Brže od pregledniku!
135 odnosi: Albert II. od Belgije, Antika, Antwerpen, Arras, Austrija, Španjolska, Bečki kongres, Belgi, Belgija, Belgijska umjetnost, Belgijski Kongo, Belgijsko kolonijalno carstvo, Benelux, Bitka kod Dunkerquea, Bitka u Ardenima 1944., Bitka za Francusku, Bitka za Liège, Bitka za Ypres, Brabant, Brugge, Bruxelles, Burgundija, Burundi, Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha, Dioklecijan, Drugi svjetski rat, Eduard III., Engleska, Europska unija, Fašizam, Feudalizam, Flamanci, Flamanska nacionalna unija, Flandrija, Franci, Francuska, Gaj Julije Cezar, Gent, Guy Verhofstadt, Habsburg, Hainaut, Karlo II., zapadnofranački kralj, Kelti, La Manche, Leopold I. Belgijski, Leopold II. Belgijski, Lille, Limburg, Limburg (Belgija), London, ..., Londonski ugovor, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Luksemburg, Namur, Napoleon Bonaparte, NATO, Nijemci, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Prvi svjetski rat, Rajna, Reims, Reksizam, Rogier van der Weyden, Ruanda, Saveznici, Seine, Slobodna Država Kongo, Staf de Clercq, Stogodišnji rat, Trier, Valonci, Valonija, Večernji list, Verdunski ugovor, Westfalski mir, Ypres, Zagreb, 11. stoljeće, 1190., 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1337., 1384., 14. stoljeće, 1430., 1453., 1477., 15. stoljeće, 1576., 1581., 1648., 17. stoljeće, 1714., 1789., 1797., 1815., 1830., 1831., 1839., 1885., 1908., 1918., 1920., 1922., 1933., 1940., 1944., 1947., 1949., 1951., 1957., 1960-ih, 1960., 1962., 1970., 1977., 1980., 1990-ih, 1992., 1993., 1999., 20. ožujka, 2000-ih, 2003., 2007., 2008., 28. svibnja, 3. stoljeće, 5. stoljeće, 57. pr. Kr., 6. stoljeće, 843., 9. stoljeće. Proširite indeks (85 više) »
Albert II. od Belgije
Albert II. od Belgije Albert II., kralj Belgije (6. lipnja 1934.), kralj Belgije od 1993.
Novi!!: Povijest Belgije i Albert II. od Belgije · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Povijest Belgije i Antika · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Povijest Belgije i Antwerpen · Vidi više »
Arras
Arras je glavni grad departmana Pas-de-Calais koji se nalazi u pokrajini Hauts-de-France u Francuskoj.
Novi!!: Povijest Belgije i Arras · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Povijest Belgije i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Povijest Belgije i Španjolska · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Povijest Belgije i Bečki kongres · Vidi više »
Belgi
Zemljovid sjeveroistočne Galije oko godine 70. Belgi (lat. Belgae) je naziv za narod koji je potkraj Željeznog doba živio na sjeveru antičke Galije i dijelovima Britanije.
Novi!!: Povijest Belgije i Belgi · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Povijest Belgije i Belgija · Vidi više »
Belgijska umjetnost
Marije Medici u Marseilleu'', 1625., ulje na platnu, 394 × 295 cm, Louvre, Pariz. Belgijska umjetnost je započela osamostaljenjem Belgije 1830. god., a prije toga bila je dio mosanske, flamanske i nizozemske umjetnosti.
Novi!!: Povijest Belgije i Belgijska umjetnost · Vidi više »
Belgijski Kongo
Belgijski Kongo (fra. Congo belge; niz. Belgisch-Congo) bila je belgijska kolonija u Središnjoj Africi, koja je postojala od 1908. do svoje neovisnosti 1960. godine.
Novi!!: Povijest Belgije i Belgijski Kongo · Vidi više »
Belgijsko kolonijalno carstvo
Karta belgijskog kolonijalnog carstva Belgijsko kolonijalno carstvo je činilo skup belgijskih kolonija od 1901. do 1962. U usporedbi s drugim državama, belgijski kolonijalizam se razvio relativno kasno, buduća da je Belgija postala nezavisna država tek 1830. godine, a prije je bila dio Nizozemske.
Novi!!: Povijest Belgije i Belgijsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Benelux
Satelitska snimka zemalja Beneluxa Benelux Benelux Benelux je zajednica u Zapadnoj Europi koja je osnovana 5.
Novi!!: Povijest Belgije i Benelux · Vidi više »
Bitka kod Dunkerquea
Bitka kod Dunkerquea predstavlja borbe vođene između savezničkih i njemačkih snaga tijekom evakuacije savezničkih snaga iz Dunkerquea.
Novi!!: Povijest Belgije i Bitka kod Dunkerquea · Vidi više »
Bitka u Ardenima 1944.
Bitka u Ardenima, njemačka ofenziva u prosincu 1944. godine bila je posljednji pokušaj da se preokrene tijek rata na zapadnom bojištu i zadnja je ozbiljna njemačka napadna operacija u II. svjetskom ratu.
Novi!!: Povijest Belgije i Bitka u Ardenima 1944. · Vidi više »
Bitka za Francusku
Bitka za Francusku ili pad Francuske predstavlja njemačku invaziju na Francusku i zemlje Beneluksa tijekom svibnja i lipnja 1940. godine.
Novi!!: Povijest Belgije i Bitka za Francusku · Vidi više »
Bitka za Liège
Bitka za Liège je prva bitka Prvoga svjetskoga rata i početna bitka tijekom njemačke invazije na Belgiju.
Novi!!: Povijest Belgije i Bitka za Liège · Vidi više »
Bitka za Ypres
Bitka za Ypres je skupno ime za više bitaka iz Prvog svjetskog rata koje su se vodile oko belgijskog grada Ypresa.
Novi!!: Povijest Belgije i Bitka za Ypres · Vidi više »
Brabant
Povijesno značenje.
Novi!!: Povijest Belgije i Brabant · Vidi više »
Brugge
Bruges (francuski) ili Brugge (nizozemski) (ustaljen izgovor po francuskom Briž) je najveći grad i prijestolnica belgijske pokrajine Zapadna Flandrija, na sjeverozapadu flandrijskog dijela Belgije.
Novi!!: Povijest Belgije i Brugge · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Povijest Belgije i Bruxelles · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Povijest Belgije i Burgundija · Vidi više »
Burundi
Burundi je država u istočnoj Africi bez izlaza na more.
Novi!!: Povijest Belgije i Burundi · Vidi više »
Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha
Sachsen-Coburg-Gotha, njemačka vladarska dinastija čiji su članovi vladali velikim brojem europskih država.
Novi!!: Povijest Belgije i Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Povijest Belgije i Dioklecijan · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Belgije i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Eduard III.
Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.
Novi!!: Povijest Belgije i Eduard III. · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Povijest Belgije i Engleska · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Povijest Belgije i Europska unija · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Povijest Belgije i Fašizam · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Povijest Belgije i Feudalizam · Vidi više »
Flamanci
Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.
Novi!!: Povijest Belgije i Flamanci · Vidi više »
Flamanska nacionalna unija
Zastava VNV-a Flamanska nacionalna unija (niz.: Vlaamsch Nationaal Verbond, VNV) bila je flamanska nacionalistička stranka, aktivna u Belgijskoj politici od 1933. do kraja Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Belgije i Flamanska nacionalna unija · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Povijest Belgije i Flandrija · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Povijest Belgije i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest Belgije i Francuska · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Povijest Belgije i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: Povijest Belgije i Gent · Vidi više »
Guy Verhofstadt
'''Guy Verhofstadt''' Guy Verhofstadt (Dendermonde, 11. travnja 1953.), belgijski političar.
Novi!!: Povijest Belgije i Guy Verhofstadt · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Povijest Belgije i Habsburg · Vidi više »
Hainaut
* Grofovija Hainaut, bivša grofovija nastala u 9.
Novi!!: Povijest Belgije i Hainaut · Vidi više »
Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo II.
Novi!!: Povijest Belgije i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Povijest Belgije i Kelti · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Povijest Belgije i La Manche · Vidi više »
Leopold I. Belgijski
'''Leopold I. Belgijski''' Leopold I. (Coburg, 16. prosinca 1790. – Laken, 10. prosinca 1865.), prvi belgijski kralj Vladao od 1831. Potjecao je iz kuće Saska-Coburg-Gotha.
Novi!!: Povijest Belgije i Leopold I. Belgijski · Vidi više »
Leopold II. Belgijski
Leopold II. (fra. Léopold Louis Philippe Marie Victor, niz. Leopold Lodewijk Filips Maria Victor; Bruxelles, 9. travnja 1835. – Laeken, 17. prosinca 1909.) bio je kralj Belgije.
Novi!!: Povijest Belgije i Leopold II. Belgijski · Vidi više »
Lille
Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.
Novi!!: Povijest Belgije i Lille · Vidi više »
Limburg
Pokrajina podijeljena između Belgije i Nizozemske kao posljedica Londonskog sporazuma.
Novi!!: Povijest Belgije i Limburg · Vidi više »
Limburg (Belgija)
Pokrajina Limburg (nizozemski: Provincie Limburg, francuski: Province de Limbourg) je pokrajina u Flamanskoj regiji u Belgiji.
Novi!!: Povijest Belgije i Limburg (Belgija) · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Povijest Belgije i London · Vidi više »
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Novi!!: Povijest Belgije i Londonski ugovor · Vidi više »
Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.
Novi!!: Povijest Belgije i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Povijest Belgije i Luksemburg · Vidi više »
Namur
Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur.
Novi!!: Povijest Belgije i Namur · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Povijest Belgije i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Povijest Belgije i NATO · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Povijest Belgije i Nijemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Povijest Belgije i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Povijest Belgije i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Povijest Belgije i Njemačka · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Povijest Belgije i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Povijest Belgije i Rajna · Vidi više »
Reims
Reims je grad na sjeveroistoku Francuske, oko 140 km od Pariza.
Novi!!: Povijest Belgije i Reims · Vidi više »
Reksizam
Zastava reksista. Reksizam je bio fašistički pokret aktivan u Belgiji u prvoj polovici 20.
Novi!!: Povijest Belgije i Reksizam · Vidi više »
Rogier van der Weyden
Rogier van der Weyden (1399./1400. – 18. lipnja 1464.) je bio flamansko-nizozemski slikar rane sjevernoeuropske renesanse.
Novi!!: Povijest Belgije i Rogier van der Weyden · Vidi više »
Ruanda
Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more.
Novi!!: Povijest Belgije i Ruanda · Vidi više »
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Novi!!: Povijest Belgije i Saveznici · Vidi više »
Seine
Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Novi!!: Povijest Belgije i Seine · Vidi više »
Slobodna Država Kongo
Slobodna Država Kongo bila je de facto privatni posjed pod kontrolom Leopolda II. od Belgije koji se je koristio radi eksploatacije resursa (guma, bakar i drugi minerali).
Novi!!: Povijest Belgije i Slobodna Država Kongo · Vidi više »
Staf de Clercq
Jeroom Gustaaf De Clercq (Staf de Clercq: Everbeek, 16. rujna 1884. – Gent, 22. listopada 1942.), bio je belgijski političar, fašist i osnivač Flamanske nacionalne unije.
Novi!!: Povijest Belgije i Staf de Clercq · Vidi više »
Stogodišnji rat
Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.
Novi!!: Povijest Belgije i Stogodišnji rat · Vidi više »
Trier
Trier je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Novi!!: Povijest Belgije i Trier · Vidi više »
Valonci
Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.
Novi!!: Povijest Belgije i Valonci · Vidi više »
Valonija
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur.
Novi!!: Povijest Belgije i Valonija · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Belgije i Večernji list · Vidi više »
Verdunski ugovor
Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.
Novi!!: Povijest Belgije i Verdunski ugovor · Vidi više »
Westfalski mir
Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat.
Novi!!: Povijest Belgije i Westfalski mir · Vidi više »
Ypres
Ypres (francuski) ili Ieper (nizozemski), grad u flamanskoj pokrajini Zapadna Flandrija u jugozapadnoj Belgiji, nedaleko od francuske granice.
Novi!!: Povijest Belgije i Ypres · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Povijest Belgije i Zagreb · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 11. stoljeće · Vidi više »
1190.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1190. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 12. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 13. stoljeće · Vidi više »
1337.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1337. · Vidi više »
1384.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1384. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 14. stoljeće · Vidi više »
1430.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1430. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1453. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1477. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 15. stoljeće · Vidi više »
1576.
Godina 1576. bila je godina drugog tisućljeća, šesnaestog stoljeća i 1570-ih godina.
Novi!!: Povijest Belgije i 1576. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1581. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1648. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 17. stoljeće · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1714. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1789. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1797. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1815. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1830. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1831. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1839. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1885. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1908. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1922. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1933. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Povijest Belgije i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1951. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1957. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1960-ih · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Povijest Belgije i 1962. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1970. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1977. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1980. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1990-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Povijest Belgije i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 1993. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Povijest Belgije i 1999. · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Povijest Belgije i 20. ožujka · Vidi više »
2000-ih
Montaža važnih događaja 2000-ih.
Novi!!: Povijest Belgije i 2000-ih · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Povijest Belgije i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Povijest Belgije i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Povijest Belgije i 2008. · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Povijest Belgije i 28. svibnja · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 3. stoljeće · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 5. stoljeće · Vidi više »
57. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 57. pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 6. stoljeće · Vidi više »
843.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 843. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Belgije i 9. stoljeće · Vidi više »
