Brže od pregledniku!
46 odnosi: Antun Bogetić, Apostolska administratura, Biskupija, Bula, Cissanska biskupija, Dekanat, Dječji festival duhovne glazbe Iskrice, Dražen Kutleša, Dragutin Nežić, Eufrazijeva bazilika, Franjo, Hrvatska, Istarska županija, Istra, Ivan Štironja, Ivan Krstitelj Flapp, Ivan Milovan, Juraj Dobrila, Katedrala u Puli, Katolička upravna podjela Republike Hrvatske, Koparska biskupija, Krčka biskupija, Lav XII., Locum Beati Petri, Matko Mandić, Miroslav Bulešić, Novigradska biskupija, Osorska biskupija, Pavao VI., Pićanska biskupija, Poreč, Porečka biskupija, Pula, Puljska biskupija, Rapska biskupija, Riječka nadbiskupija, Sufragan, Trifun Pederzolli, Vodnjan, 11. srpnja, 1828., 1830., 2004., 2020., 3. stoljeće, 30. lipnja.
Antun Bogetić
Mons.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Antun Bogetić · Vidi više »
Apostolska administratura
Apostolska administratura je crkvena upravna jedinica.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Apostolska administratura · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Biskupija · Vidi više »
Bula
Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Bula · Vidi više »
Cissanska biskupija
Cissanska biskupija, povijesna biskupija na tlu Hrvatske u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Cissanska biskupija · Vidi više »
Dekanat
Dekanat je zajednica više župa u biskupiji koje su područno i upravno povezane u cjelinu da bi se zajedničkim radom unaprjeđivala pastoralna briga za župe dekanata.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Dekanat · Vidi više »
Dječji festival duhovne glazbe Iskrice
Iskrice su dječji festival duhovne glazbe.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Dječji festival duhovne glazbe Iskrice · Vidi više »
Dražen Kutleša
Dražen Kutleša (Tomislavgrad, 25. rujna 1968.) prelat je Katoličke Crkve i zagrebački nadbiskup metropolit.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Dražen Kutleša · Vidi više »
Dragutin Nežić
Dragutin Nežić (Donja Reka kraj Jastrebarskoga, 29. siječnja 1908. – Pula, 30. siječnja 1995.), hrvatski katolički svećenik, porečko-pulski biskup, crkveni povjesničar R. Matijašić: Nežić, Dragutin (pristupljeno 8. studenoga 2016.).
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Dragutin Nežić · Vidi više »
Eufrazijeva bazilika
Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Eufrazijeva bazilika · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Franjo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Hrvatska · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Istarska županija · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Istra · Vidi više »
Ivan Štironja
Ivan Štironja (Pješivac, 10. svibnja 1960.), hrvatski katolički svećenik iz Hercegovine, trenutni biskup porečki i pulski.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Ivan Štironja · Vidi više »
Ivan Krstitelj Flapp
Ivan Krstitelj Flapp (Flap), (Giovanni Battista, Gian Battista, Gianbattista) (Kormin, tal. Cormons kraj Gorice, 18. travnja 1845. – Poreč, 27. prosinca 1912.), porečko-pulski biskup I. Grah: Flapp (Flap), Giovanni Battista (pristupljeno 22. srpnja 2016.).
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Ivan Krstitelj Flapp · Vidi više »
Ivan Milovan
Ivan Milovan (Režanci, Svetvinčenat, 22. rujna 1940.), biskup porečki i pulski u miru.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Ivan Milovan · Vidi više »
Juraj Dobrila
Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Juraj Dobrila · Vidi više »
Katedrala u Puli
Pulska katedrala ili Katedrala Uznesenja Marijina u Puli je jedna od dviju crkvi u kojoj se nalazi sjedište (lat. cathedra) porečko-pulskog biskupa.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Katedrala u Puli · Vidi više »
Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
Karta rimokatoličkih biskupija u Hrvatskoj Katolička Crkva na području Republike Hrvatske je teritorijalno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, te samostalnu Zadarsku nadbiskupiju i Vojni ordinarijat koji su izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Katolička upravna podjela Republike Hrvatske · Vidi više »
Koparska biskupija
Koparska biskupija (latinski: Dioecesis Iustinopolitana, slovenski: Škofija Koper, talijanski: Diocesi di Capodistria) je biskupija Sloveniji i pripada Ljubljanskoj nadbiskupiji.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Koparska biskupija · Vidi više »
Krčka biskupija
Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Krku.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Krčka biskupija · Vidi više »
Lav XII.
Lav XII. lat.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Lav XII. · Vidi više »
Locum Beati Petri
Locum Beati Petri (hrv. Mjesto blaženog Petra), bula pape Lava XII. (1823. – 1829.) objavljena 30. lipnja 1828. godine kojom je preuređena crkvena organizacija u Dalmaciji.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Locum Beati Petri · Vidi više »
Matko Mandić
Matko Mandić Matko Mandić (Mihotići, kraj Kastva, 22. rujna 1849. – Trst, 13. svibnja 1915.), katolički svećenik i hrvatski pravaški političar Teologiju je studirao u Gorici i Trstu, a prirodne znanosti u Pragu.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Matko Mandić · Vidi više »
Miroslav Bulešić
Blaženi Miroslav Bulešić (Čabrunići, 13. svibnja 1920. – Lanišće, 24. kolovoza 1947.), hrvatski katolički svećenik i mučenik.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Miroslav Bulešić · Vidi više »
Novigradska biskupija
Novigradska biskupija bila je biskupija koja se nalazila u Novigradu, a danas je naslovna biskupija.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Novigradska biskupija · Vidi više »
Osorska biskupija
Osorska biskupija bila je biskupija sa središtem u Osoru.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Osorska biskupija · Vidi više »
Pavao VI.
Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Pavao VI. · Vidi više »
Pićanska biskupija
Pićanska biskupija povijesna je biskupija koja je imala sjedište u Pićanu, a danas je naslovna biskupija.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Pićanska biskupija · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Poreč · Vidi više »
Porečka biskupija
Porečka biskupija je povijesna biskupija na području Hrvatske.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Porečka biskupija · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Pula · Vidi više »
Puljska biskupija
Pulska biskupija je povijesna biskupija u Istri utemeljena u 6. stoljeću.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Puljska biskupija · Vidi više »
Rapska biskupija
Rapska nadbiskupija (lat. Dioecesis Arbensis), nekadašnja katolička biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Rapska biskupija · Vidi više »
Riječka nadbiskupija
Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Riječka nadbiskupija · Vidi više »
Sufragan
Sufragan je u Katoličkoj Crkvi nadbiskupu ili metropolitu podređeni biskup i/ili biskupija.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Sufragan · Vidi više »
Trifun Pederzolli
Trifun Pederzolli (Trifone) (Kotor, 28. siječnja 1864. – Poreč, 21. travnja 1941.), katolički biskup M. Bartolić: Pederzolli, Trifone (Trifun)(pristupljeno 22. srpnja 2016.).
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Trifun Pederzolli · Vidi više »
Vodnjan
Vodnjan - Dignano (tal., istriot. Diegnan, čak. VodnanZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u južnoj Istri, desetak kilometara sjeverno od Pule (Istarska županija, zapadna Hrvatska).
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i Vodnjan · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i 11. srpnja · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i 1828. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i 1830. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i 2004. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i 2020. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i 3. stoljeće · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Porečka i Pulska biskupija i 30. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Porečko-pulska biskupija, Pulsko-porečka biskupija.
