Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Povijest Islanda

Indeks Povijest Islanda

Olaus Magnus, Island na mapi ''Carta Marina'' iz 1539. god., detalj, 1,70 x 1,25 cm, Carolina Rediviva, Švedska. Povijest Islanda traje s dolaskom prvih doseljenika na Island u 7. stoljeću do danas.

84 odnosi: Althing, Autonomija, Škotska, Švedska, Ólafur Ragnar Grímsson, Bakalarski ratovi, Danska, Država, Europa, Europski gospodarski prostor, Financijska kriza, Grenland, Homoseksualnost, Inflacija, Ingólfur Arnarson, Irska, Islanđani, Island, Islandski jezik, Jóhanna Sigurðardóttir, Jón Sigurðsson, Kalmarska unija, Kršćanstvo, Laki, Lava, Lezbijka, Liberalizam, Nadbiskup, NATO, Njemačka, Norveška, Novi vijek, Otok, Parlament, Personalna unija, Povijest, Predsjednik vlade, Proljeće, Prosinac, Redovnik, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Skúli Magnússon, Ujedinjeno Kraljevstvo, Večernji list, Vikinzi, Vlada, Vulkan, Zagreb, 1. veljače, ..., 10. stoljeće, 1262., 1397., 1539., 1711., 1783., 1784., 1794., 1811., 1814., 1834., 1843., 1851., 1879., 19. stoljeće, 1918., 1940., 1944., 1946., 1949., 1959., 1970-ih, 1971., 1991., 1994., 20. siječnja, 20. stoljeće, 2008., 2009., 26. siječnja, 31. siječnja, 7. stoljeće, 9. stoljeće, 930.. Proširite indeks (34 više) »

Althing

Zgrada parlamenta Alþingishús i Dómkirkja na trgu AusturvöllurAlthing (isl. Alþingi) je islandski parlament osnovan godine 930. na jugozapadnom dijelu zemlje u mjestu Thingvellir (isl. Þingvellir) i najstarija je svjetska parlamentarna institucija.

Novi!!: Povijest Islanda i Althing · Vidi više »

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Novi!!: Povijest Islanda i Autonomija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Povijest Islanda i Škotska · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Povijest Islanda i Švedska · Vidi više »

Ólafur Ragnar Grímsson

Ólafur Ragnar Grímsson (Ísafjörður, 14. svibnja 1943.) peti je predsjednik Republike Island.

Novi!!: Povijest Islanda i Ólafur Ragnar Grímsson · Vidi više »

Bakalarski ratovi

Britanski (desno) i islandski (lijevo) brodovi sudaraju se u Atlantskom oceanu za vrijeme bakalarskog rata. Bakalarski ratovi (islandski: Þorskastríðin, "ratovi bakalara" ili Landhelgisstríðin, "ratovi za teritorijalne vode") bili su niz sukoba između Ujedinjenog Kraljevstva i Islanda oko prava ribolova u sjevernom Atlantiku.

Novi!!: Povijest Islanda i Bakalarski ratovi · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Povijest Islanda i Danska · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Povijest Islanda i Država · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Povijest Islanda i Europa · Vidi više »

Europski gospodarski prostor

Švicarske) Europski gospodarski prostor (EEA) nastao je 1.

Novi!!: Povijest Islanda i Europski gospodarski prostor · Vidi više »

Financijska kriza

Financijska kriza je gospodarski poremećaj pri kojemu značajan dio financijske imovine kojega društva naglo gubi veći dio svoje nominalne vrijednosti.

Novi!!: Povijest Islanda i Financijska kriza · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Povijest Islanda i Grenland · Vidi više »

Homoseksualnost

Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.

Novi!!: Povijest Islanda i Homoseksualnost · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Povijest Islanda i Inflacija · Vidi više »

Ingólfur Arnarson

Ingólfur Arnarson - norveški osvajač nenaseljenih zemalja (od staronorveške riječi Landnám što u prijevodu znači uzimati zemlju).

Novi!!: Povijest Islanda i Ingólfur Arnarson · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Povijest Islanda i Irska · Vidi više »

Islanđani

Islanđani su maleni germanski narod s Islanda, potomci naseljenika čija je pradomovina Norveška.

Novi!!: Povijest Islanda i Islanđani · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Povijest Islanda i Island · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Povijest Islanda i Islandski jezik · Vidi više »

Jóhanna Sigurðardóttir

Jóhanna Sigurðardóttir (Reykjavík, 4. listopada 1942.) je islandska političarka i bivša premijerka Republike Island.

Novi!!: Povijest Islanda i Jóhanna Sigurðardóttir · Vidi više »

Jón Sigurðsson

Jón Sigurðsson (Hrafnseyri, 17. lipnja 1811. – Kopenhagen, 7. prosinca 1879.) bio je vođa islandskog pokreta za nezavisnost iz 19.

Novi!!: Povijest Islanda i Jón Sigurðsson · Vidi više »

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Novi!!: Povijest Islanda i Kalmarska unija · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Povijest Islanda i Kršćanstvo · Vidi više »

Laki

Laki Laki ili Lakagigar je vulkanska pukotina na jugu Islanda.

Novi!!: Povijest Islanda i Laki · Vidi više »

Lava

Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.

Novi!!: Povijest Islanda i Lava · Vidi više »

Lezbijka

'''Labris''' - sjekira s dvije oštrice, simbol lezbijske i feminističke snage i samodostatnosti Lezbijka je žena koju estetski, seksualno i emocionalno privlače druge žene, i koja s drugim ženama ostvaruje emocionalni, seksualni i partnerski odnos.

Novi!!: Povijest Islanda i Lezbijka · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Povijest Islanda i Liberalizam · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Povijest Islanda i Nadbiskup · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Povijest Islanda i NATO · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Povijest Islanda i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Povijest Islanda i Norveška · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Povijest Islanda i Novi vijek · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Povijest Islanda i Otok · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Povijest Islanda i Parlament · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Povijest Islanda i Personalna unija · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Povijest Islanda i Povijest · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Povijest Islanda i Predsjednik vlade · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Povijest Islanda i Proljeće · Vidi više »

Prosinac

Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Povijest Islanda i Prosinac · Vidi više »

Redovnik

Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.

Novi!!: Povijest Islanda i Redovnik · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Povijest Islanda i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Povijest Islanda i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Skúli Magnússon

Skúli Magnússon (11. prosinca 1711. – 9. studenoga 1794.) je rođen u Keldunesu pokraj Húsavíka na sjeveru Islanda.

Novi!!: Povijest Islanda i Skúli Magnússon · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Povijest Islanda i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Povijest Islanda i Večernji list · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Povijest Islanda i Vikinzi · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Povijest Islanda i Vlada · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Povijest Islanda i Vulkan · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Povijest Islanda i Zagreb · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Povijest Islanda i 1. veljače · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 10. stoljeće · Vidi više »

1262.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1262. · Vidi više »

1397.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1397. · Vidi više »

1539.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1539. · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1711. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1783. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1784. · Vidi više »

1794.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1794. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1811. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1814. · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1834. · Vidi više »

1843.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1843. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1851. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1879. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 19. stoljeće · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1918. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Povijest Islanda i 1940. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1944. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Povijest Islanda i 1946. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1949. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1959. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Povijest Islanda i 1970-ih · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1971. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1991. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 1994. · Vidi više »

20. siječnja

20.

Novi!!: Povijest Islanda i 20. siječnja · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 20. stoljeće · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Povijest Islanda i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Povijest Islanda i 2009. · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: Povijest Islanda i 26. siječnja · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: Povijest Islanda i 31. siječnja · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 7. stoljeće · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 9. stoljeće · Vidi više »

930.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Islanda i 930. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »