Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Potsdam

Indeks Potsdam

Potsdam (lužičkosrpski: Podstupim) glavni je grad njemačke savezne pokrajine Brandenburga.

64 odnosi: Adolf Hitler, Atlas, Austrija, Babelsberg, Berlin, Berlinski zid, Botanika, Brandenburška vrata, Brandenburg, Cecilienhof, Clement Attlee, Drugi svjetski rat, Engleski park, Francuski jezik, Franklin Delano Roosevelt, Fridrik II. Veliki, Harry S. Truman, Hladni rat, Hugenoti, Josif Staljin, Karl Friedrich Schinkel, Kineska umjetnost, Komunizam, Lužičkosrpski jezici, Nacionalsocijalizam, Neoklasicizam, Nizozemci, Njemačka Demokratska Republika, Njemačke savezne pokrajine, Odbor državne sigurnosti, Potsdamska konferencija, Pruska, Prvi svjetski rat, Rokoko, Rusija, Ruska pravoslavna Crkva, Sanssouci, Saveznici, Sedmogodišnji rat, Socijaldemokratska stranka Njemačke, Svjetska baština, Teorija relativnosti, Terme, Treći Reich, Tridesetogodišnji rat, Ujedinjenje Njemačke, UNESCO, Winston Churchill, 1317., 1345., ..., 1573., 1660., 17. srpnja, 1809., 1918., 1933., 1945., 1990., 1999., 2. kolovoza, 2007., 2008., 21. ožujka, 31. prosinca. Proširite indeks (14 više) »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Potsdam i Adolf Hitler · Vidi više »

Atlas

Atlas može značiti.

Novi!!: Potsdam i Atlas · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Potsdam i Austrija · Vidi više »

Babelsberg

Babelsberg je najveći dio grada Potsdama u pokrajini Brandenburg u Njemačkoj, a dobio je ime po malenom brdu na obali rijeke Havel.

Novi!!: Potsdam i Babelsberg · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Potsdam i Berlin · Vidi više »

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Novi!!: Potsdam i Berlinski zid · Vidi više »

Botanika

Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.

Novi!!: Potsdam i Botanika · Vidi više »

Brandenburška vrata

Brandenburška vrata Brandenburška vrata (njem.: Brandenburger Tor) su trijumfalna vrata, simbol njemačkog glavnog grada Berlina.

Novi!!: Potsdam i Brandenburška vrata · Vidi više »

Brandenburg

Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.

Novi!!: Potsdam i Brandenburg · Vidi više »

Cecilienhof

Dvorište dvorca s cvjetnom petokrakom koju je posadila sovjetska vojska 1945. god. Palača Cecilienhof (njemački: Schloss Cecilienhof) je palača u sjevernom djelu Novog parka (Neuer Garten) u Potsdamu, u blizini jezera Jungfernsee, koji je 1990.

Novi!!: Potsdam i Cecilienhof · Vidi više »

Clement Attlee

Clement Richard Attlee, 1.

Novi!!: Potsdam i Clement Attlee · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Potsdam i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Engleski park

Ukrajini iz 1796. godine. Poljskoj. Engleski park ili Engleski vrt (engleski: English landscape garden, English landscape park, English garden, francuski: jardin à l'anglaise, njmeački: englischer Landschaftsgarten, portugalski: jardim inglês, španjolski: jardín inglés, talijanski: giardino all'inglese) prirodni je park koji je nastao u Engleskoj u 18. stoljeću.

Novi!!: Potsdam i Engleski park · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Potsdam i Francuski jezik · Vidi više »

Franklin Delano Roosevelt

Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.

Novi!!: Potsdam i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Novi!!: Potsdam i Fridrik II. Veliki · Vidi više »

Harry S. Truman

Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.) Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. – Kansas City, Missouri, 26. prosinca 1972.) je bio američki političar i 33.

Novi!!: Potsdam i Harry S. Truman · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Potsdam i Hladni rat · Vidi više »

Hugenoti

Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.

Novi!!: Potsdam i Hugenoti · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Potsdam i Josif Staljin · Vidi više »

Karl Friedrich Schinkel

Karl Friedrich Schinkel (13. ožujka 1781. – 9. listopada 1841), bio je pruski romantičarski arhitekt, urbanist i slikar koji je također dizajnirao i namještaj i kazališnu scenografiju.

Novi!!: Potsdam i Karl Friedrich Schinkel · Vidi više »

Kineska umjetnost

''Kineski zid'' je najveća ljudska tvorevina na svijetu. Kineska umjetnost (na kineskom: 中國藝術/中国艺术) je umjetnička produkcija Kineza i naroda koji danas žive u Narodnoj Republici Kini.

Novi!!: Potsdam i Kineska umjetnost · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Potsdam i Komunizam · Vidi više »

Lužičkosrpski jezici

Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.

Novi!!: Potsdam i Lužičkosrpski jezici · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Potsdam i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Novi!!: Potsdam i Neoklasicizam · Vidi više »

Nizozemci

Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.

Novi!!: Potsdam i Nizozemci · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Potsdam i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Njemačke savezne pokrajine

Njemačka je federalna država koja se dijeli na 16 saveznih pokrajina.

Novi!!: Potsdam i Njemačke savezne pokrajine · Vidi više »

Odbor državne sigurnosti

Amblem KGB-a KGB (transliteracija ruske kratice КГБ) je ruska kratica za Комите́т госуда́рственной безопа́сности (Komitet državne sigurnosti), krovnu organizaciju koja je služila kao sigurnosna agencija, tajna policija i obavještajna agencija od 1954. do 1991. u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Potsdam i Odbor državne sigurnosti · Vidi više »

Potsdamska konferencija

Na konferenciji koja je održana u Potsdamu (20 km jugoistočno od Berlina) 17.

Novi!!: Potsdam i Potsdamska konferencija · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Potsdam i Pruska · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Potsdam i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rokoko

nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.

Novi!!: Potsdam i Rokoko · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Potsdam i Rusija · Vidi više »

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: Potsdam i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Sanssouci

Južna (vrtna) fasada u obliku tzv. ''corps de logis'' dvorca '''Sanssouci''' u Potsdamu. Fridrika II. kako svira flautu u glazbenoj dvorani dvorca Sanssouci. Sanssouci je bivša ljetna palača pruskog kralja Fridrika II. Velikog u Potsdamu pored Berlina.

Novi!!: Potsdam i Sanssouci · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Potsdam i Saveznici · Vidi više »

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.

Novi!!: Potsdam i Sedmogodišnji rat · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Njemačke

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.

Novi!!: Potsdam i Socijaldemokratska stranka Njemačke · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Potsdam i Svjetska baština · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: Potsdam i Teorija relativnosti · Vidi više »

Terme

Povijesna rekonstrukcija termi u Weißenburgu, Njemačka. Terme (latinski, preko grčkog “thermos”: topao) su javna kupališta u starom Rimu.

Novi!!: Potsdam i Terme · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Potsdam i Treći Reich · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Potsdam i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Ujedinjenje Njemačke

1815.

Novi!!: Potsdam i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Potsdam i UNESCO · Vidi više »

Winston Churchill

Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951. do 1955. Osim dvije godine između 1922.

Novi!!: Potsdam i Winston Churchill · Vidi više »

1317.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1317. · Vidi više »

1345.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1345. · Vidi više »

1573.

1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.

Novi!!: Potsdam i 1573. · Vidi više »

1660.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1660. · Vidi više »

17. srpnja

17.

Novi!!: Potsdam i 17. srpnja · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1809. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1918. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1933. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1945. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Potsdam i 1990. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Potsdam i 1999. · Vidi više »

2. kolovoza

2.

Novi!!: Potsdam i 2. kolovoza · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Potsdam i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Potsdam i 2008. · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: Potsdam i 21. ožujka · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Potsdam i 31. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »