Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Potres u Dubrovniku 1667.

Indeks Potres u Dubrovniku 1667.

Potres u Dubrovniku 1667. godine jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.

43 odnosi: Ancona, Šibenik, Bastion, Bokar, Cunami, Dubrovačka Republika, Dubrovačke gradske zidine, Dubrovnik, Godina, Gruž, Gušter (top), Hrvatska, Kotor, Latinski jezik, Lovrijenac, Marojica Kabužić, Mercallijeva ljestvica, Mletačka Republika, Mostar, Nikola Bunić, Nizozemci, Osmansko Carstvo, Potres, Potres u Crnoj Gori 1979., Richterova ljestvica, Rim, Split, Srđ, Stjepan Gradić, Ston, Trebinje, Vatikan, Venecija, Vital Andrijašević, Zadar, 10. lipnja, 11. travnja, 1667., 1713., 23. travnja, 3. lipnja, 6. rujna, 6. travnja.

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Ancona · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Šibenik · Vidi više »

Bastion

Bastion - Dvorac Siklós u Mađarskoj Bastion je struktura koja se projicira izvan glavnog kućišta fortifikacije, a smještena je na oba ugla ravnog zida (nazvanog kurtina prema franc. courtine) u obliku istaknute točke, olakšavajući aktivnu obranu protiv napadajućih trupa.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Bastion · Vidi više »

Bokar

Bokar je jedna od pet najvažnijih kula na dubrovačkim gradskim zidinama.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Bokar · Vidi više »

Cunami

Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Cunami · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovačke gradske zidine

Zidine okružuju stari dio grada Dubrovnika Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Dubrovačke gradske zidine · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Dubrovnik · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Godina · Vidi više »

Gruž

Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Gruž · Vidi više »

Gušter (top)

Gušter je top koji je izradio Ivan Krstitelj Rabljanin i bio postavljen na dubrovačkoj utvrdi Lovrijencu.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Gušter (top) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Hrvatska · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Kotor · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Latinski jezik · Vidi više »

Lovrijenac

Tvrđava Lovrijenac. Prikaz svetog Vlaha na Lovrijencu Tvrđava Lovrijenac, također poznata kao Gibraltar Dubrovnika, tvrđava je koja se nalazi na hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Lovrijenac · Vidi više »

Marojica Kabužić

Marojica Kabužić /Marojica Kaboga/ (Dubrovnik, 5. siječnja 1630. – Dubrovnik, 22. prosinca 1692.), bio je diplomat Dubrovačke Republike.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Marojica Kabužić · Vidi više »

Mercallijeva ljestvica

Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) češće nazivana samo kao Mercallijeva ljestvica, određuje pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Mercallijeva ljestvica · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Mletačka Republika · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Mostar · Vidi više »

Nikola Bunić

Nikola Bunić (Dubrovnik, oko 1635. – Silistrija, Bugarska, 16. kolovoza 1678.), hrvatski pjesnik, diplomat i državnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Bunić.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Nikola Bunić · Vidi više »

Nizozemci

Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Nizozemci · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Potres · Vidi više »

Potres u Crnoj Gori 1979.

Potres u Crnoj Gori 1979.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Potres u Crnoj Gori 1979. · Vidi više »

Richterova ljestvica

Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Richterova ljestvica · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Rim · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Split · Vidi više »

Srđ

Srđ je brdo iznad grada Dubrovnika.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Srđ · Vidi više »

Stjepan Gradić

Stjepan Gradić ili Stefano Gradi (Dubrovnik, 6. ožujka 1613. – Rim, 2. svibnja 1683.), hrvatski polihistor, filozof, pjesnik, znanstvenik, prevoditelj, isusovac i diplomat.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Stjepan Gradić · Vidi više »

Ston

Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Ston · Vidi više »

Trebinje

Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Trebinje · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Vatikan · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Venecija · Vidi više »

Vital Andrijašević

Vital Andrijašević (Dubrovnik, 1616. – Dubrovnik, 10. kolovoza 1688.), hrvatski književnik, franjevac, filozof, teolog i vrstan govornik Vital Andrijašević (pristupljeno 19. srpnja 2017.) Andrijašević (pristupljeno 19. srpnja 2017.).

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Vital Andrijašević · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i Zadar · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 10. lipnja · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 11. travnja · Vidi više »

1667.

Bez opisa.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 1667. · Vidi više »

1713.

Bez opisa.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 1713. · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 23. travnja · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 3. lipnja · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 6. rujna · Vidi više »

6. travnja

6.

Novi!!: Potres u Dubrovniku 1667. i 6. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Potres u Dubrovniku 1667.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »