Brže od pregledniku!
26 odnosi: Afrika, Antropologija, Država, Društvena klasa, Društvo, Ekonomija, Ekosocijalizam, Geografija, Hrvatska, Istočna Afrika, Korporacija, Krčenje šume, Masai, Nacionalni park, Okoliš, Političke znanosti, Politika, Upravljanje okolišem, 1970-ih, 1974., 1980-ih, 1985., 1987., 1993., 2004., 2008..
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Politička ekologija i Afrika · Vidi više »
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Politička ekologija i Antropologija · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Politička ekologija i Država · Vidi više »
Društvena klasa
Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.
Novi!!: Politička ekologija i Društvena klasa · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Politička ekologija i Društvo · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Politička ekologija i Ekonomija · Vidi više »
Ekosocijalizam
Ekosocijalizam ili zeleni socijalizam ideologija je koja spaja aspekte socijalizma s onom zelene politike i ekologije.
Novi!!: Politička ekologija i Ekosocijalizam · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Politička ekologija i Geografija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Politička ekologija i Hrvatska · Vidi više »
Istočna Afrika
geografski, uključujući gornje Istočna Afrika je najistočnija regija afričkog kontinenta koja se različito definira u geografiji ili geopolitici.
Novi!!: Politička ekologija i Istočna Afrika · Vidi više »
Korporacija
'''Najveće svjetske korporacije'''Promet u milijunima dolara, 2005. Korporacija (lat. corpus.
Novi!!: Politička ekologija i Korporacija · Vidi više »
Krčenje šume
Indoneziji. Krčenje šume ili deforestacija je uklanjanje šume, kako bi se šuma i šumsko zemljište prenamijenili u druge svrhe, ponajviše u poljoprivredno zemljište ili za izgradnju cesta.
Novi!!: Politička ekologija i Krčenje šume · Vidi više »
Masai
Žene iz plemena Masai Masai (Maasai) su narod istočno-sudanske porodice naroda (Nilsko-saharska), ogranak Nilota, danas nastanjen u području Kenije i Tanzanije.
Novi!!: Politička ekologija i Masai · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Politička ekologija i Nacionalni park · Vidi više »
Okoliš
Okoliš može biti primjerice.
Novi!!: Politička ekologija i Okoliš · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Politička ekologija i Političke znanosti · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Politička ekologija i Politika · Vidi više »
Upravljanje okolišem
Upravljanje okolišem nije, kao što bi fraza možda sugerirala, upravljanje okolišem kao takvim, već upravljanje interakcijom modernih ljudskih društava i okoliša, te njihovim učinkom na okoliš.
Novi!!: Politička ekologija i Upravljanje okolišem · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Politička ekologija i 1970-ih · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Politička ekologija i 1974. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Politička ekologija i 1980-ih · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Politička ekologija i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Politička ekologija i 1987. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Politička ekologija i 1993. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Politička ekologija i 2004. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Politička ekologija i 2008. · Vidi više »
