Brže od pregledniku!
173 odnosi: Algarve, Arles, Škotska, Šveđani, Švedska, Bergen, Bremen, Crkva, Danci, Danska, Danski jezik, Doba kuge, Drugi svjetski rat, Dublin, Eduard VIII., Ekskomunikacija, Engleska, Europska unija, Farski otoci, Francuska revolucija, Germani, Građanski rat, Grenland, Gustav I. Vasa, Haakon VII., Hamar, Harald V., Henrik Ibsen, Irska, Island, Jarl, Jarrow, Kalmar, Kapitulacija, Knut Veliki, Konvoj, Kopenhagen, Kralj, Kraljevina Danska, Lisabon, Luna, Margareta I. Velika, Nacionalizam, Nadbiskupija, Nafta, NATO, Newfoundland, Nijemci, Nordijsko vijeće, Norveška, ..., Norveški jezik, Norvežani, Oldenburg (dinastija), Orkneyski otoci, Oslo, Parlament, Personalna unija, Peta kolona, Podmornica, Pokrštavanje, Politika, Prvi svjetski rat, Referendum, Reformacija, Rim, Rimsko Carstvo, Rune, Santiago de Compostela, Schleswig-Holstein, Sevilla, Shetlandsko otočje, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Sjeverno more, Skaldska poezija, Snorri Sturluson, Sovjetski Savez, Stavanger, Treći Reich, Tridesetogodišnji rat, Trondheim, Ugljen, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustavna monarhija, Večernji list, Velika Britanija (otok), Veliki sjeverni rat, Vidkun Quisling, Vikinzi, York, Zagreb, Zakon, 1028., 1030., 1035., 1042., 1047., 1066., 1067., 1093., 1130., 1152., 12. stoljeće, 1217., 1220., 1261., 1262., 1263., 1274., 1299., 1319., 1349., 1351., 1355., 1380., 1387., 1389., 1397., 1412., 1439., 1523., 1534., 1536., 1537., 1559., 1596., 1611., 1613., 1618., 1648., 1655., 1658., 1668., 1675., 1679., 1700., 1716., 1718., 1721., 1770., 1775., 1789., 1799., 1814., 1859., 19. stoljeće, 1905., 1940., 1945., 1949., 1951., 1953., 1957., 1963., 1972., 1981., 1991., 1994., 2005., 28. studenoga, 500. pr. Kr., 7. lipnja, 793., 794., 800., 838., 844., 856., 866., 9. stoljeće, 9. travnja, 968.. Proširite indeks (123 više) »
Algarve
Panorama Ponta da Piedade. Plaža bližu mjesta Ferragudo (1994) Obala Algarve Algarve (od arapskog „al garb“ (الغرب) zapad) najjužnija je od 5 regija kontinentalnog Portugala.
Novi!!: Povijest Norveške i Algarve · Vidi više »
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Novi!!: Povijest Norveške i Arles · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Povijest Norveške i Škotska · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Povijest Norveške i Šveđani · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Povijest Norveške i Švedska · Vidi više »
Bergen
Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.
Novi!!: Povijest Norveške i Bergen · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Povijest Norveške i Bremen · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Povijest Norveške i Crkva · Vidi više »
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Novi!!: Povijest Norveške i Danci · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Povijest Norveške i Danska · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Povijest Norveške i Danski jezik · Vidi više »
Doba kuge
Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.
Novi!!: Povijest Norveške i Doba kuge · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Norveške i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Novi!!: Povijest Norveške i Dublin · Vidi više »
Eduard VIII.
Eduard VIII., eng. Edward Albert Christian George Andrew Patrick David (London, 23. lipnja 1894. – Pariz, 28. svibnja 1972.), kralj Ujedinjenog Kraljevstva i britanskih prekomorskih dominiona, te car Indije od očeve smrti do svoje abdikacije, a zatim Princ Eduard, vojvoda od Windsora.
Novi!!: Povijest Norveške i Eduard VIII. · Vidi više »
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Novi!!: Povijest Norveške i Ekskomunikacija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Povijest Norveške i Engleska · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Povijest Norveške i Europska unija · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Povijest Norveške i Farski otoci · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Povijest Norveške i Francuska revolucija · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Povijest Norveške i Germani · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Povijest Norveške i Građanski rat · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Povijest Norveške i Grenland · Vidi više »
Gustav I. Vasa
Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.
Novi!!: Povijest Norveške i Gustav I. Vasa · Vidi više »
Haakon VII.
Haakon VII., pravim imenom Christian Frederik Carl Georg Valdemar Axel (Charlottenlund, 3. kolovoza 1872. – Oslo, 21. rujna 1957.), danski princ i prvi kralj Norveške, nakon obnove njene neovisnosti 1905. godine.
Novi!!: Povijest Norveške i Haakon VII. · Vidi više »
Hamar
Hamar je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Hedmark čije je i središte.
Novi!!: Povijest Norveške i Hamar · Vidi više »
Harald V.
Harald V. (Skagum u blizini Osla, 21. veljače, 1937.), trenutni kralj Norveške (od 1991.) iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, mlađeg ogranka dinastije Oldenburg.
Novi!!: Povijest Norveške i Harald V. · Vidi više »
Henrik Ibsen
Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.) norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu.
Novi!!: Povijest Norveške i Henrik Ibsen · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Povijest Norveške i Irska · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Povijest Norveške i Island · Vidi više »
Jarl
Jarl je na sjevernogermanskim jezicima ekvivalent naslova grof i vojvoda (usporedi engleski earl).
Novi!!: Povijest Norveške i Jarl · Vidi više »
Jarrow
Jarrowska gradska vijećnica. Kip brodograđevnog poduzetnika Charlesa Palmera je lijevo na postolju. Jarrow ((/ˈdʒæroʊ/ ili /ˈdʒærə/)) je grad u sjeveroistočnoj Engleskoj.
Novi!!: Povijest Norveške i Jarrow · Vidi više »
Kalmar
Kalmar je grad u Švedskoj u istoimenoj županiji s bogatom povijesnom baštinom.
Novi!!: Povijest Norveške i Kalmar · Vidi više »
Kapitulacija
GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.
Novi!!: Povijest Norveške i Kapitulacija · Vidi više »
Knut Veliki
Knut Veliki (oko 995., - 1035.), danski i engleski kralj koji osim tim državama vlada još današnjom Švedskom, Norveškom, Pomeranijom, Schleswigom, Islandom i Grenlandom.
Novi!!: Povijest Norveške i Knut Veliki · Vidi više »
Konvoj
Drugog svjetskog rata. Konvoj je skupina vozila, obično motornih vozila ili brodova, koji putuju zajedno s međusobnom potporom i zaštitom.
Novi!!: Povijest Norveške i Konvoj · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Povijest Norveške i Kopenhagen · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Povijest Norveške i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Danska
Kraljevina Danska (dan: Danmarks Rige, fo: Danmarkar Ríki, gr: Danmarkip Naalagaaffik) je suverena država smještena u sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi.
Novi!!: Povijest Norveške i Kraljevina Danska · Vidi više »
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Novi!!: Povijest Norveške i Lisabon · Vidi više »
Luna
Tabuli Peutingeriani, srednjovjekovnoj kopiji starorimskog zemljovida. Luna (latinski za Mjesec, Mjesečevo božanstvo) je bila starorimska kolonija.
Novi!!: Povijest Norveške i Luna · Vidi više »
Margareta I. Velika
Margareta I. Velika (Søborg, 1353. – kraj Flensburga, 28. listopada 1412.), regentica i kraljica Danske, Norveške i Švedske iz danske dinastije Estridsen.
Novi!!: Povijest Norveške i Margareta I. Velika · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Povijest Norveške i Nacionalizam · Vidi više »
Nadbiskupija
Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.
Novi!!: Povijest Norveške i Nadbiskupija · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Povijest Norveške i Nafta · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Povijest Norveške i NATO · Vidi više »
Newfoundland
Novofoundlandski zemljovid Novi Foundland, Nova Fundlandija, „Baccalaos“ – »zemlja bakalara«,Jurij Nikolajevič Semenov (Semjonov): Bogatstvo svijeta: ekonomska geografija za svakoga, prir.
Novi!!: Povijest Norveške i Newfoundland · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Povijest Norveške i Nijemci · Vidi više »
Nordijsko vijeće
Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja.
Novi!!: Povijest Norveške i Nordijsko vijeće · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Povijest Norveške i Norveška · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Povijest Norveške i Norveški jezik · Vidi više »
Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.
Novi!!: Povijest Norveške i Norvežani · Vidi više »
Oldenburg (dinastija)
Oldenburgovci, europska vladarska dinastija podrijetlom iz Njemačke, čiji su članovi i obiteljski ogranci vladali nad mnogim europskim državama (Danska, Norveška, Švedska, Rusko Carstvo, Island i Grčka) i nizom manjih kneževina i vojvodstava.
Novi!!: Povijest Norveške i Oldenburg (dinastija) · Vidi više »
Orkneyski otoci
Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.
Novi!!: Povijest Norveške i Orkneyski otoci · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Povijest Norveške i Oslo · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Povijest Norveške i Parlament · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Povijest Norveške i Personalna unija · Vidi više »
Peta kolona
Peta kolona označava tajne skupine koje se bave subverzivnim aktivnostima koje imaju za cilj srušiti ili ometati postojeći poredak u interesu jedne agresivne vanjske sile.
Novi!!: Povijest Norveške i Peta kolona · Vidi više »
Podmornica
Američka atomska podmornica "Virginia SSN-774" Podmornica je brod sa sposobnošću upravljivog zaranjanja i izranjanja, te kretanja na površini vode i pod njom.
Novi!!: Povijest Norveške i Podmornica · Vidi više »
Pokrštavanje
Pokrštavanje Poljaka Pokrštavanje je izraz kojim se opisuje konverzija ili preobraćenje pojedinca ili većeg broja osoba na kršćanstvo.
Novi!!: Povijest Norveške i Pokrštavanje · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Povijest Norveške i Politika · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Povijest Norveške i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Povijest Norveške i Referendum · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Povijest Norveške i Reformacija · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Povijest Norveške i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Povijest Norveške i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rune
Runske abecede, također zvane futhark ili fuþark, niz su povezanih abeceda koje koriste slova (eng. stave) poznata kao rune, koja su prije koristili primarno germanski jezici, najviše u Skandinaviji i na Britanskim otocima.
Novi!!: Povijest Norveške i Rune · Vidi više »
Santiago de Compostela
Santiago de Compostela je glavni grad Galicije (Španjolska).
Novi!!: Povijest Norveške i Santiago de Compostela · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Povijest Norveške i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Sevilla
Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.
Novi!!: Povijest Norveške i Sevilla · Vidi više »
Shetlandsko otočje
Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, ferojski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.
Novi!!: Povijest Norveške i Shetlandsko otočje · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Povijest Norveške i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Povijest Norveške i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Povijest Norveške i Sjeverno more · Vidi više »
Skaldska poezija
Skaldska poezija.
Novi!!: Povijest Norveške i Skaldska poezija · Vidi više »
Snorri Sturluson
Snorri Sturluson - ilustracija Christiana Krohga Snorri Sturluson (1178. – 23. rujna 1241.), legendarni islandski pisac, pjesnik, poglavica i povjesničar.
Novi!!: Povijest Norveške i Snorri Sturluson · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Norveške i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stavanger
Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj.
Novi!!: Povijest Norveške i Stavanger · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Povijest Norveške i Treći Reich · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Povijest Norveške i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Trondheim
Trondheim (povijesni nazivi: Nidaros i Trondhjem) grad je i općina u norveškom okrugu Sør-Trøndelag, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Povijest Norveške i Trondheim · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Povijest Norveške i Ugljen · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Povijest Norveške i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Povijest Norveške i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ustavna monarhija
Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.
Novi!!: Povijest Norveške i Ustavna monarhija · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Povijest Norveške i Večernji list · Vidi više »
Velika Britanija (otok)
Velika Britanija, skraćeno Britanija, otok je na sjeverozapadu Europe u Atlantskom oceanu.
Novi!!: Povijest Norveške i Velika Britanija (otok) · Vidi više »
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Norveške i Veliki sjeverni rat · Vidi više »
Vidkun Quisling
Quisling u Oslu 1919. godine Vidkun Abraham Lauritz Jonssøn Quisling (Fyresdal, 18. srpnja 1887. – Oslo, 24. listopada 1945.), norveški političar i državnik.
Novi!!: Povijest Norveške i Vidkun Quisling · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Povijest Norveške i Vikinzi · Vidi više »
York
The Shambles, jedna od ulica u Yorku York je grad u Engleskoj.
Novi!!: Povijest Norveške i York · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Povijest Norveške i Zagreb · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Povijest Norveške i Zakon · Vidi više »
1028.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1028. · Vidi više »
1030.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1030. · Vidi više »
1035.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1035. · Vidi više »
1042.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1042. · Vidi više »
1047.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1047. · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1066. · Vidi više »
1067.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1067. · Vidi više »
1093.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1093. · Vidi više »
1130.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1130. · Vidi više »
1152.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1152. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 12. stoljeće · Vidi više »
1217.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1217. · Vidi više »
1220.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1220. · Vidi više »
1261.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1261. · Vidi više »
1262.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1262. · Vidi više »
1263.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1263. · Vidi više »
1274.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1274. · Vidi više »
1299.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1299. · Vidi više »
1319.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1319. · Vidi više »
1349.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1349. · Vidi više »
1351.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1351. · Vidi više »
1355.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1355. · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1380. · Vidi više »
1387.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1387. · Vidi više »
1389.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1389. · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1397. · Vidi više »
1412.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1412. · Vidi više »
1439.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1439. · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1523. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1534. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1536. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1537. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1559. · Vidi više »
1596.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1596. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1611. · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1613. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1618. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1648. · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1655. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1658. · Vidi više »
1668.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1668. · Vidi više »
1675.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1675. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1679. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1700. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1716. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1718. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1721. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1770. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1775. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1789. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1799. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1814. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1859. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1905. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Povijest Norveške i 1940. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1945. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1953. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1957. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1963. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1972. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 1994. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Povijest Norveške i 2005. · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Povijest Norveške i 28. studenoga · Vidi više »
500. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 500. pr. Kr. · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Povijest Norveške i 7. lipnja · Vidi više »
793.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 793. · Vidi više »
794.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 794. · Vidi više »
800.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 800. · Vidi više »
838.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 838. · Vidi više »
844.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 844. · Vidi više »
856.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 856. · Vidi više »
866.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 866. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 9. stoljeće · Vidi više »
9. travnja
9.
Novi!!: Povijest Norveške i 9. travnja · Vidi više »
968.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Norveške i 968. · Vidi više »
