Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Pokolj u Ahmićima

Indeks Pokolj u Ahmićima

UN-ove mirovne snage skupljaju tijela iz Ahmića Razrušena džamija u Ahmićima, travanj 1993. Lokacija općine Vitez, u sklopu koje se nalaze Ahmići Pokolj u Ahmićima bio je ratni zločin koji su počinili pojedinci iz 4.

56 odnosi: Ahmići, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve, Dario Kordić, Donja Večeriska, Franjo Tuđman, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatsko vijeće obrane, Human Rights Watch, Internet Movie Database, Ivica Račan, Ivo Josipović, Jugoslavenska narodna armija, Jutarnji list, Kiseljak, Lašvanska dolina, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mostar, Musliman, Mustafa Cerić, Nadioci, Novaci, Pirići, Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993., Pokolj u Križančevu Selu, Pokolj u Stupnom Dolu, Pokolj u Trusini, PPN Vitezovi, Putiš, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratni zločin, Slobodna Dalmacija, Srbi Bosne i Hercegovine, Središnja Bosna, Stjepan Mesić, The New York Times, Tihomir Blaškić, Travnik, Ujedinjeni narodi, Vinko Puljić, Vitez (BiH), Vojna policija, Zločin protiv čovječnosti, Zoran Kupreškić, 16. travnja, 1992., 1993., ..., 1999., 2000., 2001., 2010., 3. travnja, 6. rujna. Proširite indeks (6 više) »

Ahmići

Ahmići su naseljeno mjesto u općini Vitez, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Ahmići · Vidi više »

Armija Republike Bosne i Hercegovine

Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve

Bosne zahvaćen Bošnjačko-hrvatskim sukobom). U geostrateškom i geopolitičkom pogledu Travnik je iznimno važno čvorište.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve · Vidi više »

Dario Kordić

Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Dario Kordić · Vidi više »

Donja Večeriska

Donja Večeriska je naseljeno mjesto u općini Vitez, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Donja Večeriska · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Franjo Tuđman · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Human Rights Watch

Logotip HRW-a Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Human Rights Watch · Vidi više »

Internet Movie Database

Internet Movie Database (IMDb) nalazi se na adresi, a radi se o najvećoj bazi podataka o filmu na internetu koja sadrži mnoštvo podataka o filmovima, filmskim glumcima, redateljima, scenaristima, producentima, ali i o televizijskim voditeljima, serijama i emisijama.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Internet Movie Database · Vidi više »

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Ivica Račan · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Ivo Josipović · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Jutarnji list · Vidi više »

Kiseljak

Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Kiseljak · Vidi više »

Lašvanska dolina

Lašvanska dolina (dolina rijeke Lašve) proteže se od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Lašvanska dolina · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Mostar · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Musliman · Vidi više »

Mustafa Cerić

Mustafa ef. Cerić (Visoko, 5. veljače 1952.), bošnjački je teolog, 12.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Mustafa Cerić · Vidi više »

Nadioci

Nadioci su naseljeno mjesto u općini Vitez, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Nadioci · Vidi više »

Novaci

* Novaci (Makedonija), naselje i općina u Makedoniji.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Novaci · Vidi više »

Pirići

BiH.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Pirići · Vidi više »

Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993.

Pokolj u Grabovici je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici Armije BiH (postrojbe "Crni labudovi"), kada su na okrutan način ubili 33 civila Hrvata.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993. · Vidi više »

Pokolj u Križančevu Selu

Dio spomenika žrtvama Spomenik Spomenik Pokolj u Križančevu selu je naziv za događaje koji su započeli mjestu Križančevu Selu kod Viteza u srednjoj Bosni 22. i 23. prosinca 1993., i u kojima su pripadnici Armije BiH tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Središnjoj Bosni (listopad 1992. - ožujak 1994.) ubili znatan broj vojnika HVO i hrvatskih civila, a čitavo selo spalili do temelja.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Križančevu Selu · Vidi više »

Pokolj u Stupnom Dolu

Pokolj u Stupnom Dolu bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HVO-a 23. listopada 1993. u Stupnom Dolu (Bosna i Hercegovina) kada su ubili između 31 i 38 Bošnjaka tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Stupnom Dolu · Vidi više »

Pokolj u Trusini

Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina je naziv za događaje od 16. travnja 1993. i neposredno nakon toga u širem području sela Trusina kada je stradalo šest hrvatskih bojovnika i šesnaest civila u sukobu Armije RBiH i HVO.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Trusini · Vidi više »

PPN Vitezovi

Vitezovi (poznata i pod nazivom PPN Vitezovi) je bila hrvatska vojna postrojba tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i PPN Vitezovi · Vidi više »

Putiš

Putiš je naseljeno mjesto u općini Busovača, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Putiš · Vidi više »

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Ratni zločin · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Srbi Bosne i Hercegovine

Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Središnja Bosna

Središnja Bosna ili Centralna Bosna je jedna od regija u Bosni i Hercegovini, u samom središtu države.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Središnja Bosna · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Stjepan Mesić · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i The New York Times · Vidi više »

Tihomir Blaškić

Tihomir Blaškić (Brestovsko, Kiseljak, 2. studenoga 1960.) general Hrvatskog vijeća obrane (prije rata časnik u JNA).

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Tihomir Blaškić · Vidi više »

Travnik

Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Travnik · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Vinko Puljić

Vinko Puljić (Priječani, 8. rujna 1945.), bosanskohercegovački je kardinal, nadbiskup i metropolit u miru Vrhbosanske nadbiskupije.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Vinko Puljić · Vidi više »

Vitez (BiH)

Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Vitez (BiH) · Vidi više »

Vojna policija

Vojna policija HV-a u mirovnoj misiji u Afganistanu Vojne policije OSRH Dio opreme prometne Vojne policije Vojna policija je posebna organizacijska cjelina unutar oružanih snaga koja se brine za održavanje reda i potrebne stege u rodovima vojske, tako da unutar oružanih snaga postoji vojna policija koja je zastupljena u svim rodovima vojske.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Vojna policija · Vidi više »

Zločin protiv čovječnosti

Zločin protiv čovječnosti je kazneno djelo predviđeno međunarodnim i unutrašnjim pravom, a koje se prvi put pojavilo na Nürnberškom procesu.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Zločin protiv čovječnosti · Vidi više »

Zoran Kupreškić

Zoran Kupreškić rođen je 23. rujna 1958. godine u Vitezu.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i Zoran Kupreškić · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 16. travnja · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 1993. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 2001. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 2010. · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 3. travnja · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Pokolj u Ahmićima i 6. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Masakr u Ahmićima, Pokolj u Ahmićima 16. travnja 1993..

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »