »
Dekanovec
Dekanovec (mađarski Dékánfalva) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Podturen i Dekanovec · Vidi više »
Ferketinec
Ferketinec (mađarski Alsóferencfalva) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Podturen, Međimurska županija.
Novi!!: Podturen i Ferketinec · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Podturen i Hrvatska · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Podturen i Josip Jelačić · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Podturen i Kiparstvo · Vidi više »
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Novi!!: Podturen i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Lendava
Lendava (mađarski Lendva, nekada Alsólendva, prekomurski Dolenja Lendava, njemački Unter-Limbach) je grad i središte istoimene općine u Republici Sloveniji, Lendava je smještena uz samu tromeđu s Republikom Mađarskom i Republikom Hrvatskom.
Novi!!: Podturen i Lendava · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Podturen i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Podturen i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Podturen i Mađarski jezik · Vidi više »
Manjina
narodnoj nošnji. Manjina je pojam koji se odnosi na skupinu, odnosno pripadnike skupine, koji su znatno malobrojniji od dominantnih skupina u zajednici ili imaju manju moć i utjecaj.
Novi!!: Podturen i Manjina · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Podturen i Međimurska županija · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Podturen i Metar · Vidi više »
Miklavec
Miklavec (mađ. Mikófa) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Podturen, u Međimurskoj županiji.
Novi!!: Podturen i Miklavec · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Podturen i Most · Vidi više »
Mura
Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.
Novi!!: Podturen i Mura · Vidi više »
Mursko Središće
Mursko Središće (mađ.: Muraszerdahely) je grad u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Podturen i Mursko Središće · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Podturen i Naselje · Vidi više »
Novakovec (Podturen)
Novakovec (mađarski Muraújfalu, staro kajkavsko ime je Nezatice) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Podturen, Međimurska županija.
Novi!!: Podturen i Novakovec (Podturen) · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Podturen i Općina · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Podturen i Osijek · Vidi više »
Pleistocen
Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.
Novi!!: Podturen i Pleistocen · Vidi više »
Podturen
Podturen (mađ. Bottornya, prek. Pottüren, ili Pottören) je općina u Međimurskoj županiji, u Hrvatskoj.
Novi!!: Podturen i Podturen · Vidi više »
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Novi!!: Podturen i Poklade · Vidi više »
Prekmurje
Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.
Novi!!: Podturen i Prekmurje · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Podturen i Prekomurski jezik · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Podturen i Priroda · Vidi više »
Regionalni park Mura-Drava
Drava Regionalni park Mura-Drava zaštićeno je prirodno područje proglašeno 10.
Novi!!: Podturen i Regionalni park Mura-Drava · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Podturen i Romi · Vidi više »
Sivica
Sivica (mađ.: Muraszilvágy, prek.: Süvica) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Podturen, Međimurska županija.
Novi!!: Podturen i Sivica · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Podturen i Slikarstvo · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Podturen i Slovenci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Podturen i Slovenija · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Podturen i Stanovništvo · Vidi više »
Tromeđa
Tromeđa je točka u kojoj se križaju granice triju upravnih jedinica.
Novi!!: Podturen i Tromeđa · Vidi više »
Vratišinec
Vratišinec (mađarski Murasiklós) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Podturen i Vratišinec · Vidi više »
Zalska županija
Zalska županija. Zalska županija ili Zaladska županija (mađarski: Zala megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Podturen i Zalska županija · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Podturen i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Podturen i Zemljopisna dužina · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Podturen i 13. travnja · Vidi više »
1300.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1300. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 16. stoljeće · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1688. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 18. stoljeće · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1843. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1848. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1887. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Podturen i 1901. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1910. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1930. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Podturen i 1946. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1953. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Podturen i 1994. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Podturen i 2001. · Vidi više »
27. studenoga
27.
Novi!!: Podturen i 27. studenoga · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Podturen i 30. srpnja · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Podturen i 7. travnja · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: Podturen i 8. ožujka · Vidi više »
