Brže od pregledniku!
62 odnosi: Anders Celsius, Antropologija, Atmosfera, Birkelandova struja, Boja, Dušik, Ekvator, Električna struja, Električni generator, Električni naboj, Elektron, Emisija, Eskimi, Europa (mjesec), Ganimed (mjesec), Geomagnetska oluja, Gustoća zraka, Ija (mjesec), Ion, Ionosfera, Jupiter, Kisik, Korona, Korona (razdvojba), Leksikon Ruđera Boškovića, Luk (arhitektura), Magnetosfera, Magnetski pol, Magnetsko polje, Mars, Meridijan, Metar, Metar u sekundi, Molekula, Oblaci, Obzor, Olaf Kristian Birkeland, Optika atmosfere, Plazma, Polarna klima, Promjer, Radiovalovi, Raspršenje svjetlosti, Ravnodnevica, Rim, Ruđer Bošković, Saturn, Silnice, Sunčev ciklus, Sunčev vjetar, ..., Sunčeva baklja, Sunčeve pjege, Sunce, Svjetlost, Tacit, Visina, Vulkan, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zrak. Proširite indeks (12 više) »
Anders Celsius
Celzijevim stupnjevima Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. – Uppsala, 25. travnja 1744.) je švedski fizičar i astronom.
Novi!!: Polarna svjetlost i Anders Celsius · Vidi više »
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Polarna svjetlost i Antropologija · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Polarna svjetlost i Atmosfera · Vidi više »
Birkelandova struja
Polarna svjetlost na Jupiteru, pogonjena s Birkelandovom strujomhttp://antwrp.gsfc.nasa.gov/apod/ap001219.html APOD: 2000 December 19 - A Close Up of Aurora on Jupiter Aurora australis (11.09.2005.) snimljena NASA-inim IMAGE satelitom i digitalno montirana na "Blue Marble" sliku Zemlje, pogonjena s Birkelandovom strujom Birkelandova struja je električna struja koja nastaje zbog specifičnog magnetskog polja u magnetosferi, a teče od repa magnetosfere do osunčane strane magnetosfere u jednom smjeru, te do mračne strane magnetosfere u drugom smjeru.
Novi!!: Polarna svjetlost i Birkelandova struja · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Polarna svjetlost i Boja · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Polarna svjetlost i Dušik · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Polarna svjetlost i Ekvator · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Polarna svjetlost i Električna struja · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Polarna svjetlost i Električni generator · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Polarna svjetlost i Električni naboj · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Polarna svjetlost i Elektron · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Polarna svjetlost i Emisija · Vidi više »
Eskimi
Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.
Novi!!: Polarna svjetlost i Eskimi · Vidi više »
Europa (mjesec)
Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.
Novi!!: Polarna svjetlost i Europa (mjesec) · Vidi više »
Ganimed (mjesec)
Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.
Novi!!: Polarna svjetlost i Ganimed (mjesec) · Vidi više »
Geomagnetska oluja
magnetosferom. eng. ''Defense Meteorological Satellite Program'') dana 30. listopada 2003. Geomagnetska oluja je privremeno ometanje Zemljine magnetosfere, koje uzrokuju Sunčeve aktivnosti, a to su obično udarni val i oblak magnetskog polja Sunčevog vjetra, zajedno sa Sunčevim bakljama i koronalnim izbacivanjem mase, koji zajedno napadaju Zemljino magnetsko polje 3 dana nakon Sunčevih aktivnosti.
Novi!!: Polarna svjetlost i Geomagnetska oluja · Vidi više »
Gustoća zraka
Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.
Novi!!: Polarna svjetlost i Gustoća zraka · Vidi više »
Ija (mjesec)
Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.
Novi!!: Polarna svjetlost i Ija (mjesec) · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Polarna svjetlost i Ion · Vidi više »
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Novi!!: Polarna svjetlost i Ionosfera · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Polarna svjetlost i Jupiter · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Polarna svjetlost i Kisik · Vidi više »
Korona
Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.
Novi!!: Polarna svjetlost i Korona · Vidi više »
Korona (razdvojba)
Korona (lat. corona: vijenac, kruna) može značiti.
Novi!!: Polarna svjetlost i Korona (razdvojba) · Vidi više »
Leksikon Ruđera Boškovića
Leksikon Ruđera Boškovića Leksikon Ruđera Boškovića Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je 2011.
Novi!!: Polarna svjetlost i Leksikon Ruđera Boškovića · Vidi više »
Luk (arhitektura)
Luk u Saint Louisu znan i kao "Ulazni luk" (Jefferson National Expansion Memorialin), Saint Louis; skulptura osnovana na paraboličnom luku. Elea, Italija. Konstantina I. 312. godine Aldžaferiji, Španjolska. Luk je konstruktivni i dekorativni element u arhitekturi.
Novi!!: Polarna svjetlost i Luk (arhitektura) · Vidi više »
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Novi!!: Polarna svjetlost i Magnetosfera · Vidi više »
Magnetski pol
željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog magnetskog pola. Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetski dipol. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Zemljin magnetski sjeverni pol; '''3''': Zemljin geomagnetski sjeverni pol. Zemljin magnetski južni pol'''3'''. Zemljin geomagnetski južni pol. Magnetski pol je krajnja točka trajnoga magneta ili elektromagneta, mjesto na kojem je najveća magnetska indukcija.
Novi!!: Polarna svjetlost i Magnetski pol · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Polarna svjetlost i Magnetsko polje · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Polarna svjetlost i Mars · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Polarna svjetlost i Meridijan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Polarna svjetlost i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Polarna svjetlost i Metar u sekundi · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Polarna svjetlost i Molekula · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Polarna svjetlost i Oblaci · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Polarna svjetlost i Obzor · Vidi više »
Olaf Kristian Birkeland
Birkelandovom strujom. Olaf Kristian Birkeland, Kristian Birkeland ili Kristian Olaf Bernhard Birkeland (Oslo, 13. prosinca 1867. – Tokio, 15. lipnja 1917.), norveški fizičar.
Novi!!: Polarna svjetlost i Olaf Kristian Birkeland · Vidi više »
Optika atmosfere
Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.
Novi!!: Polarna svjetlost i Optika atmosfere · Vidi više »
Plazma
* Plazma (fizika).
Novi!!: Polarna svjetlost i Plazma · Vidi više »
Polarna klima
Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.
Novi!!: Polarna svjetlost i Polarna klima · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Polarna svjetlost i Promjer · Vidi više »
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Novi!!: Polarna svjetlost i Radiovalovi · Vidi više »
Raspršenje svjetlosti
raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.
Novi!!: Polarna svjetlost i Raspršenje svjetlosti · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Polarna svjetlost i Ravnodnevica · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Polarna svjetlost i Rim · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Polarna svjetlost i Ruđer Bošković · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Polarna svjetlost i Saturn · Vidi više »
Silnice
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. sile. Silnice su zamišljene crte, sa strelicama ili bez njih, kojima se predočuju različita svojstva fizikalnih polja.
Novi!!: Polarna svjetlost i Silnice · Vidi više »
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Novi!!: Polarna svjetlost i Sunčev ciklus · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Polarna svjetlost i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunčeva baklja
Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radio valova do gama-čestica. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se s koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati koronalne izbačaje masa. X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama. Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim zvijezdama. Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.
Novi!!: Polarna svjetlost i Sunčeva baklja · Vidi više »
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Novi!!: Polarna svjetlost i Sunčeve pjege · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Polarna svjetlost i Sunce · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Polarna svjetlost i Svjetlost · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Polarna svjetlost i Tacit · Vidi više »
Visina
Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.
Novi!!: Polarna svjetlost i Visina · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Polarna svjetlost i Vulkan · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Polarna svjetlost i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Polarna svjetlost i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Novi!!: Polarna svjetlost i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Polarna svjetlost i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Polarna svjetlost i Zrak · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Aurora (astronomija), Aurora Borealis, Aurora australis, Aurora borealis, Polarna svjetla.
