Brže od pregledniku!
23 odnosi: Austrija, Dudince, Dudváh, Dunajská Streda, Dunav, Galanta, Hron, Ipeľ, Komárno, Levice, Mađarska, Mali Dunav, Mali Karpati, Modra, Nitra (rijeka), Nové Zámky, Pezinok, Piešťany, Slovačka, Slovački jezik, Svätý Jur, Topoľčany, Váh.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Podunavska nizina i Austrija · Vidi više »
Dudince
Dudince (mađ. Gyűgy, njem. Dudintze) gradić je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.
Novi!!: Podunavska nizina i Dudince · Vidi više »
Dudváh
Dudváh (mađarski: Dudvág) je nizinska rijeka u jugozapadnoj Slovačkoj, pritok Váha dug 97 km.
Novi!!: Podunavska nizina i Dudváh · Vidi više »
Dunajská Streda
Dunajská Streda (njem. Niedermarkt, mađ. Dunaszerdahely, hrv. Dunajska srijeda) je grad u jugozapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju, nalazi se na Velikom Žitnom Otoku.
Novi!!: Podunavska nizina i Dunajská Streda · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Podunavska nizina i Dunav · Vidi više »
Galanta
Galanta (njem. Gallandau, mađ. Galánta) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Galanta.
Novi!!: Podunavska nizina i Galanta · Vidi više »
Hron
Hron (mađarski: Garam, njemački Gran), rijeka je u Slovačkoj, lijevi pritok Dunava, duga 298 km.
Novi!!: Podunavska nizina i Hron · Vidi više »
Ipeľ
Ipeľ (mađarski: Ipoly, njemački: Eipel), rijeka u Slovačkoj i Mađarskoj, lijevi pritok Dunava, dug 254 km.
Novi!!: Podunavska nizina i Ipeľ · Vidi više »
Komárno
Komárno (mađ. Komárom, njem. Komorn) je grad u Nitranskom kraju u jugozapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Podunavska nizina i Komárno · Vidi više »
Levice
Levice (mađ. Léva, njem. Lewenz) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Podunavska nizina i Levice · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Podunavska nizina i Mađarska · Vidi više »
Mali Dunav
Mali Dunav (slovački: Malý Dunaj, mađarski: Kis-Duna, njemački Kleine Donau) nizinska je rijeka u Slovačkoj, dio Dunava, duga 128 km.
Novi!!: Podunavska nizina i Mali Dunav · Vidi više »
Mali Karpati
Mali Karpati (slovački: Malé Karpaty, njemački: Kleinen Karpaten) je planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire u zapadnoj Slovačkoj od Bratislave do Novog Mesta nad Vahom duljine oko 100km.
Novi!!: Podunavska nizina i Mali Karpati · Vidi više »
Modra
Pezinok (mađ. Modor, njem. Modern) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Podunavska nizina i Modra · Vidi više »
Nitra (rijeka)
Nitra (mađarski: Nyitra), (njemački Neutra) je rijeka u zapadnoj Slovačkoj pritok Váha, dug 197 km.
Novi!!: Podunavska nizina i Nitra (rijeka) · Vidi više »
Nové Zámky
Nové Zámky (mađ. Érsekújvár, njem. Neuhäusl) je grad u Nitranskom kraju u južnoj Slovačkoj u blizini mađarske granice.
Novi!!: Podunavska nizina i Nové Zámky · Vidi više »
Pezinok
Pezinok (mađ. Bazin, njem. Bösing) grad je u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Podunavska nizina i Pezinok · Vidi više »
Piešťany
Piešťany (njem. Pistyan, mađ. Pöstyén, polj. Pieszczany) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Piešťany.
Novi!!: Podunavska nizina i Piešťany · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Podunavska nizina i Slovačka · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Podunavska nizina i Slovački jezik · Vidi više »
Svätý Jur
Svätý Jur (mađarski: Szentgyörgy, njemački: Sankt Georgen) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Podunavska nizina i Svätý Jur · Vidi više »
Topoľčany
Topoľčany (mađarski: Nagytapolcsány, njemački: (Groß-)Topoltschan) je grad u Nitranskom kraju u središnjoj Slovačkoj.
Novi!!: Podunavska nizina i Topoľčany · Vidi više »
Váh
Rijeka Váh (mađ. Vág, njem. Waag) je najveća rijeka u Slovačkoj, lijevi pritok Dunava, dug 433 km.
Novi!!: Podunavska nizina i Váh · Vidi više »
