Brže od pregledniku!
21 odnosi: Budimpešta, Franjo Josip I., Gabriele D'Annunzio, Guvernerova palača u Rijeci, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Mađarska, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Pomorski muzej, Povijesni i pomorski muzej Istre, Primorsko-goranska županija, Riccardo Zanella, Rijeka, Torpedo, Trst, 1893., 1933., 1949., 1953., 1961., 28. lipnja.
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Budimpešta · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Franjo Josip I. · Vidi više »
Gabriele D'Annunzio
Gabriele d'Annunzio Gabriele D'Annunzio, rođen pod imenom Gaetano Rapagnetta D'Annunzio, (Pescara, 12. ožujka 1863. – Gardone Riviera, 1. ožujka 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Gabriele D'Annunzio · Vidi više »
Guvernerova palača u Rijeci
Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Guvernerova palača u Rijeci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Mađarska · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Pomorski muzej
američka flota Mothball. Iako je vjerojatnost mala, postoji mogućnost da se ''Wisconsin'' reaktivira u službi za svoju domovinu. Pomorski muzej (ponekad nautički muzej), muzej je specijaliziran za prikaz predmeta povezanih s brodovima i putovanjima na morima.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Pomorski muzej · Vidi više »
Povijesni i pomorski muzej Istre
Povijesni i pomorski muzej Istre (tal. Museo storico e navale dell’Istria) nalazi se na najvišem brežuljku u Puli, na nadmorskoj visini od 32,4 metra, između mora i brežuljaka Arene, Zara i Sv. Mihovila, u adaptiranoj mletačkoj utvrdi.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Povijesni i pomorski muzej Istre · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Riccardo Zanella
'''Riccardo Zanella''' Riccardo Zanella (Rijeka, 27. lipnja 1875. – Rim, 30. ožujka 1959.), bio je izabrani predsjednik Slobodne Države Rijeke između 1921. i 1922. godine.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Riccardo Zanella · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Rijeka · Vidi više »
Torpedo
Torpedo je podvodno navođeno ili nenavođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Torpedo · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Trst · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1893. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1933. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1949. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 1961. · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i 28. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja.
