Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Postira

Indeks Postira

Postira Postira je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.

48 odnosi: Žan Jakopač, Barok, Bazilika sv. Lovre u uvali Lovrečini kod Postira, Benediktinski samostan sv. Stjepana na Mirju, Branko Belan, Branko Benzon, Crkva sv. Ante u Postirima, Crkva sv. Ivana Krstitelja i ranokršćanska crkva u Postirima, Dol (Postira), Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski orlovski savez, Humanizam, Ivan Merz, Ive Marković-Kora, Ivo Škarić, Jakša Petrić, Josip Šantić, Juraj Gospodnetić, Kasna antika, Mate Suić, Nikola Bižaca, NK Postira-Sardi, Petar Hranuelli, Prozor, Renesansa, Rodna kuća Vladimira Nazora, Ruggero Tommaseo, Sandra Nejašmić, Splitsko-dalmatinska županija, Tonči Matulić, Vidova gora, Villa rustica i srednjovjekovna crkva kod Postira, Vladimir Nazor, Zagrebačka Biblija, 1614., 1637., 1645., 1697., 1705., 1738., 1763., 1767., 1838., 1885., 1891., 2011..

Žan Jakopač

Žan Jakopač (Split, 1967.), hrvatski glazbenik i televizijski voditelj.

Novi!!: Postira i Žan Jakopač · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Postira i Barok · Vidi više »

Bazilika sv. Lovre u uvali Lovrečini kod Postira

Ranokršćanska bazilika sv.

Novi!!: Postira i Bazilika sv. Lovre u uvali Lovrečini kod Postira · Vidi više »

Benediktinski samostan sv. Stjepana na Mirju

desno Mirje je kasnoantičko nalazište na Malom brigu iznad Postira.

Novi!!: Postira i Benediktinski samostan sv. Stjepana na Mirju · Vidi više »

Branko Belan

Branko Belan (Postira na Braču, 15. studenog 1912. – Zagreb, 26. travnja 1986.), hrvatski filmski redatelj, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.

Novi!!: Postira i Branko Belan · Vidi više »

Branko Benzon

Branko Benzon (Postira, Brač, 29. kolovoza 1903. Caracas, Venezuela, rujna 1970.), hrvatski liječnik kardiolog, političar i diplomat.

Novi!!: Postira i Branko Benzon · Vidi više »

Crkva sv. Ante u Postirima

Crkva sv.

Novi!!: Postira i Crkva sv. Ante u Postirima · Vidi više »

Crkva sv. Ivana Krstitelja i ranokršćanska crkva u Postirima

Crkva sv. Ivana Krstitelja Crkva sv.

Novi!!: Postira i Crkva sv. Ivana Krstitelja i ranokršćanska crkva u Postirima · Vidi više »

Dol (Postira)

Dol je naselje na otoku Braču, nedaleko Postira.

Novi!!: Postira i Dol (Postira) · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Postira i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Postira i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Postira i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski orlovski savez

Hrvatski katolički orao je bilo hrvatsko katoličko društvo.

Novi!!: Postira i Hrvatski orlovski savez · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Postira i Humanizam · Vidi više »

Ivan Merz

Blaženi Ivan Merz (Banja Luka, 16. prosinca 1896. – Zagreb, 10. svibnja 1928.), istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja.

Novi!!: Postira i Ivan Merz · Vidi više »

Ive Marković-Kora

Ive Marković-Kora (1947.) je hrvatski pjesnik i kipar s otoka Brača.

Novi!!: Postira i Ive Marković-Kora · Vidi više »

Ivo Škarić

*Ivo Škarić (košarkaš).

Novi!!: Postira i Ivo Škarić · Vidi više »

Jakša Petrić

Jakša Petrić (Postira, 11. srpnja 1922. – Zagreb, 1993.), jugoslavenski karijerni diplomat i hrvatski političar.

Novi!!: Postira i Jakša Petrić · Vidi više »

Josip Šantić

Josip Šantić (Postira, 25. ožujka 1946. 8. srpnja 2014.), generalni vikar Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Postira i Josip Šantić · Vidi više »

Juraj Gospodnetić

Don Juraj Gospodnetić Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić (Postira, 9. siječnja 1910. – Bosansko Grahovo, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.

Novi!!: Postira i Juraj Gospodnetić · Vidi više »

Kasna antika

Politički zemljovid Europe, Sredozemlja, Saharske Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka, Arabije i zapadne Indije u doba kasne antike. Kasna antika je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.

Novi!!: Postira i Kasna antika · Vidi više »

Mate Suić

Prof.

Novi!!: Postira i Mate Suić · Vidi više »

Nikola Bižaca

Nikola Bižaca (Postira, 1949.), teolog, prof. emeritus splitskoga Sveučilišta.

Novi!!: Postira i Nikola Bižaca · Vidi više »

NK Postira-Sardi

NK Postira-Sardi je nogometni klub iz Postira.

Novi!!: Postira i NK Postira-Sardi · Vidi više »

Petar Hranuelli

Petar Hranuelli (Supetar, 27. prosinca 1975.), je hrvatski kipar i umjetnik stakla.

Novi!!: Postira i Petar Hranuelli · Vidi više »

Prozor

Prozor Prozor je otvor koji se uglavnom nalazi u vanjskom zidu građevine kroz kojeg može proći svjetlost ili zrak u unutrašnjost prostora.

Novi!!: Postira i Prozor · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Postira i Renesansa · Vidi više »

Rodna kuća Vladimira Nazora

Rodna kuća Vladimira Nazora, kuća u Postirima, zaštićeno kulturno dobro.

Novi!!: Postira i Rodna kuća Vladimira Nazora · Vidi više »

Ruggero Tommaseo

Ruggero Tommaseo Ponzetta (Postira, Brač 18?? - Split, 18. rujna 1943.) bio je hrvatski novinar i pisac, političkim opredjeljenjem talijanski iredentist.

Novi!!: Postira i Ruggero Tommaseo · Vidi više »

Sandra Nejašmić

Sandra Nejašmić (Postira, 11. rujna 1970.), hrvatska akademska kiparica.

Novi!!: Postira i Sandra Nejašmić · Vidi više »

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Postira i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Tonči Matulić

Tonči Matulić (Supetar na Braču, 26. listopada 1966.), hrvatski katolički svećenik, teolog, redoviti profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pisac, bioetičar.

Novi!!: Postira i Tonči Matulić · Vidi više »

Vidova gora

Vidova gora (n/v: 778 m) je najviši vrh otoka Brača, te najviši otočni gorski vrh na cijelom Jadranu.

Novi!!: Postira i Vidova gora · Vidi više »

Villa rustica i srednjovjekovna crkva kod Postira

Ostatci ville rustice i srednjovjekovne crkve nalaze se kod mjesta Postira.

Novi!!: Postira i Villa rustica i srednjovjekovna crkva kod Postira · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Postira i Vladimir Nazor · Vidi više »

Zagrebačka Biblija

Zagrebačka Biblija iz 1968. godine pojavljuje se kao četvrti cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, a prvi tiskan u Hrvatskoj i to u Zagrebu.

Novi!!: Postira i Zagrebačka Biblija · Vidi više »

1614.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1614. · Vidi više »

1637.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1637. · Vidi više »

1645.

Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.

Novi!!: Postira i 1645. · Vidi više »

1697.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1697. · Vidi više »

1705.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1705. · Vidi više »

1738.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1738. · Vidi više »

1763.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1763. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1767. · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1838. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1885. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 1891. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Postira i 2011. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »