Brže od pregledniku!
131 odnosi: Amerika, Arthur Griffith, Škoti, Škotska, Švicarska, Cúige Laighean, Cúige Mumhan, Cúige Uladh, Charles Stewart Parnell, Commonwealth (zajednica država), Daniel O'Connell, Davos, Dominion, Drugi svjetski rat, Dublin, Eduard Bruce, Engleska, Engleski jezik, Englezi, Europska ekonomska zajednica, Europska unija, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, Evanđelje po Ivanu, Feudalizam, Francuska revolucija, Gal Irski, Henrik II., kralj Engleske, Henrik VII., kralj Engleske, Henrik VIII., kralj Engleske, Herbert Henry Asquith, IRA, Irci, Irska, Irska Slobodna Država, Irski jezik, Irsko Kraljevstvo, Jakov II., kralj Engleske, Katoličanstvo, Kelti, Kršćanstvo, Latinski jezik, Misionarstvo, Normani, Oliver Cromwell, Opatija, Parlament, Protestantizam, Rimljani, Rod (prvobitna zajednica), Sjedinjene Američke Države, ..., Sjeverna Irska, Srednje kameno doba, Sveti Kilijan, Sveti Kolumba, Sveti Patrik, Terorizam, Ujedinjeni narodi, Uskrsni ustanak, Večernji list, Velika glad u Irskoj, Vijeće Europe, Vikinzi, Vilim III. Oranski, Zagreb, 1014., 1171., 1175., 13. stoljeće, 1315., 1318., 1494., 1542., 16. stoljeće, 1648., 1649., 1650., 1651., 1652., 1691., 1707., 1791., 1798., 18. stoljeće, 1801., 1803., 1823., 1829., 1840., 1842., 1844., 1845., 1848., 1849., 1851., 1858., 1867., 1869., 1870., 1872., 1877., 1886., 1893., 19. stoljeće, 1900., 1903., 1905., 1912., 1914., 1916., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1937., 1949., 1955., 1970., 1972., 1987., 1993., 1997., 1998., 2004., 23. prosinca, 23. travnja, 29. prosinca, 5. stoljeće, 8. stoljeće, 800., 9. stoljeće. Proširite indeks (81 više) »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Povijest Irske i Amerika · Vidi više »
Arthur Griffith
'''Art Ó Gríobhtha'''''Art Ó Gríobhtha'' Arthur Griffith (Dublin, 31. ožujka 1872. – 12. kolovoza 1922.), irski političar, nacionalist, predsjednik irskog parlamenta i Irske Republike, osnivač i treći vođa Sinn Feina.
Novi!!: Povijest Irske i Arthur Griffith · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: Povijest Irske i Škoti · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Povijest Irske i Škotska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Povijest Irske i Švicarska · Vidi više »
Cúige Laighean
Laighean (engleski: Leinster), jedna od provincija Irske, smještena je na istoku Irske i obuhvaća okruge Carlow, Dublin, Kildare, Kilkenny, Laois, Longford, Louth, Meath, Offaly, Westmeath, Wexford i Wicklow.
Novi!!: Povijest Irske i Cúige Laighean · Vidi više »
Cúige Mumhan
Zastava Munstera Položaj Munstera Munster (engl. Munster, ir.: An Mhumhain) je tradicionalna pokrajina u južnom dijelu Irske.
Novi!!: Povijest Irske i Cúige Mumhan · Vidi više »
Cúige Uladh
Zastava Ulsterа Položaj Ulstera Ulster, (irski: Cúige Uladh) je jedna od četiri tradicionalne irske pokrajine.Ovaj izraz se često upotrebljava i kao sinonim za Sjevernu Irsku iako Sjeverna Irska pokriva samo dvije trećine Ulstera.
Novi!!: Povijest Irske i Cúige Uladh · Vidi više »
Charles Stewart Parnell
'''Charles Stewart Parnell''' Charles Stewart Parnell (Avondale, okrug Wicklow, 27. lipnja 1846. – Brighton, 6. listopada 1891.), zvan "neokrunjenim kraljem Irske", bio je irski političar u drugoj polovici 19. stoljeća i borac za irsku samostalnost.
Novi!!: Povijest Irske i Charles Stewart Parnell · Vidi više »
Commonwealth (zajednica država)
Britanska zajednica naroda Commonwealth (eng. Commonwealth of Nations, ili kraće Commonwealth; slobodno prevedeno Zajednica nacija) je zajednica država od kojih je većina nekoć bila dio Britanskog Carstva.
Novi!!: Povijest Irske i Commonwealth (zajednica država) · Vidi više »
Daniel O'Connell
Daniel O'Connell Daniel O'Connell (Cahersiveen, 6. kolovoza 1775. – Genova, 15. svibnja 1847.) - irski politički vođa u prvom dijelu 19. stoljeća.
Novi!!: Povijest Irske i Daniel O'Connell · Vidi više »
Davos
Davos (njemački: Davos, talijanski: Tavate, retoromanski: Tavau) je grad u Švicarskoj, grad kantona Graubündena i druga po površini općina.
Novi!!: Povijest Irske i Davos · Vidi više »
Dominion
Dominion je politička jedinica unutar Britanskog Commonwealtha.
Novi!!: Povijest Irske i Dominion · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Irske i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Novi!!: Povijest Irske i Dublin · Vidi više »
Eduard Bruce
Eduard Bruce (eng. Edward Bruce; anglonorm. Edward de Brus; sred. irski Edubard a Briuis; škot. Eideard Bruis) (?, oko 1280. - Faughart, 14. listopada 1318.), škotski velikaš, grof od Carricka i posljednji visoki kralj Irske (1315. – 1318.). Bio je mlađi brat škotskog kralja Roberta I. Brucea iz dinastije Bruce.
Novi!!: Povijest Irske i Eduard Bruce · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Povijest Irske i Engleska · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Povijest Irske i Engleski jezik · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Povijest Irske i Englezi · Vidi više »
Europska ekonomska zajednica
Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.
Novi!!: Povijest Irske i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Povijest Irske i Europska unija · Vidi više »
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.
Novi!!: Povijest Irske i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu · Vidi više »
Evanđelje po Ivanu
El Greco: Ivan Evanđelist Evanđelje po Ivanu (kratica: Iv) četvrto je evanđelje po redu i u većoj se mjeri razlikuje od prva tri evanđelja, takozvanih Sinoptika (po Mateju, Marku i Luki).
Novi!!: Povijest Irske i Evanđelje po Ivanu · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Povijest Irske i Feudalizam · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Povijest Irske i Francuska revolucija · Vidi više »
Gal Irski
Gal Irski ili samo Gal (o. 550. – o. 640.), irski redovnik i svetac.
Novi!!: Povijest Irske i Gal Irski · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Povijest Irske i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VII., kralj Engleske
'''Henrik VII.''' Henrik VII. (Dvorac Pembroke, 28. siječnja 1457. – 21. travnja 1509.), engleski kralj i začetnik vladarske dinastije Tudor.
Novi!!: Povijest Irske i Henrik VII., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Povijest Irske i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Herbert Henry Asquith
Herbert Henry Asquith, 1.
Novi!!: Povijest Irske i Herbert Henry Asquith · Vidi više »
IRA
Irska republikanska armija (irski: Óglaigh na hÉireann) bila je irska republikanska revolucionarna vojna organizacija koja je nastala iz organizacije Irskih volontera, koji su ustanovljeni 25. studenog 1913. i koji su u travnju 1916.
Novi!!: Povijest Irske i IRA · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Povijest Irske i Irci · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Povijest Irske i Irska · Vidi više »
Irska Slobodna Država
Irska Slobodna Država (engleski: Irish Free State, irski: Saorstát Éireann) je naziv državne tvorevine koja je postojala od 1922. do 1937. godine.
Novi!!: Povijest Irske i Irska Slobodna Država · Vidi više »
Irski jezik
Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.
Novi!!: Povijest Irske i Irski jezik · Vidi više »
Irsko Kraljevstvo
Irsko Kraljevstvo (galski: Rioghacht Éireann) ime je koje je Irska dobila 1541., Aktom irske krune u Irskome parlamentu.
Novi!!: Povijest Irske i Irsko Kraljevstvo · Vidi više »
Jakov II., kralj Engleske
Jakov II.
Novi!!: Povijest Irske i Jakov II., kralj Engleske · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Povijest Irske i Katoličanstvo · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Povijest Irske i Kelti · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Povijest Irske i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Povijest Irske i Latinski jezik · Vidi više »
Misionarstvo
Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".
Novi!!: Povijest Irske i Misionarstvo · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Povijest Irske i Normani · Vidi više »
Oliver Cromwell
'''Oliver Cromwell''' Oliver Cromwell (Huntingdon, 25. travnja 1599. – London, 3. rujna 1658.), engleski državnik.
Novi!!: Povijest Irske i Oliver Cromwell · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Povijest Irske i Opatija · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Povijest Irske i Parlament · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Povijest Irske i Protestantizam · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Povijest Irske i Rimljani · Vidi više »
Rod (prvobitna zajednica)
Rod ili klan je prvo ljudsko društvo.
Novi!!: Povijest Irske i Rod (prvobitna zajednica) · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Povijest Irske i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Irska
Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: Povijest Irske i Sjeverna Irska · Vidi više »
Srednje kameno doba
Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.
Novi!!: Povijest Irske i Srednje kameno doba · Vidi više »
Sveti Kilijan
Sveti Kilijan (640. – Würzburg, 8. srpnja 689.), irski redovnik i svetac, koji je evangelizirao u germanskoj regiji Frankoniji između 680. i 689.
Novi!!: Povijest Irske i Sveti Kilijan · Vidi više »
Sveti Kolumba
Sveti Kolumba (irski: Colm Cille; Gartan, 7. prosinca 521. – Iona, 9. lipnja 597.), katolički svećenik i misionar, jedan od tri sveca zaštitnika Irske.
Novi!!: Povijest Irske i Sveti Kolumba · Vidi više »
Sveti Patrik
Sveti Patrik (lat. Patricius, irski: Naomh Pádraig; Britanija (rimska provincija), 385. – Down, Irska, 461.), katolički svetac, biskup i zaštitnik Irske.
Novi!!: Povijest Irske i Sveti Patrik · Vidi više »
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Novi!!: Povijest Irske i Terorizam · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Povijest Irske i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Uskrsni ustanak
Proglašenje Irske republike na Uskrs 1916. Uskrsni ustanak (engleski: Easter Rising, irski: Éirí Amach na Cásca) naziv je za vojno neuspjelu pobunu irskog naroda u Dublinu kojom se htjelo osloboditi britanske vlasti.
Novi!!: Povijest Irske i Uskrsni ustanak · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Irske i Večernji list · Vidi više »
Velika glad u Irskoj
Mural "irskog Holokausta" na cesti Ballymurphy, Belfast, koji prikazuje posljedice velike gladi Velika irska glad, znana i kao Velika krumpirova glad, odnosi se na nestašicu hrane, koje je pogodilo Irsku od 1845. do 1849. godine.
Novi!!: Povijest Irske i Velika glad u Irskoj · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Povijest Irske i Vijeće Europe · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Povijest Irske i Vikinzi · Vidi više »
Vilim III. Oranski
Vilim III.
Novi!!: Povijest Irske i Vilim III. Oranski · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Povijest Irske i Zagreb · Vidi više »
1014.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1014. · Vidi više »
1171.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1171. · Vidi više »
1175.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1175. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 13. stoljeće · Vidi više »
1315.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1315. · Vidi više »
1318.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1318. · Vidi više »
1494.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1494. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1542. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 16. stoljeće · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1648. · Vidi više »
1649.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1649. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1650. · Vidi više »
1651.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1651. · Vidi više »
1652.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1652. · Vidi više »
1691.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1691. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1707. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1791. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1798. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 18. stoljeće · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1801. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1803. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1823. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1829. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1840. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1842. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1844. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1845. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1849. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1851. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1858. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1870. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1872. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1877. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1886. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1893. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Povijest Irske i 1900. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1905. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Povijest Irske i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1922. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1937. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1949. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1955. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1972. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1987. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Povijest Irske i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Povijest Irske i 1998. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Povijest Irske i 2004. · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Povijest Irske i 23. prosinca · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Povijest Irske i 23. travnja · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Povijest Irske i 29. prosinca · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 5. stoljeće · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 8. stoljeće · Vidi više »
800.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 800. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Irske i 9. stoljeće · Vidi više »
