Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Povijest Francuske

Indeks Povijest Francuske

Galije- današnje Francuske Najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još odkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću.

140 odnosi: Alžir, Antoine Watteau, Arapi, Aurelijan, Austrija, Škotska, Španjolska, Četvrta Francuska Republika, Barcelona, Bari, Basna, Budimpešta, Burgundi, Charles de Gaulle, Claude Monet, Danska, Dinastija Capet, Drugi svjetski rat, Eduard III., Ekonomija, Engleska, Esej, Europa, Europska unija, Filip II., kralj Francuske, Filip IV., kralj Francuske, Franci, Francuska, Francuski jezik, Gaj Julije Cezar, Gali, Galija (rimska provincija), Grčka, Habsburg, Henrik IV., kralj Francuske, Henrik VI., kralj Engleske, Hugenoti, Hugo Capet, kralj Francuske, Impresionizam, Indija, Italija, Ivan bez Zemlje, Jakobinci, Jean de La Fontaine, Jean Racine, Jean-Honoré Fragonard, Kamen, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo IV., kralj Francuske, Karlo Veliki, ..., Karolinzi, Kelti, Klodvig I., Kost, La Manche, Lascaux, London, Luj Filip, kralj Francuza, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Mađari, Maximilien Robespierre, Michel de Montaigne, Molière, Napoleon Bonaparte, Napoleon III., Njemačka, Orléans, Pariz, Pierre Corneille, Pipin Mali, Policija, Povijest, Pr. Kr., Predsjednik vlade, Prvi svjetski rat, Québec, Rajna, Rikard I. Lavljeg Srca, Rimljani, Rimsko Carstvo, Rog, Sjeverna Amerika, Stogodišnji rat, Svibanj, Turska, Veljača, Vikinzi, Zapadni Goti, 12. stoljeće, 121., 1328., 1337., 1422., 1453., 1589., 16. stoljeće, 1602., 1643., 17. stoljeće, 1715., 1787., 1789., 18. stoljeće, 1804., 1815., 1830., 1848., 1852., 1870., 1871., 1879., 19. stoljeće, 1914., 1918., 1940., 1944., 1945., 1946., 1950., 1954., 1958., 1962., 1968., 1969., 1990., 250., 3. stoljeće, 390., 406., 481., 5. stoljeće, 51. pr. Kr., 58. pr. Kr., 751., 8. stoljeće, 800., 843., 877., 9. stoljeće. Proširite indeks (90 više) »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Povijest Francuske i Alžir · Vidi više »

Antoine Watteau

Jean-Antoine Watteau ili Antoine Watteau (10. listopada 1684., Valeciennes – 18. kolovoza 1721., Noget-sur-Marne) je jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog slikarstva 18. stoljeća i najvažniji prethodnik, ponekad nazivan i začetnikom, rokokoa.

Novi!!: Povijest Francuske i Antoine Watteau · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Povijest Francuske i Arapi · Vidi više »

Aurelijan

antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).

Novi!!: Povijest Francuske i Aurelijan · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Povijest Francuske i Austrija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Povijest Francuske i Škotska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Povijest Francuske i Španjolska · Vidi više »

Četvrta Francuska Republika

Četvrta Francuska Republika (fr.: Quatrième République) postojala je između 1946.

Novi!!: Povijest Francuske i Četvrta Francuska Republika · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Povijest Francuske i Barcelona · Vidi više »

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Novi!!: Povijest Francuske i Bari · Vidi više »

Basna

Prikaz basne Basna je kratki oblik epike u kojem su glavni likovi uglavnom životinje koje nose ljudske osobine.

Novi!!: Povijest Francuske i Basna · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Povijest Francuske i Budimpešta · Vidi više »

Burgundi

Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.

Novi!!: Povijest Francuske i Burgundi · Vidi više »

Charles de Gaulle

Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.

Novi!!: Povijest Francuske i Charles de Gaulle · Vidi više »

Claude Monet

Oscar-Claude Monet (Pariz, 14. studenog 1840. – Giverny, 5. prosinca 1926.) je najdosljedniji francuski slikar impresionizma.

Novi!!: Povijest Francuske i Claude Monet · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Povijest Francuske i Danska · Vidi više »

Dinastija Capet

Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.

Novi!!: Povijest Francuske i Dinastija Capet · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Francuske i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Eduard III.

Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.

Novi!!: Povijest Francuske i Eduard III. · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Povijest Francuske i Ekonomija · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Povijest Francuske i Engleska · Vidi više »

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Novi!!: Povijest Francuske i Esej · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Povijest Francuske i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Povijest Francuske i Europska unija · Vidi više »

Filip II., kralj Francuske

Filip II., kralj Francuske Filip II.

Novi!!: Povijest Francuske i Filip II., kralj Francuske · Vidi više »

Filip IV., kralj Francuske

Kralj Filip IV. Lijepi Filip IV.

Novi!!: Povijest Francuske i Filip IV., kralj Francuske · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Povijest Francuske i Franci · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Povijest Francuske i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Povijest Francuske i Francuski jezik · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Povijest Francuske i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Gali

Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.

Novi!!: Povijest Francuske i Gali · Vidi više »

Galija (rimska provincija)

Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).

Novi!!: Povijest Francuske i Galija (rimska provincija) · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Povijest Francuske i Grčka · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Povijest Francuske i Habsburg · Vidi više »

Henrik IV., kralj Francuske

Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.

Novi!!: Povijest Francuske i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »

Henrik VI., kralj Engleske

'''Henrik VI''', kralj Engleske i Francuske Henrik VI. (Dvorac Windsor 6. prosinca 1421. – London Tower 21./22. svibnja 1471.), engleski kralj od 1422. – 1461. i od 1470. – 1471., te francuski kralj 1422. – 1453. godine. Bio je jedini sin u braku engleskog kralja Henrika V. i kćeri francuskog kralja Karla VI. Katarine od Valoisa, a koji brak je sklopljen Sporazumom iz Troyesa (1420.) nakon vojnih uspjeha koje je postigao Henrik V. u Francuskoj.

Novi!!: Povijest Francuske i Henrik VI., kralj Engleske · Vidi više »

Hugenoti

Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.

Novi!!: Povijest Francuske i Hugenoti · Vidi više »

Hugo Capet, kralj Francuske

Kip kralja Huga, bazilika Saint-Denis Hugo Capet (franc.: Hugues Capet) (Pariz, 938. – Pariz, 24. listopada 996.) bio je francuski kralj 21. svibnja 987. – 24. listopada 996., utemeljitelj francuske kraljevske dinastije Capet (prezime Capet od čega potječe ime dinastije u stvarnosti je nadimak koji označava nošenje plašta).

Novi!!: Povijest Francuske i Hugo Capet, kralj Francuske · Vidi više »

Impresionizam

Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.

Novi!!: Povijest Francuske i Impresionizam · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Povijest Francuske i Indija · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Povijest Francuske i Italija · Vidi više »

Ivan bez Zemlje

Ivan I. "bez Zemlje" (1166. – 1216.) bio je engleski kralj.

Novi!!: Povijest Francuske i Ivan bez Zemlje · Vidi više »

Jakobinci

Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792. i obično poznat kao Jakobinski klub (Club des Jacobins) ili jednostavno Jakobinci, bio je najutjecajniji politički klub tijekom Francuske revolucije 1789. Razdoblje njegovog političkog uspona uključuje vladavinu terora, tijekom kojeg je više od deset tisuća ljudi bilo suđeno i pogubljeno u Francuskoj, mnogi zbog političkih zločina.

Novi!!: Povijest Francuske i Jakobinci · Vidi više »

Jean de La Fontaine

'''Jean de La Fontaine'''Jean de La Fontaine (Château-Thierry, 8. srpnja 1621. – Pariz, 13. travnja 1695.), francuski književnik iz XVII. stoljeća Ogledao se u svim književnim rodovima, a glavna su mu djela "Basne i bajke", "Pripovijesti u stihu".

Novi!!: Povijest Francuske i Jean de La Fontaine · Vidi više »

Jean Racine

Jean Racine Jean Racine (22. prosinca 1639. – 21. travnja 1699.), francuski dramatičar, jedan od "velike trojice" 17. stoljeća u Francuskoj (ostala dva su Moliere i Corneille).

Novi!!: Povijest Francuske i Jean Racine · Vidi više »

Jean-Honoré Fragonard

Jean-Honoré Fragonard (Grasse, 5. travnja 1732. – Pariz, 22. kolovoza 1806.), francuski slikar i grafičar rokokoa; jedinstvena osoba galantnog slikarstva 18. stoljeća; veliki majstor boje koje vibriraju u svjetlosti.

Novi!!: Povijest Francuske i Jean-Honoré Fragonard · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Povijest Francuske i Kamen · Vidi više »

Karlo II., zapadnofranački kralj

Karlo II.

Novi!!: Povijest Francuske i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Karlo IV., kralj Francuske

Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.

Novi!!: Povijest Francuske i Karlo IV., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Povijest Francuske i Karlo Veliki · Vidi više »

Karolinzi

Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

Novi!!: Povijest Francuske i Karolinzi · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Povijest Francuske i Kelti · Vidi više »

Klodvig I.

Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.

Novi!!: Povijest Francuske i Klodvig I. · Vidi više »

Kost

Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.

Novi!!: Povijest Francuske i Kost · Vidi više »

La Manche

La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.

Novi!!: Povijest Francuske i La Manche · Vidi više »

Lascaux

Lascaux (Dordogne) je špilja s paleolitskim zidnim slikama („Sikstinska kapela prapovijesnoga doba”) otkrivena 12. rujna 1940. nedaleko od Montignaca u Francuskoj, kada je osamnaestogodišnji Marcel Ravidat krenuo u potragu za psom Robotom koji je bio upao u rupu.

Novi!!: Povijest Francuske i Lascaux · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Povijest Francuske i London · Vidi više »

Luj Filip, kralj Francuza

'''Kralj Louis-Philippe''' Luj Filip (Pariz, 6. listopada 1773. – Clermont, 26. kolovoza 1850.), francuski kralj od 1830. – 1848. godine.

Novi!!: Povijest Francuske i Luj Filip, kralj Francuza · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Novi!!: Povijest Francuske i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Povijest Francuske i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Povijest Francuske i Mađari · Vidi više »

Maximilien Robespierre

'''Maximilien Robespierre''' Maximilien François Marie Isidore de Robespierre (Arras, 6. svibnja 1758. – Pariz, 28. srpnja 1794.), francuski revolucionar, fizički vođa Francuske revolucije, osnivač državne deističke religije, progonitelj katoličanstva i jedan od glavnih zagovornika revolucionarnog terora tijekom Jakobinske diktature 1793/1794.

Novi!!: Povijest Francuske i Maximilien Robespierre · Vidi više »

Michel de Montaigne

'''Michel de Montaigne''' Michel de Montaigne (Chateau de Montaigne, 28. veljače 1533. – Chateau de Montaigne, 13. rujna 1592.), francuski filozof.

Novi!!: Povijest Francuske i Michel de Montaigne · Vidi više »

Molière

Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.

Novi!!: Povijest Francuske i Molière · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Povijest Francuske i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleon III.

Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.

Novi!!: Povijest Francuske i Napoleon III. · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Povijest Francuske i Njemačka · Vidi više »

Orléans

Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.

Novi!!: Povijest Francuske i Orléans · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Povijest Francuske i Pariz · Vidi više »

Pierre Corneille

'''Pierre Corneille''' Pierre Corneille (Rouen, 6. lipnja 1606. – Pariz, 1. listopada 1684.), francuski dramski pisac.

Novi!!: Povijest Francuske i Pierre Corneille · Vidi više »

Pipin Mali

Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.

Novi!!: Povijest Francuske i Pipin Mali · Vidi više »

Policija

Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.

Novi!!: Povijest Francuske i Policija · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Povijest Francuske i Povijest · Vidi više »

Pr. Kr.

pr.

Novi!!: Povijest Francuske i Pr. Kr. · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Povijest Francuske i Predsjednik vlade · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Povijest Francuske i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Québec

Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.

Novi!!: Povijest Francuske i Québec · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Povijest Francuske i Rajna · Vidi više »

Rikard I. Lavljeg Srca

Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.

Novi!!: Povijest Francuske i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Povijest Francuske i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Povijest Francuske i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rog

Koza s neobičnim rogovima Rogovima se nazivaju izrasline na glavi bovida (Bovidae) – jedne porodice iz grupe preživača – i kod nosoroga, a građeni su od keratina.

Novi!!: Povijest Francuske i Rog · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Povijest Francuske i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.

Novi!!: Povijest Francuske i Stogodišnji rat · Vidi više »

Svibanj

Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Povijest Francuske i Svibanj · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Povijest Francuske i Turska · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Povijest Francuske i Veljača · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Povijest Francuske i Vikinzi · Vidi više »

Zapadni Goti

Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).

Novi!!: Povijest Francuske i Zapadni Goti · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 12. stoljeće · Vidi više »

121.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 121. · Vidi više »

1328.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1328. · Vidi više »

1337.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1337. · Vidi više »

1422.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1422. · Vidi više »

1453.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1453. · Vidi više »

1589.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1589. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 16. stoljeće · Vidi više »

1602.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1602. · Vidi više »

1643.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1643. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 17. stoljeće · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1715. · Vidi više »

1787.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1787. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1789. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 18. stoljeće · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1804. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1815. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1830. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1848. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1852. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1870. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1871. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1879. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 19. stoljeće · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Povijest Francuske i 1914. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1918. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Povijest Francuske i 1940. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Povijest Francuske i 1946. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1950. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1954. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1958. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Povijest Francuske i 1962. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1968. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1969. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 1990. · Vidi više »

250.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 250. · Vidi više »

3. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 3. stoljeće · Vidi više »

390.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 390. · Vidi više »

406.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 406. · Vidi više »

481.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 481. · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 5. stoljeće · Vidi više »

51. pr. Kr.

51.

Novi!!: Povijest Francuske i 51. pr. Kr. · Vidi više »

58. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 58. pr. Kr. · Vidi više »

751.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 751. · Vidi više »

8. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 8. stoljeće · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 800. · Vidi više »

843.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 843. · Vidi više »

877.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 877. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Francuske i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Francuska povijest.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »