Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Povijest Italije

Indeks Povijest Italije

Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljavali područja današnje Republike Italije i povijest naroda Talijana od prapovijesti do danas.

325 odnosi: Adva, Albanija, Aldo Moro, Aleksandar III., papa, Ancona, Antonio Segni, Apeninski poluotok, Apulija, Arapi, Arno, Austrija, Austrijanci, Austro-Ugarska, Avignonsko papinstvo, Španjolska, Željezno doba, Željezo, Češka, Basilicata, Bečki kongres, Benevento, Benito Mussolini, Bitka za Caporetto, Bizant, Bologna, Borba za investituru, Borgheseov puč, Brončano doba, Burbonci, Camillo Benso di Cavour, Carlo Azeglio Ciampi, Centralne sile, Cres, Crvene brigade, Dodekanez, Drugi svjetski rat, Egejsko more, Egipat, Elimljani, Etiopija, Etruščani, Europska unija, Fašizam, Ferrara, Filozofija, Firenca, Franačka, Francesco Cossiga, Francesco Hayez, Francisco Franco, ..., Francuska, Francuzi, Fridrik I. Barbarossa, Furlanija, G8, Gabriele D'Annunzio, Genova, George W. Bush, Giorgio Napolitano, Giovanni Leone, Gorica, Grčka, Grgur VII., Gvelfi i gibelini, Habsburg, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik VI., kralj Engleske, Hispanija, Humanizam, Iliri, Inocent III., Inocent IV., Istočni Goti, Istra, Italici, Italija, Jadransko more, Japan, Japigi, Jonsko more, Joseph Bonaparte, Julije II., Justinijan I. Veliki, Karbonari, Karlo I. Anžuvinac, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Karlo VIII., kralj Francuske, Kastiljci, Kefalonija, Klement IV., Komunizam, Kondotjer, Korzika, Kotor, Kraljevina Aragonija, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Sardinija, Kremacija, Krf, Lacij, Langobardi, Lastovo, Latini, Libija, Liga naroda, Liguri, Lošinj, Lombardija, Lombardski savez, Londonski ugovor, Lucca, Luj IX., kralj Francuske, Mađarska, Mafija, Magna Graecia, Mantova, Marke, Mauretanija, Medici, Menelik II., Mesapi, Mezopotamija, Milano, Mlađe kameno doba, Mletačka Republika, Mletci, Modena, Napoleon Bonaparte, Napulj, NATO, Nezavisna Država Hrvatska, Nizozemska, Njemačka, Normani, Odoakar, Oligarhija, Orsini, Osci, Osmansko Carstvo, Oton I. Veliki, Pad, Papinska Država, Parma, Pijemont, Pipin Mali, Poklonstvo mudraca, Prvi križarski rat, Prvi svjetski rat, Rapalski ugovor, Ravenna, Referendum, Renesansa, Republika Amalfi, Republika Genova, Republika Pisa, Rijeka, Rim, Rimini, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Roger II., Romagna, Rusija, Sabinjani, Samniti, Sardinija, Saveznici, Savoja, Savojska dinastija, Sicilija, Sicilijanska večernja, Siculi, Sile Osovine, Silvio Berlusconi, Sjeverno more, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Spoleto, Srednji vijek, Sredozemlje, Sveta liga, Sveto Rimsko Carstvo, Talijani, Talijanska Socijalna Republika, Teodorik Veliki, Terorizam, Tiber, Tirol, Toskana, Travanjski rat, Treći Reich, Tridesetogodišnji rat, Tripoli, Trst, Tunis, Turska, Ujedinjenje Italije, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umbri, Umbrija, Umjetnost, Urban II., Vela Palagruža, Velika Britanija (otok), Venecija, Veneti, Veneto, Viktor Emanuel II., Viktor Emanuel III., Wormski konkordat, Zadar, Zapadno Rimsko Carstvo, 10. lipnja, 1076., 1097., 11. stoljeće, 1122., 1162., 1176., 1186., 1194., 1250., 1282., 1302., 1309., 1323., 1377., 14. stoljeće, 1494., 1496., 15. stoljeće, 15. svibnja, 1500., 1506., 1511., 1519., 1535., 1543., 1555., 1559., 16. stoljeće, 1618., 1648., 17. ožujka, 1713., 1796., 1797., 1798., 1799., 18. stoljeće, 1802., 1805., 1806., 1808., 1809., 1815., 1820., 1821., 1830., 1846., 1847., 1848., 1849., 1861., 1870., 1882., 1889., 1896., 1911., 1912., 1915., 1919., 1920., 1922., 1924., 1925., 1935., 1936., 1937., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1945., 1946., 1947., 1949., 1950., 1953., 1954., 1957., 1970., 1975., 1977., 1978., 1980., 2. lipnja, 2. stoljeće pr. Kr., 20. rujna, 2001., 2005., 2006., 28. travnja, 3. rujna, 395., 4. lipnja, 402., 476., 5. stoljeće, 5. stoljeće pr. Kr., 568., 6. stoljeće, 7. stoljeće pr. Kr., 756., 774., 8. rujna, 8. stoljeće pr. Kr., 800., 875., 89. pr. Kr., 90. pr. Kr., 962.. Proširite indeks (275 više) »

Adva

Adva (engleski: Adwa, talijanski: Adua, amharski: አድዋ) je grad sjevernoj Etiopiji, u Regiji Tigraj.

Novi!!: Povijest Italije i Adva · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Povijest Italije i Albanija · Vidi više »

Aldo Moro

Aldo Moro. Aldo Romeo Luigi Moro (Maglie, 23. rujna 1916. – kraj Rima, 9. svibnja 1978.), bio je talijanski političar i državnik.

Novi!!: Povijest Italije i Aldo Moro · Vidi više »

Aleksandar III., papa

Papa Aleksandar III. (oko 1100. – 1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Aleksandar III., papa · Vidi više »

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Novi!!: Povijest Italije i Ancona · Vidi više »

Antonio Segni

Antonio Segni (Sassari, 2. veljače 1891. – Rim, 1. prosinca 1972.), talijanski političar iz redova Demokršćanske stranke (Democrazia Cristiana), premijer i predsjednik Republike Italije.

Novi!!: Povijest Italije i Antonio Segni · Vidi više »

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Novi!!: Povijest Italije i Apeninski poluotok · Vidi više »

Apulija

Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Apulija · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Povijest Italije i Arapi · Vidi više »

Arno

Arno je rijeka u Italiji, u regiji Toskani.

Novi!!: Povijest Italije i Arno · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Povijest Italije i Austrija · Vidi više »

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Novi!!: Povijest Italije i Austrijanci · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Povijest Italije i Austro-Ugarska · Vidi više »

Avignonsko papinstvo

Papinska palača u Avignonu. Avignonsko papinstvo ili avignonsko progonstvo trajalo je od 1309. do 1378. godine, kada su pape stolovale u Avignonu umjesto u Rimu.

Novi!!: Povijest Italije i Avignonsko papinstvo · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Povijest Italije i Španjolska · Vidi više »

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Novi!!: Povijest Italije i Željezno doba · Vidi više »

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Novi!!: Povijest Italije i Željezo · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Povijest Italije i Češka · Vidi više »

Basilicata

Basilicata je regija u južnoj Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Basilicata · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Povijest Italije i Bečki kongres · Vidi više »

Benevento

Benevento (latinski: Beneventum, napolitanski: Bënëvientë) je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Benevento u regiji Kampaniji, nekih 50 km od Napulja, a i raskrižje mnogih cesta na jugu Italije.

Novi!!: Povijest Italije i Benevento · Vidi više »

Benito Mussolini

Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Benito Mussolini · Vidi više »

Bitka za Caporetto

Bitka za Caporetto ili Bitka kod Kobarida bila je jedna od važnijih bitaka Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Italije i Bitka za Caporetto · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Povijest Italije i Bizant · Vidi više »

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: Povijest Italije i Bologna · Vidi više »

Borba za investituru

Srednjovjekovni kralj predaje ovlasti biskupu Borba za investituru je bila najznačajniji sukob između Crkve i države u srednjovjekovnoj Europi.

Novi!!: Povijest Italije i Borba za investituru · Vidi više »

Borgheseov puč

Borgheseov puč je pokušaj neofašističkih snaga da preuzmu vlast u Italiji u noći 7. na 8. prosinca 1970. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Borgheseov puč · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Povijest Italije i Brončano doba · Vidi više »

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Novi!!: Povijest Italije i Burbonci · Vidi više »

Camillo Benso di Cavour

'''Camillo Benso di Cavour''' Camillo Benso di Cavour, 1858 Grof Camillo Benso di Cavour (Torino, 10. kolovoza 1810. – Torino, 6. lipnja 1861.), talijanski državnik Školovao se u Vojnoj akademiji u Torinu, glavnom gradu Pijemonta.

Novi!!: Povijest Italije i Camillo Benso di Cavour · Vidi više »

Carlo Azeglio Ciampi

Carlo Azeglio Ciampi (Livorno, Toscana, 9. prosinca 1920. – Rim, 16. rujna 2016.) bio je talijanski političar i bankar.

Novi!!: Povijest Italije i Carlo Azeglio Ciampi · Vidi više »

Centralne sile

Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.

Novi!!: Povijest Italije i Centralne sile · Vidi više »

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Povijest Italije i Cres · Vidi više »

Crvene brigade

Amblem crvenih brigada Crvene brigade (talijanski Brigate Rosse) komunistička su oružana skupina koja je osnovna 1970. u Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Crvene brigade · Vidi više »

Dodekanez

Dodekanez (grčki: Dodekánisa, to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): dvanaest i (νῆσος, nesos): otok, a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 15 većih i 150 manjih grčkih otoka u Egejskom moru. Otočje se nalazi jugozapadno od Turske, južno od otoka Samos a sjeveroistočno od otoka Kreta. To je otočje bogate i burne prošlosti, s velikim brojem povijesnih spomenika; crkava iz bizantskog perioda i srednjovjekovnih utvrda. Današnja prefektura Dodekanez, je dio Periferije Južni Egej. Ova Prefektura ima 163 otoka, od kojih su 26 naseljeni. Dvanaest najvećih po kojima je otočje dobilo ime su; Rod (ovo je bio središni otok ovog arhipelaga, sa kojeg se je kontroliralo cijelo otočje), Kos, Patmos, Astipalea, Kalimnos, Karpatos, Kasos, Leros, Niziron, Simi, Tilos i Kastelorizo (ovaj posljednji otok leži zapravo u Sredozemnom moru). Ostali značajni otoci ovog otočja su; Agatonisi, Kalki, Lipsi, Pserimos i Telendos.

Novi!!: Povijest Italije i Dodekanez · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Italije i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Povijest Italije i Egejsko more · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Povijest Italije i Egipat · Vidi više »

Elimljani

Okvirna karta drevnih naroda na Siciliji. Elimljani (grčki Elymoi, latinski Elymi) su bili drevni narod koji je živio na zapadnom dijelu Sicilije u brončanom dobu i klasičnom periodu.

Novi!!: Povijest Italije i Elimljani · Vidi više »

Etiopija

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.

Novi!!: Povijest Italije i Etiopija · Vidi više »

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Povijest Italije i Etruščani · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Povijest Italije i Europska unija · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Povijest Italije i Fašizam · Vidi više »

Ferrara

Ferrara je glavni grad istoimene pokrajine Ferrara u regiji Emilia-Romagna, u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Ferrara · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Povijest Italije i Filozofija · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Firenca · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Povijest Italije i Franačka · Vidi više »

Francesco Cossiga

Francesco Cossiga Francesco Cossiga (Sassari, 26. srpnja 1928. – Rim, 17. kolovoza 2010.), talijanski pravnik, pedagog i političar iz redova bivše Kršćanske demokracije.

Novi!!: Povijest Italije i Francesco Cossiga · Vidi više »

Francesco Hayez

Francesco Hayez (Venecija, 10. veljače 1791. – Milano, 21. prosinca 1882.), talijanski slikar i litograf.

Novi!!: Povijest Italije i Francesco Hayez · Vidi više »

Francisco Franco

Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.

Novi!!: Povijest Italije i Francisco Franco · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Povijest Italije i Francuska · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Povijest Italije i Francuzi · Vidi više »

Fridrik I. Barbarossa

Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.

Novi!!: Povijest Italije i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »

Furlanija

Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.

Novi!!: Povijest Italije i Furlanija · Vidi više »

G8

Zemlje članice G8 i EU G8 bio je naziv skupine industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta.

Novi!!: Povijest Italije i G8 · Vidi više »

Gabriele D'Annunzio

Gabriele d'Annunzio Gabriele D'Annunzio, rođen pod imenom Gaetano Rapagnetta D'Annunzio, (Pescara, 12. ožujka 1863. – Gardone Riviera, 1. ožujka 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.

Novi!!: Povijest Italije i Gabriele D'Annunzio · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Povijest Italije i Genova · Vidi više »

George W. Bush

George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.

Novi!!: Povijest Italije i George W. Bush · Vidi više »

Giorgio Napolitano

'''Giorgio Napolitano''' Giorgio Napolitano (Napulj, 29. lipnja 1925. - Milano, 22. rujna 2023.) bio je talijanski političar i doživotni senator koji je 10. svibnja 2006. izabran za 11.

Novi!!: Povijest Italije i Giorgio Napolitano · Vidi više »

Giovanni Leone

Giovanni Leone Giovanni Leone, (Napulj, 3. studenog 1908. — Rim, 9. studenog 2001.), bio je talijanski političar i pravnik, premijer i predsjednik Italije.

Novi!!: Povijest Italije i Giovanni Leone · Vidi više »

Gorica

Zemljopis Hrvatska.

Novi!!: Povijest Italije i Gorica · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Povijest Italije i Grčka · Vidi više »

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Novi!!: Povijest Italije i Grgur VII. · Vidi više »

Gvelfi i gibelini

Gvelfi i Gibelini bile su dvije suprotstavljene frakcije talijanske politike u 12. st. - 13. stoljeću u središnjoj i sjevernoj Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Gvelfi i gibelini · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Povijest Italije i Habsburg · Vidi više »

Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva

Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.

Novi!!: Povijest Italije i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Henrik VI., kralj Engleske

'''Henrik VI''', kralj Engleske i Francuske Henrik VI. (Dvorac Windsor 6. prosinca 1421. – London Tower 21./22. svibnja 1471.), engleski kralj od 1422. – 1461. i od 1470. – 1471., te francuski kralj 1422. – 1453. godine. Bio je jedini sin u braku engleskog kralja Henrika V. i kćeri francuskog kralja Karla VI. Katarine od Valoisa, a koji brak je sklopljen Sporazumom iz Troyesa (1420.) nakon vojnih uspjeha koje je postigao Henrik V. u Francuskoj.

Novi!!: Povijest Italije i Henrik VI., kralj Engleske · Vidi više »

Hispanija

Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.

Novi!!: Povijest Italije i Hispanija · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Povijest Italije i Humanizam · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Povijest Italije i Iliri · Vidi više »

Inocent III.

Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.

Novi!!: Povijest Italije i Inocent III. · Vidi više »

Inocent IV.

Inocent IV šalje dominikance i franjevce Tatarima Papa Inocent IV, rođen kao Sinibaldo Fieschi (Genova, potkraj 12. stoljeća - Napulj, 7. prosinca 1254.), jedan je od značajnih srednjovjekovnih Papa, koji je imao važnu ulogu u sukobu između carstva i papinstva.

Novi!!: Povijest Italije i Inocent IV. · Vidi više »

Istočni Goti

Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Povijest Italije i Istočni Goti · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Povijest Italije i Istra · Vidi više »

Italici

Italici.- Kolektivni naziv za grupu ranih indoeuropskih naroda koji u II.

Novi!!: Povijest Italije i Italici · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Povijest Italije i Italija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Povijest Italije i Jadransko more · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Povijest Italije i Japan · Vidi više »

Japigi

Ilirska kolonizacija juga Italije Japigi (Iapigi, Japiđi, Japiđani, albanski: Japigët, grčki: Ἰάπυγες, latinski: Ĭāpyges) su bili antički proto-indoeuropski narod porijeklom iz Ilirije koji se u periodu između II i I tisućljeća pr.

Novi!!: Povijest Italije i Japigi · Vidi više »

Jonsko more

Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Povijest Italije i Jonsko more · Vidi više »

Joseph Bonaparte

Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.

Novi!!: Povijest Italije i Joseph Bonaparte · Vidi više »

Julije II.

Julije II., pravim imenom Giuliano della Rovere, papa od 1503. do 1513. Bio je najžešći protivnik obitelji Borgia.

Novi!!: Povijest Italije i Julije II. · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.

Novi!!: Povijest Italije i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Karbonari

Zastava karbonara Karbonari (tal. carbonari), članovi talijanske tajne političke organizacije (Carboneria) osnovane u ranom 19. stoljeću.

Novi!!: Povijest Italije i Karbonari · Vidi više »

Karlo I. Anžuvinac

Karlo I., poznat kao Karlo Anžuvinac (fr. Charles d'Anjou) (Pariz, 21. ožujka 1226. - Foggia, 7. siječnja 1285.), kralj Obaju Sicilija (1266.-1282.), napuljski kralj (1282.-1285.), naslovni jeruzalemski kralj, grof Anjoua i Mainea (1246.-1285.), grof Provanse (1246.-1285.), ahajski knez (1278.-1285.) i albanski kralj (1272.-1285.) iz dinastije Anžuvinci, mlađeg ogranka francuske kraljevske dinastije Capet.

Novi!!: Povijest Italije i Karlo I. Anžuvinac · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Povijest Italije i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Karlo Veliki · Vidi više »

Karlo VIII., kralj Francuske

Karlo VIII., kralj Francuske Karlo VIII (Amboise, 30. lipnja 1470. – Amboise, 7. travnja 1498.) francuski kralj od 1483. – 1498.

Novi!!: Povijest Italije i Karlo VIII., kralj Francuske · Vidi više »

Kastiljci

Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.

Novi!!: Povijest Italije i Kastiljci · Vidi više »

Kefalonija

Kefalonija (grčki: Κεφαλλονιά, Κεφαλονιά) je grčki otok.

Novi!!: Povijest Italije i Kefalonija · Vidi više »

Klement IV.

Klement IV. (*oko 1200. u Saint-Gillesu; † 29. studenog 1268. u Viterbu) bio je Papa od 5.

Novi!!: Povijest Italije i Klement IV. · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Povijest Italije i Komunizam · Vidi više »

Kondotjer

Paolo Ucello, '''Kondotjer Sir John Hawkwood''', freska iz 1436., 820 × 514 cm, Firentinska katedrala. Kondotjer, (od talijanskog condottiere, četovođa) je, prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku:;1.

Novi!!: Povijest Italije i Kondotjer · Vidi više »

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Novi!!: Povijest Italije i Korzika · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Povijest Italije i Kotor · Vidi više »

Kraljevina Aragonija

Grb Kraljevine Aragonije Kraljevina Aragonija je nastala 1035. godine, ujedinjenjem grofovija Aragonije, Sobrarbe i Ribagorza pod Ramirom I., a traje sve do 1516. godine, kada umire Ferdinand II. Aragonski poznat i kao Ferdinand Katolički.

Novi!!: Povijest Italije i Kraljevina Aragonija · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Povijest Italije i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Povijest Italije i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Sardinija

Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Kraljevina Sardinija · Vidi više »

Kremacija

Javno kremiranje u Katmanduu. Kremacija (lat. crematio) ili kremiranje u najširem smislu označava za brzu mineralizaciju tijela mrtvih ljudi i životinja, odnosno njihovo razlaganje na osnovne kemijske sastojke zbog izlaganja visokim temperaturama, odnosno vatri.

Novi!!: Povijest Italije i Kremacija · Vidi više »

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Novi!!: Povijest Italije i Krf · Vidi više »

Lacij

Lacij (talijanski: Lazio, latinski: Latium) je regija u središnjoj Italiji s preko 5,5 milijuna stanovnika.

Novi!!: Povijest Italije i Lacij · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Povijest Italije i Langobardi · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Povijest Italije i Lastovo · Vidi više »

Latini

Latini (lat. Latini) jedan od italskih naroda, nastanjivali su prvobitno relativno ograničen teritorij južno od Tibra, po njima nazvanu Lacij (Latium), koja je u povijesno doba bila dodatno smanjena invazijom Volska u područje između Albanskih brda (Albanus mons) i Aurunskih planina (tzv. Latium Novum ili Latium adiectum).

Novi!!: Povijest Italije i Latini · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Povijest Italije i Libija · Vidi više »

Liga naroda

Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Italije i Liga naroda · Vidi više »

Liguri

Liguri (grč.:; lat.: Ligures, jednina Ligus ili Ligur) jesu antički narod koji je dao svoje ime talijanskoj pokrajini Liguriji koja se nekoć protezala od sjeverne Italije do južne Galije.

Novi!!: Povijest Italije i Liguri · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Novi!!: Povijest Italije i Lošinj · Vidi više »

Lombardija

Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.

Novi!!: Povijest Italije i Lombardija · Vidi više »

Lombardski savez

Memorijalna ploča Saveza u Pontidi Lombardski savez ili Lombardska liga bio je politički savez gradova Sjeverne Italije, osnovan oko 1167. Cilj saveza bio je zajedničko suprotstavljanje Fridriku I. Barbarossi, koji je htio uspostaviti snažnu carsku vlast u Italiji, za vrijeme svojih borbi protiv papa i samostalnih talijanskih gradova komuna.

Novi!!: Povijest Italije i Lombardski savez · Vidi više »

Londonski ugovor

Londonski ugovor iz 1915.

Novi!!: Povijest Italije i Londonski ugovor · Vidi više »

Lucca

Lucca je grad i općina u Toskani, u središnjoj Italiji, smješten na rijeci Serchio u plodnoj ravnici u blizini Ligurskog mora.

Novi!!: Povijest Italije i Lucca · Vidi više »

Luj IX., kralj Francuske

Luj IX.

Novi!!: Povijest Italije i Luj IX., kralj Francuske · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Povijest Italije i Mađarska · Vidi više »

Mafija

Mafija (poznata i kao "Cosa nostra") je sicilijanska zločinačka tajna organizacija za koju se vjeruje da je nastala sredinom XIX. stoljeća na Siciliji.

Novi!!: Povijest Italije i Mafija · Vidi više »

Magna Graecia

Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.

Novi!!: Povijest Italije i Magna Graecia · Vidi više »

Mantova

Mantova (lat.: Mantua), je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 48,297 stanovnika.

Novi!!: Povijest Italije i Mantova · Vidi više »

Marke

Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.

Novi!!: Povijest Italije i Marke · Vidi više »

Mauretanija

Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Povijest Italije i Mauretanija · Vidi više »

Medici

Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.

Novi!!: Povijest Italije i Medici · Vidi više »

Menelik II.

Menelik II. (Geez: ምኒልክ) kršten kao Sale Marjam (Angolela, Debre Berhan, Šoa, 17. kolovoza 1844. – Adis Abeba 12. prosinca 1913.), bio je kralj Šoe (1866. – 1889.), a potom car (neguša negasta) Abesinije od 1889. do svoje smrti 1913. Na vrhuncu svoje vladavine 1898. uspio je teritorijalno uvećati Etiopiju, osigurati joj međunarodno priznanje i preoblikovati je u modernu državu po uzoru na tadašnje europske države.

Novi!!: Povijest Italije i Menelik II. · Vidi više »

Mesapi

Mesapi (ili Mesapijci) su bili pleme, koje je u antička vremena naseljavalo jugoistočni poluotok ili "petu" Italije (Salento, suvremena Apulija), a koja se u tada zvala Kalabrija, Mesapija ili Japigija.

Novi!!: Povijest Italije i Mesapi · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Povijest Italije i Mezopotamija · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Povijest Italije i Milano · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Povijest Italije i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Povijest Italije i Mletačka Republika · Vidi više »

Mletci

# povijesno ime za grad Veneciju.

Novi!!: Povijest Italije i Mletci · Vidi više »

Modena

Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro.

Novi!!: Povijest Italije i Modena · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Povijest Italije i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Povijest Italije i Napulj · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Povijest Italije i NATO · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Povijest Italije i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Povijest Italije i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Povijest Italije i Njemačka · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Povijest Italije i Normani · Vidi više »

Odoakar

Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.

Novi!!: Povijest Italije i Odoakar · Vidi više »

Oligarhija

Oligarhija (grč.: ολιγαρχία, oligarhia) znači vladavinu klike, male grupe ljudi ili autoritarnu vlast političkog vrha, obično bez poštovanja volje građana.

Novi!!: Povijest Italije i Oligarhija · Vidi više »

Orsini

Orsini je bila talijanska plemićka obitelj, čije zlatno doba je bilo tijekom Srednjeg vijeka i renesanse.

Novi!!: Povijest Italije i Orsini · Vidi više »

Osci

Osci (također pooznati kao Opici, Opsci, Obsci, Oscans ili Opicans) su bili italsko pleme u južnoj Italiji koje je nastanjivalo sjevernu Kampaniju prije nego što se trajno naselilo u područja na granici Lacija i Kampanije.

Novi!!: Povijest Italije i Osci · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Povijest Italije i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Oton I. Veliki

Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.

Novi!!: Povijest Italije i Oton I. Veliki · Vidi više »

Pad

Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.

Novi!!: Povijest Italije i Pad · Vidi više »

Papinska Država

Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.

Novi!!: Povijest Italije i Papinska Država · Vidi više »

Parma

Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.

Novi!!: Povijest Italije i Parma · Vidi više »

Pijemont

Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.

Novi!!: Povijest Italije i Pijemont · Vidi više »

Pipin Mali

Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.

Novi!!: Povijest Italije i Pipin Mali · Vidi više »

Poklonstvo mudraca

Prikaz '''Poklonstva mudraca''' s ranokršćanskog sarkofaga iz 4. st., Vatikanski muzeji, Rim. Dirk Bouts, '''Poklonstvo mudraca''', 1468., ulje na platnu, 63 × 62 cm, Alte Pinakothek, München. Poklonstvo mudraca ili Poklonstvo kraljeva je tradicionalno naziv za kršćansku scenu u kojoj biblijski mudraci ili kraljevi (na zapadu češće prikazani kao kraljevi) pronalaze Isusa prateći betlehemsku zvijezdu, te mu poklanjaju darove zlata, tamjana, i mirte.

Novi!!: Povijest Italije i Poklonstvo mudraca · Vidi više »

Prvi križarski rat

Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.

Novi!!: Povijest Italije i Prvi križarski rat · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Povijest Italije i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Povijest Italije i Rapalski ugovor · Vidi više »

Ravenna

Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Ravenna · Vidi više »

Referendum

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".

Novi!!: Povijest Italije i Referendum · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Povijest Italije i Renesansa · Vidi više »

Republika Amalfi

Zastava Republike Amalfi. Republika Amalfi je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku na prostoru Kampanije.

Novi!!: Povijest Italije i Republika Amalfi · Vidi više »

Republika Genova

Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11.

Novi!!: Povijest Italije i Republika Genova · Vidi više »

Republika Pisa

Republika Pisa je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku.

Novi!!: Povijest Italije i Republika Pisa · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Povijest Italije i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Povijest Italije i Rim · Vidi više »

Rimini

Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.

Novi!!: Povijest Italije i Rimini · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Povijest Italije i Rimska Republika · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Povijest Italije i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Roger II.

Detalj mozaika iz Palerma, Roger II. prima krunu od Krista. Natpis ''Rogerios Rex'' napisan je grčkim pismom. Roger II, normanski vojvoda, grof i prvi kralj Sicilije (Mileto, 22. prosinca 1095. – Palermo, 26. veljače 1154.). Grof Sicilije od 1101.

Novi!!: Povijest Italije i Roger II. · Vidi više »

Romagna

Romagna (romanjolski: Rumâgna) povijesna je regija Italije čije područje otprilike odgovara jugoistočnom dijelu današnje regije Emilia-Romagna.

Novi!!: Povijest Italije i Romagna · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Povijest Italije i Rusija · Vidi više »

Sabinjani

Položaj Sabinjana u odnosu na ostale narode Sabinjani (Sabini) drevni narod srednje Italije, pripadao je Oskičko-umbrijskoj skupini italskih naroda.

Novi!!: Povijest Italije i Sabinjani · Vidi više »

Samniti

Samnitski vojnici, freska iz Nole Samniti ili Samnićani je naziv koji su Rimljani dali stanovnicima pokrajine Samnij, koja se prostirala južnom i središnjom Italijom.

Novi!!: Povijest Italije i Samniti · Vidi više »

Sardinija

Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Sardinija · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Povijest Italije i Saveznici · Vidi više »

Savoja

Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.

Novi!!: Povijest Italije i Savoja · Vidi više »

Savojska dinastija

Savojska dinastija, talijanska vladarska dinastija prozvana po svom feudalnom posjedu Savoji.

Novi!!: Povijest Italije i Savojska dinastija · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Povijest Italije i Sicilija · Vidi više »

Sicilijanska večernja

Sicilijanska večernja, slika iz 1846. godine Sicilijanska večernja je naziv za pobunu na Siciliji 1282. godine protiv kralja Karla I. Anžuvinca, koji je preuzeo Siciliju uz papinu podršku 1266. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Sicilijanska večernja · Vidi više »

Siculi

Siculi je starorimsko naselje na području zapadnog dijela Kaštelanskog polja, smatra se da je postojalo na području današnjih Bijaća, a luku je imalo u Resniku.

Novi!!: Povijest Italije i Siculi · Vidi više »

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.

Novi!!: Povijest Italije i Sile Osovine · Vidi više »

Silvio Berlusconi

Silvio Berlusconi (Milano, 29. rujna 1936. – Milano, 12. lipnja 2023.) bio je talijanski poslovni čovjek i bivši predsjednik talijanske vlade.

Novi!!: Povijest Italije i Silvio Berlusconi · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Povijest Italije i Sjeverno more · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Povijest Italije i Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Spoleto

Spoleto je grad i istoimena općina u središnjoj Italiji; četvrti po veličini u talijanskoj pokrajini Perugia (Umbrija).

Novi!!: Povijest Italije i Spoleto · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Povijest Italije i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Povijest Italije i Sredozemlje · Vidi više »

Sveta liga

Sveta liga se može odnositi na may refer to.

Novi!!: Povijest Italije i Sveta liga · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Povijest Italije i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Povijest Italije i Talijani · Vidi više »

Talijanska Socijalna Republika

Talijanska Socijalna Republika ili TSR, (tal. Republica Sociale Italiana ili RSI) je bila marionetska država nacističke Njemačke koju je vodio "Duce" i "ministar vanjskih poslova" Benito Mussolini.

Novi!!: Povijest Italije i Talijanska Socijalna Republika · Vidi više »

Teodorik Veliki

Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.

Novi!!: Povijest Italije i Teodorik Veliki · Vidi više »

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Novi!!: Povijest Italije i Terorizam · Vidi više »

Tiber

Tiber je rijeka koja pripada sredozemnom slijevu, a izvire u Apeninima, podno planine Fumaiolo.

Novi!!: Povijest Italije i Tiber · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Povijest Italije i Tirol · Vidi više »

Toskana

Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.

Novi!!: Povijest Italije i Toskana · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Povijest Italije i Travanjski rat · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Povijest Italije i Treći Reich · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Povijest Italije i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Tripoli

Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.

Novi!!: Povijest Italije i Tripoli · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Povijest Italije i Trst · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Povijest Italije i Tunis · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Povijest Italije i Turska · Vidi više »

Ujedinjenje Italije

Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.

Novi!!: Povijest Italije i Ujedinjenje Italije · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Povijest Italije i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Umbri

Umbri su italski narod po kome je ime dobila pokrajina Umbrija, oblast u koja se u drevno doba prostirala od rijeka Tiber i Nar do jadranske obale.

Novi!!: Povijest Italije i Umbri · Vidi više »

Umbrija

Umbrija (talijanski: Umbria) je regija u koja se nalazi u središtu Italije, u dolini rijeke Tiber.

Novi!!: Povijest Italije i Umbrija · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Povijest Italije i Umjetnost · Vidi više »

Urban II.

Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Urban II. · Vidi više »

Vela Palagruža

Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu.

Novi!!: Povijest Italije i Vela Palagruža · Vidi više »

Velika Britanija (otok)

Velika Britanija, skraćeno Britanija, otok je na sjeverozapadu Europe u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Povijest Italije i Velika Britanija (otok) · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Povijest Italije i Venecija · Vidi više »

Veneti

Skupine na Apeninskom poluotoku u Željeznom doba. Veneti (poznati i kao heneti na latinskom i ενετοί enetoi na grčkom) su bili drevni narod koji je nastanjivao sjeveroistok današnje Italije, odnosno područje koje odgovara današnjoj regiji Veneto.

Novi!!: Povijest Italije i Veneti · Vidi više »

Veneto

Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.

Novi!!: Povijest Italije i Veneto · Vidi više »

Viktor Emanuel II.

Viktor Emanuel II., punim imenom Vittorio Emanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso (Torino, 14. ožujka 1820. – Rim, 9. siječnja 1878.), sardinski kralj od 1849. do 1861. godine i kralj Italije od 1861.

Novi!!: Povijest Italije i Viktor Emanuel II. · Vidi više »

Viktor Emanuel III.

Viktor Emanuel III. (tal. Vittorio Emanuele III) (Napulj, 11. studenog 1869. – Aleksandrija, Egipat, 28. prosinca 1947.), kralj Italije iz Kuće Savoja od 1900. do 1946. godine.

Novi!!: Povijest Italije i Viktor Emanuel III. · Vidi više »

Wormski konkordat

Wormski konkordat je ugovor sklopljen 23. rujna 1122. godine između pape Kalista II. i cara Henrika V., kojim se car odriče investiture prelata znakovima crkvene vlasti (prstenom i štapom) čime je konačno ukinuta svjetovna investitura.

Novi!!: Povijest Italije i Wormski konkordat · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Povijest Italije i Zadar · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.

Novi!!: Povijest Italije i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Povijest Italije i 10. lipnja · Vidi više »

1076.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1076. · Vidi više »

1097.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1097. · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 11. stoljeće · Vidi više »

1122.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1122. · Vidi više »

1162.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1162. · Vidi više »

1176.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1176. · Vidi više »

1186.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1186. · Vidi više »

1194.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1194. · Vidi više »

1250.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1250. · Vidi više »

1282.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1282. · Vidi više »

1302.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1302. · Vidi više »

1309.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1309. · Vidi više »

1323.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1323. · Vidi više »

1377.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1377. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 14. stoljeće · Vidi više »

1494.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1494. · Vidi više »

1496.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1496. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 15. stoljeće · Vidi više »

15. svibnja

15.

Novi!!: Povijest Italije i 15. svibnja · Vidi više »

1500.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1500. · Vidi više »

1506.

1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Povijest Italije i 1506. · Vidi više »

1511.

1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Povijest Italije i 1511. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1519. · Vidi više »

1535.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1535. · Vidi više »

1543.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1543. · Vidi više »

1555.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1555. · Vidi više »

1559.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1559. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 16. stoljeće · Vidi više »

1618.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1618. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1648. · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Povijest Italije i 17. ožujka · Vidi više »

1713.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1713. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1796. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1797. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1798. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1799. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 18. stoljeće · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1802. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1806. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1808. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1809. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1815. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1820. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1821. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1830. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1846. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1847. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1849. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1861. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1870. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1882. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1889. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1896. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1912. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1915. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1920. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1922. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1925. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Povijest Italije i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Povijest Italije i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Povijest Italije i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1947. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1949. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1950. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1954. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1957. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1970. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1975. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1978. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 1980. · Vidi više »

2. lipnja

2.

Novi!!: Povijest Italije i 2. lipnja · Vidi više »

2. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 2. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

20. rujna

20.

Novi!!: Povijest Italije i 20. rujna · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Povijest Italije i 2001. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Povijest Italije i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Povijest Italije i 2006. · Vidi više »

28. travnja

28.

Novi!!: Povijest Italije i 28. travnja · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: Povijest Italije i 3. rujna · Vidi više »

395.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 395. · Vidi više »

4. lipnja

4.

Novi!!: Povijest Italije i 4. lipnja · Vidi više »

402.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 402. · Vidi više »

476.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 476. · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 5. stoljeće · Vidi više »

5. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

568.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 568. · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 6. stoljeće · Vidi više »

7. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

756.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 756. · Vidi više »

774.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 774. · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Povijest Italije i 8. rujna · Vidi više »

8. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 800. · Vidi više »

875.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 875. · Vidi više »

89. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 89. pr. Kr. · Vidi više »

90. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 90. pr. Kr. · Vidi više »

962.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Italije i 962. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »