Brže od pregledniku!
126 odnosi: Aleksandar III., ruski car, Arheologija, Šveđani, Švedska, Švedski jezik, Ålandski otoci, Baltički narodi, Biblija, Biskup, Boljševizam, Botnički zaljev, Brončano doba, Bruto domaći proizvod, Drugi svjetski rat, Estonija, Europska unija, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, Eurozona, Finci, Finska, Finski jezik, Finski narodni preporod, Francuska, Glad, Građanski rat, Helsinki, Isus, Kalevala, Kalmarska unija, Karelija, Kijevska Rus', Kneževina, Liberalizam, Liga naroda, Marshallov plan, Međunarodni monetarni fond, Monarhija, Nafta, Narod, Natalitet, Nikola II., ruski car, Njemačka, Nordijsko vijeće, Norveška, Oktobarska revolucija, Parlament, Prapovijest, Protestantizam, Reformacija, Rusi, ..., Rusifikacija, Rusija, Saami, Seljačka buna, Sjeverno more, Skandinavija, Socijalizam, Sovjetski Savez, Svjetska banka, Treći Reich, Turku, Ugrofinski narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vaasa, Velika gospodarska kriza, Veliki sjeverni rat, Vikinzi, XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., Zimski rat, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 1249., 13. stoljeće, 1362., 1374., 1386., 1500. pr. Kr., 1548., 1581., 1596., 1597., 16. stoljeće, 1640., 1658., 1696., 1697., 1714., 1721., 1741., 1743., 1808., 1809., 1812., 1835., 1863., 1866., 1868., 1878., 1881., 1894., 1906., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1932., 1939., 1940., 1941., 1944., 1945., 1947., 1952., 1955., 1956., 1961., 1973., 1975., 1981., 1995., 1998., 2007., 29. ožujka, 6. prosinca, 8. stoljeće. Proširite indeks (76 više) »
Aleksandar III., ruski car
Ivana Kramskoja iz 1886. godine Aleksandar III. (Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1845. – Liwadija na Krimu, 1. studenog 1894.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1881. godine.
Novi!!: Povijest Finske i Aleksandar III., ruski car · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Povijest Finske i Arheologija · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Povijest Finske i Šveđani · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Povijest Finske i Švedska · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Povijest Finske i Švedski jezik · Vidi više »
Ålandski otoci
Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.
Novi!!: Povijest Finske i Ålandski otoci · Vidi više »
Baltički narodi
Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.
Novi!!: Povijest Finske i Baltički narodi · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Povijest Finske i Biblija · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Povijest Finske i Biskup · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Povijest Finske i Boljševizam · Vidi više »
Botnički zaljev
Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.
Novi!!: Povijest Finske i Botnički zaljev · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Povijest Finske i Brončano doba · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Povijest Finske i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Finske i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Povijest Finske i Estonija · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Povijest Finske i Europska unija · Vidi više »
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.
Novi!!: Povijest Finske i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu · Vidi više »
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Novi!!: Povijest Finske i Eurozona · Vidi više »
Finci
Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.
Novi!!: Povijest Finske i Finci · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Povijest Finske i Finska · Vidi više »
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Novi!!: Povijest Finske i Finski jezik · Vidi više »
Finski narodni preporod
Finski narodni preporod, sredinom 19. stoljeća, plod je smišljenoga promicanja finskog jezika i kulture, što su ga vršili pripadnici više klase, koja se inače služila švedskim jezikom.
Novi!!: Povijest Finske i Finski narodni preporod · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest Finske i Francuska · Vidi više »
Glad
* Glad (osjet), osjet izazvan nedostatkom hrane.
Novi!!: Povijest Finske i Glad · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Povijest Finske i Građanski rat · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Povijest Finske i Helsinki · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Povijest Finske i Isus · Vidi više »
Kalevala
Kalevala je finski narodni ep.
Novi!!: Povijest Finske i Kalevala · Vidi više »
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Novi!!: Povijest Finske i Kalmarska unija · Vidi više »
Karelija
Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.
Novi!!: Povijest Finske i Karelija · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Povijest Finske i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Povijest Finske i Kneževina · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Povijest Finske i Liberalizam · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Finske i Liga naroda · Vidi više »
Marshallov plan
Mapa hladnoratovske Europe i Bliskog istoka koja prikazuje države koje su dobile pomoć od Marshallovog plana. Crveni stupci prikazuju aproksimativnu količinu pomoći po državi. Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Finske i Marshallov plan · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: Povijest Finske i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Povijest Finske i Monarhija · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Povijest Finske i Nafta · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Povijest Finske i Narod · Vidi više »
Natalitet
Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.
Novi!!: Povijest Finske i Natalitet · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Povijest Finske i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Povijest Finske i Njemačka · Vidi više »
Nordijsko vijeće
Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja.
Novi!!: Povijest Finske i Nordijsko vijeće · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Povijest Finske i Norveška · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Povijest Finske i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Povijest Finske i Parlament · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Povijest Finske i Prapovijest · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Povijest Finske i Protestantizam · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Povijest Finske i Reformacija · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Povijest Finske i Rusi · Vidi više »
Rusifikacija
Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.
Novi!!: Povijest Finske i Rusifikacija · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Povijest Finske i Rusija · Vidi više »
Saami
Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.
Novi!!: Povijest Finske i Saami · Vidi više »
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Novi!!: Povijest Finske i Seljačka buna · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Povijest Finske i Sjeverno more · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Povijest Finske i Skandinavija · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Povijest Finske i Socijalizam · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Finske i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svjetska banka
Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Finske i Svjetska banka · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Povijest Finske i Treći Reich · Vidi više »
Turku
Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.
Novi!!: Povijest Finske i Turku · Vidi više »
Ugrofinski narodi
Ugrofinski narodi je jedna od dviju glavnih grana Uralskih naroda naseljenih od današnje Finske pa na istok do Oba.
Novi!!: Povijest Finske i Ugrofinski narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Povijest Finske i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vaasa
Vaasa (šved. Vasa) je grad u zapadnoj finskoj na botničkom zaljevu.
Novi!!: Povijest Finske i Vaasa · Vidi više »
Velika gospodarska kriza
Velika gospodarska kriza, Velika ekonomska kriza ili Velika depresija (1929. – 1933.), nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929., a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.
Novi!!: Povijest Finske i Velika gospodarska kriza · Vidi više »
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Finske i Veliki sjeverni rat · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Povijest Finske i Vikinzi · Vidi više »
XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.
XV.
Novi!!: Povijest Finske i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »
Zimski rat
Područje Finske koje je osvojio Sovjetski savez u Zimskom ratu (1939-1940). Zimski rat ili Sovjetsko-finski rat (engleski: Winter War; finski: talvisota, ruski: Зимняя война, švedski: vinterkriget) počeo je 30. studenog 1939. godine kada je Sovjetski savez, kojeg je tada vodio Staljin, napao Finsku.
Novi!!: Povijest Finske i Zimski rat · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 12. stoljeće · Vidi više »
1249.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1249. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 13. stoljeće · Vidi više »
1362.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1362. · Vidi više »
1374.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1374. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1386. · Vidi više »
1500. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1500. pr. Kr. · Vidi više »
1548.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1548. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1581. · Vidi više »
1596.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1596. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1597. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 16. stoljeće · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1640. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1658. · Vidi više »
1696.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1696. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1697. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1714. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1721. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1741. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1743. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1808. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1809. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1812. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1835. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1863. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1866. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1868. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1878. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1881. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1894. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1906. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1921. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1932. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Povijest Finske i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1947. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1956. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1961. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1975. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1981. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Povijest Finske i 1998. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Povijest Finske i 2007. · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Povijest Finske i 29. ožujka · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Povijest Finske i 6. prosinca · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Finske i 8. stoljeće · Vidi više »
