Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

Indeks Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

Guvernerova palača Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja je muzej u Rijeci.

19 odnosi: Budimpešta, Franjo Josip I., Gabriele D'Annunzio, Guvernerova palača u Rijeci, Hrvatska, Mađarska, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Pomorski muzej, Povijesni i pomorski muzej Istre, Primorsko-goranska županija, Rijeka, Torpedo, Trst, 1893., 1933., 1949., 1953., 1961., 28. lipnja.

Budimpešta

Budimskog dvorca Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i prometni centar zemlje.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Budimpešta · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. - Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. - 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Franjo Josip I. · Vidi više »

Gabriele D'Annunzio

Gabriele d'Annunzio Gabriele D'Annunzio, rođen pod imenom Gaetano Rapagnetta D'Annunzio, (Pescara, 12. ožujka 1863. – Gardone Riviera, 1. ožujka 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Gabriele D'Annunzio · Vidi više »

Guvernerova palača u Rijeci

Detalj dvorišta Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Guvernerova palača u Rijeci · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Hrvatska · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Mađarska · Vidi više »

Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba

Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Pomorski muzej

američka flota Mothball. Iako je vjerojatnost mala, postoji mogućnost da se ''Wisconsin'' reaktivira u službi za svoju domovinu. Pomorski muzej (ponekad nautički muzej), muzej je specijaliziran za prikaz predmeta povezanih s brodovima i putovanjima na morima.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Pomorski muzej · Vidi više »

Povijesni i pomorski muzej Istre

Povijesni i pomorski muzej Istre (tal. Museo storico e navale dell’Istria) nalazi se na najvišem brežuljku u Puli, na nadmorskoj visini od 32,4 metra, između mora i brežuljaka Arene, Zara i Sv. Mihovila, u adaptiranoj mletačkoj utvrdi.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Povijesni i pomorski muzej Istre · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Rijeka · Vidi više »

Torpedo

Torpedo je podvodno navođeno ili nenevođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Torpedo · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Trst · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1893. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1933. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1949. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1953. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1961. · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 28. lipnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »