Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Povijest Sjedinjenih Američkih Država

Indeks Povijest Sjedinjenih Američkih Država

Širenje teritorija SAD-a, 1810.-1920.

153 odnosi: Abraham Lincoln, Afera Watergate, Afganistan, Afrika, Al-Kaida, Aljaska, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki građanski rat, Američki rat za neovisnost, Američko-meksički rat, Anglo-američki rat, Antanta, Australija, Šveđani, Časna Istočnoindijska kompanija, Bahrein, Bill Clinton, Boston, Massachusetts, Bostonska čajanka, Britansko Carstvo, Connecticut, Dallas, Teksas, Dan neovisnosti, Daytonski sporazum, Delaware, Djelatnik, Dominikanska Republika, Drugi svjetski rat, Dubrovačka Republika, Dwight D. Eisenhower, Ekonomija, Englezi, Europa, Fašizam, Filipini, Florida, Framcuska, Francuzi, Franklin Delano Roosevelt, Friedrich List, George W. Bush, George Washington, Gerald Ford, Gruzija, Haiti, Hamiltonov operator, Han Kinezi, Havaji, Imperijalizam, Indijanci, ..., Irački gerilci, Irak, Iran, Italija, James Monroe, Jamestown, Japan, Jimmy Carter, John F. Kennedy, Južna Karolina, Južna Koreja, Jug SAD-a, Kalifornija, Kastiljci, Katar, Kina, Kolonizacija, Konfederacija Američkih Država, Kontinentalni kongres, Korejski rat, Kristofor Kolumbo, Ku Klux Klan, Kuba, Kubanska kriza, Kuvajt, Latinska Amerika, Libija, Liga naroda, Louisiana, Luj XVI., kralj Francuske, Lyndon B. Johnson, Marshallov plan, Maryland, Massachusetts, Mihail Gorbačov, Mississippi, Monroeva doktrina, Muammar al-Gaddafi, Nacionalsocijalizam, NATO, Negroidi, New Deal, New Hampshire, New Jersey, New York, Nikaragva, Nizozemci, Normandija, Nova Engleska, Novi Meksiko, Nuklearno oružje, Osama bin Laden, Pamuk, Panamski kanal, Pariz, Pearl Harbor, Havaji, Peking, Pennsylvania, Philadelphia, Plymouth, Poljska, Portoriko, Produktivnost, Prvi svjetski rat, Puritanizam, Rasizam, Rat protiv terorizma, Rhode Island, Richard Nixon, Robovlasništvo, Ronald Reagan, Rusija, Saddam Hussein, Savezna Republika Jugoslavija, Sedmogodišnji rat, Sile Osovine, Sirovine, Sjedinjene Američke Države, Sjever SAD-a, Sjeverna Amerika, Sjeverna Karolina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Tekstilna industrija, Texas, Theodore Roosevelt, Thomas Jefferson, Tihi ocean, Trumanova doktrina, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav, Velika gospodarska kriza, Velika jezera, Versailles, Vijetnam, Vijetnamski rat, Vikinzi, Virginija, Zaljevski rat, 1783., 2001., 2003.. Proširite indeks (103 više) »

Abraham Lincoln

Abraham Lincoln (Hodgenville, 12. veljače 1809. - Washington, DC, 15. travnja 1865.), američki predsjednik i političar. Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zarekao se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849.) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u glasovitu govoru napada "Dogovor Kansas - Nebraska Bill" kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a. Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država s Jeffersonom Davisom na čelu. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864., a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu u kazalištu koji je na njega izvršio glumac sklon Konfederaciji John Wilkes Booth.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Abraham Lincoln · Vidi više »

Afera Watergate

Watergate Watergate je naziv za jedan od najtežih političkih skandala u američkoj povijesti.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Afera Watergate · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (službeno Islamska Republika Afganistan) je kontinentalna država u Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Afganistan · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Afrika · Vidi više »

Al-Kaida

Zemljovid al-Kaidinih terorističkih napada Al-Kaida (arapski القاعدة - al-Kā‘idah, "baza") ime je međunarodnog saveza Islamskih terorističkih organizacija.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Al-Kaida · Vidi više »

Aljaska

Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Aljaska · Vidi više »

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »

Američki građanski rat

Američki građanski rat (1861. - 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američki građanski rat · Vidi više »

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. - 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američki rat za neovisnost · Vidi više »

Američko-meksički rat

Američko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između SAD-a i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas SAD-u 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američko-meksički rat · Vidi više »

Anglo-američki rat

Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Anglo-američki rat · Vidi više »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-žuta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Antanta · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Australija · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: Svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Šveđani · Vidi više »

Časna Istočnoindijska kompanija

Grb Istočnoindijske kompanije Časna Istočnoindijska kompanija (eng. Honourable East India Company) je bila dioničko društvo.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Časna Istočnoindijska kompanija · Vidi više »

Bahrein

Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Bahrein · Vidi više »

Bill Clinton

Bill Clinton (Hope, Arkansas, 19. kolovoza 1946.), 42.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Bill Clinton · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Bostonska čajanka

Litografija Bostonske čajanke Nathaniela Curriera 1846. Bostonska čajanka dogodila se 16. prosinca 1773. godine i bila je svojevrsna provokacija kojom su građani Bostona izrekli svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Bostonska čajanka · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je izraz koji označava bivšu zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Britansko Carstvo · Vidi više »

Connecticut

Connecticut je savezna država na sjeveroistoku SAD-a.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Connecticut · Vidi više »

Dallas, Teksas

Dallas je grad u američkoj saveznoj državi Teksasu.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dallas, Teksas · Vidi više »

Dan neovisnosti

Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se građani prisjećaju na dan kad je dotična država postala neovisna, bilo nakon formalnog odcjepljenja ili nakon vojne akcije.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dan neovisnosti · Vidi više »

Daytonski sporazum

Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Daytonski sporazum · Vidi više »

Delaware

Delaware je savezna država na istočnoj obali SADa.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Delaware · Vidi više »

Djelatnik

Kini. Djelatnik ili radnik je u najširem smislu, osoba koji želi postići odredeni cilj kroz fizički i / ili mentalni rad.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Djelatnik · Vidi više »

Dominikanska Republika

Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dominikanska Republika · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dwight D. Eisenhower

Dwight David Eisenhower (Denison, 14. listopada 1890. - Washington, DC, 28. ožujka 1969.), američki general, političar i predsjednik.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dwight D. Eisenhower · Vidi više »

Ekonomija

Ekonomija (grč. oikonomia - upravljanje kućom ili oikos - kuća, domaćinstvo i nomos - zakon, pravilo o upravljanju) u slobodnom bi prijevodu značila skup pravila i vještina upravljanja domaćinstvom; gospodarstvo; razumna uporaba novca ili kakva drugoga sredstva radi postignuća najveće koristi uz najmanju žrtvu.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ekonomija · Vidi više »

Englezi

Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Englezi · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Europa · Vidi više »

Fašizam

Fašizam jest oblik radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Fašizam · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Filipini · Vidi više »

Florida

Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Florida · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Framcuska · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français).

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Francuzi · Vidi više »

Franklin Delano Roosevelt

Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. - 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940 godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »

Friedrich List

litografiji, poprsju i vlastitom sjećanju, 1889. (Muzej u Reutlingenu Stadt Reutlingen Heimatmuseum und Stadtarchiv (Hrsg.): ''Friedrich List und seine Zeit: Nationalökonom, Eisenbahnpionier, Politiker, Publizist, 1789–1846: Katalog und Ausstellung zum 200. Geburtstag unter der Schirmherrschaft des Ministerpräsidenten Dr.h.c. Lothar Späẗth'' Reutlingen 1989, ISBN 3927228192, S. 238) Friedrich List (Reutlingen, najkasnije 6. kolovoza 1789. - Kufstein, 30. studenog 1846.) bio je jedan od vodeći njemačkih ekonomista 19.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Friedrich List · Vidi više »

George W. Bush

George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i George W. Bush · Vidi više »

George Washington

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginija, SAD, 22. veljače 1732. - Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i George Washington · Vidi više »

Gerald Ford

Gerald Rudolph Ford, jr. (Omaha, 14. srpnja 1913. – Rancho Mirage, 26. prosinca 2006.) bio je 38.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Gerald Ford · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (ili Georgija; gruzinski საქართველო) je država u istočnoj Europi,Europska unija,, 17/07/2014: "...pursuant to Article 49 of the Treaty on European Union, Georgia, Moldova and Ukraine – like any other European state – have a European perspective and may apply to become members of the Union provided that they adhere to the principles of democracy, respect fundamental freedoms and human and minority rights and ensure the rule of law..." na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Gruzija · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti zauzima zapadnu trećinu otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Haiti · Vidi više »

Hamiltonov operator

Hamiltonov operator \nabla, što se izgovara kao, je u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu R3 s koordinatama (x, y, z) definiran operatorima parcijalnih derivacija gdje su \ jedinični vektori usmjereni kao koordinate sustava.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Hamiltonov operator · Vidi više »

Han Kinezi

Kinezi - Kinezi ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Han Kinezi · Vidi više »

Havaji

Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Havaji · Vidi više »

Imperijalizam

Imperijalizam se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Imperijalizam · Vidi više »

Indijanci

20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Indijanci · Vidi više »

Irački gerilci

Irački gerilci, čijih smo silovitog djelovanja svjedoci, rezultat su sinteze više frakcija: preživjelih lojalista režima Sadama Huseina, stranih dobrovoljaca iz arapskih zemalja, islamske terorističke organizacije Ansar al-Islam, i same al-Qaide Osame bin Ladena.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Irački gerilci · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Iran · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Italija · Vidi više »

James Monroe

James Monroe (Monroe's Creek, Virginia, 28. travnja 1758. - New York, 4. srpnja 1831.), američki predsjednik i političar Jedan je od najdjelatnijih političara u povijesti Sjedinjenih Država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i James Monroe · Vidi više »

Jamestown

Jamestown jedina je morska luka i glavni grad britanskog prekomorskog teritorija u južnom Atlantiku Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha od 714 stanovnika (2008.).

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Jamestown · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Japan · Vidi više »

Jimmy Carter

James Earl "Jimmy" Carter, jr. (Plains, 1. listopada 1924.) je 39.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Jimmy Carter · Vidi više »

John F. Kennedy

John Fitzgerald Kennedy, (Brookline, 29. svibnja 1917. - Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i John F. Kennedy · Vidi više »

Južna Karolina

Južna Karolina, jedna od 50 država SAD-a na atlantskoj obali Sjeverne Amerike.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Južna Karolina · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja, kor. 대한민국; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Južna Koreja · Vidi više »

Jug SAD-a

Države koje se danas smatraju američkim Jugom Jug SAD-a ili Južne sjedinjene države (uobičajeni su i nazivi američki Jug, Dixie, duboki Jug, ili jednostavno-Jug) predstavlja veliko karakteristično područje u jugoistočnom i središnjem jugu Sjedinjenih američkih država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Jug SAD-a · Vidi više »

Kalifornija

Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kalifornija · Vidi više »

Kastiljci

Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj. Španjolci su nastali slično kao i Francuzi, romanizacijom domorodačkih, u ovom slučaju iberskih plemena. Strogo etnički, 2005. godine broje preko 27 milijuna, od čega 24.300.000 u Španjolskoj, 702.000 u Francuskoj, 512.000 u Argentini, 355.000 u Meksiku, 270.000 u SAD, 227.000 u Brazilu, 120.000 u Paragvaju, i drugdje, ukupno u 54 države. Španjolska, prema procjeni UN-a, 2005. ima 43.000.000 stanovnika i 55 različitih etničkih zajednica, od kojih se neke domaće, njima srodne grupe, također politički klasificiraju u Španjolce, i koje se danas bore za očuvanje svoga etničkog i jezičnog identiteta. To su (UN-ovi podaci 2005).

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kastiljci · Vidi više »

Katar

Katar je država na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Katar · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kina · Vidi više »

Kolonizacija

Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kolonizacija · Vidi više »

Konfederacija Američkih Država

Konfederacija Američkih Država (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA ili C. S.), bila je republika koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Konfederacija Američkih Država · Vidi više »

Kontinentalni kongres

Kontinentalni kongres (engleski: Continental Congress) je naziv za skup delegata trinaest sjevernoameričkih britanskih kolonija koji se prvi put sastao neposredno prije američke revolucije, a za vrijeme same revolucije i nakon nje služio kao privremena vlada novostvorenih Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kontinentalni kongres · Vidi više »

Korejski rat

U lipnju 1950. godine Sjeverna Koreja pokreće iznenadni rat protiv Južne Koreje.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Korejski rat · Vidi više »

Kristofor Kolumbo

'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. - Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kristofor Kolumbo · Vidi više »

Ku Klux Klan

Simbol suvremenog Ku Klux Klana Ku Klux Klan (poznat i po akronimu KKK ili samo Klan), osnovan 24. prosinca 1865., je organizacija koja zagovara prevlast bijelih protestanata u SAD-u. Svrstana u stranku ekstremne desnice u američkom političkom spektru, no međutim nikada nije djelovala kao stranka, već više kao organizacija za lobiranje i zaštitu interesa i predrasuda tradicionalističkih elemenata i ksenofobije kod bijelih protestanata, White Anglo-Saxon Protestant (WASP), etničko-religiozne zajednice koja je imala glavnu ulogu u naseljavanju i stvaranju države.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ku Klux Klan · Vidi više »

Kuba

Republika Kuba je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlanskim oceanom.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kuba · Vidi više »

Kubanska kriza

Kubanska kriza je bila krajnje ozbiljna konfrontacija između SAD-a i SSSR-a 1962.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kubanska kriza · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kuvajt · Vidi više »

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Latinska Amerika · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Libija · Vidi više »

Liga naroda

300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijelog Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Liga naroda · Vidi više »

Louisiana

Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Louisiana · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754 - Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Lyndon B. Johnson

Lyndon Baines Johnson (Stonewall, Teksas, 27. kolovoza 1908. - Johnson City, Teksas, 22. siječnja 1973.), američki političar. Predsjednikom je postao nakon umorstva J. F. Kennedya 1963. godine. Za njegove administracije došlo je eskalacije američke agresije u Vijetnamu, što je izazvalo oštru kritiku njegove politike. Pod pritiskom javnog mnijenja, kako svjetskog tako i američkog, morao je pristati da se u proljeće 1968. godine u Parizu povedu pregovori s vladom Sjevernog Vijetnama o postizanju mira. Objavio je "Memoare".

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Lyndon B. Johnson · Vidi više »

Marshallov plan

Mapa hladnoratovske Europe i Bliskog istoka koja prikazuje države koje su dobile pomoć od Marshallovog plana. Crveni stupci prikazuju aproksimativnu količinu pomoći po državi. Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Marshallov plan · Vidi više »

Maryland

Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002, glavni grad Annapolis.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Maryland · Vidi više »

Massachusetts

Massachusetts, savezna država SAD od 1788.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Massachusetts · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. -), posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Mississippi

Mississippi je američka savezna država na Jugu SAD-a. Broj stanovnika je 2,6 milijuna, a površina joj je 123.515 km².

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Mississippi · Vidi više »

Monroeva doktrina

James Monroe John Quincy Adams Monroeva doktrina (engl.: Monroe Doctrine) objavljena je 2. prosinca 1823. od strane američkog predsjednika Jamesa Monroa.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Monroeva doktrina · Vidi više »

Muammar al-Gaddafi

Muammar al-Gaddafi (Sirt, 7. lipnja 1942. – blizina Sirta, 20. listopada 2011.), libijski političar, državnik, vojni vođa i de facto vođa Libije.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Muammar al-Gaddafi · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord - OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i NATO · Vidi više »

Negroidi

Kenije Negroidi ili crnci naziv je za pripadnike rase koju karakterizira crna boja kože.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Negroidi · Vidi više »

New Deal

New Deal je engleski pojam koji se prevodi kao novo poslovanje, i ime je za ekonomski program koji je uveo američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt 1933.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New Deal · Vidi više »

New Hampshire

Novi Hampshire (New Hampshire) savezna je država na sjeveroistoku SAD-a u Novoj Engleskoj.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New Hampshire · Vidi više »

New Jersey

New Jersey je savezna država koja pripada srednjeatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New Jersey · Vidi više »

New York

New York je savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a. Ova država je veliko financijsko i trgovačko središte SAD-a, kao i značajno industrijsko središte.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New York · Vidi više »

Nikaragva

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nikaragva · Vidi više »

Nizozemci

Nizozemci (sebe zovu Nederlanders ili Hollanders) zapadnogermanski narod u nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nizozemci · Vidi više »

Normandija

Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Normandija · Vidi više »

Nova Engleska

Crveno-Nova Engleska u tradicionalnim granicama Boston Nova Engleska regija je Sjedinjenih Američkih Država smještena u sjeveroistočnom dijelu zemlje.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nova Engleska · Vidi više »

Novi Meksiko

Novi Meksiko (engleski: New Mexico, španjolski: Nuevo México, navajo: Yootó Hahoodzo) savezna je država u jugozapadnom SAD-u. Tijekom svoje povijesti država je bila i meksička provincija i američki teritorij.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Novi Meksiko · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nuklearno oružje · Vidi više »

Osama bin Laden

Osama bin Awad bin Mohammed bin Laden (arapski: أسامة بن محمد بن عوض بن لادن, Rijad, 10. ožujka 1957. – Bilal Town, Abbottabad, 2. svibnja 2011.), bio je jedno od 52 djece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih poduzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Osama bin Laden · Vidi više »

Pamuk

pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pamuk · Vidi više »

Panamski kanal

Zemljopisna karta Panamskog kanala Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom (Panamski zaljev).

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Panamski kanal · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pariz · Vidi više »

Pearl Harbor, Havaji

Satelitski snimak luke Pearl Harbor je američka luka na havajskom otoku Oahuu na Havajima, najpoznatija po japanskom napadu koji je označio ulazak SAD-a u 2. svjetski rat.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pearl Harbor, Havaji · Vidi više »

Peking

Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Peking · Vidi više »

Pennsylvania

Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pennsylvania · Vidi više »

Philadelphia

Philadelphia je najveći grad američke savezne država Pennsylvanije i šesti po brojnosti u SAD-u. Godine 2008. brojao je 1.447.395 stanovnika, što je blagi pad u odnosu na 2000. godinu, kada je Philadelphia imala 1.517.550 stanovnika.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Philadelphia · Vidi više »

Plymouth

Plymouth je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Plymouth · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Poljska · Vidi više »

Portoriko

Slobodna pridružena država Portoriko (špan. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; Engl. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, Otočna država Kariba udružena sa SAD-om.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Portoriko · Vidi više »

Produktivnost

Proizvodnost ili produktivnost općenito označava omjer proizvedenih dobara i potrebe za čimbenicima proizvodnje ili uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrebljene resurse.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Produktivnost · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Puritanizam

Puritanizam (latinski Puritas čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Puritanizam · Vidi više »

Rasizam

Rasizam je teorija, odnosno ideologija, po kojoj između rasa koje čine ljudski rod vrsta homo sapiens postoje duboke, biološki uvjetovane razlike, koje se ne mogu preći; odnosno, ako i mogu, to je "miješanje rasa" krajnje nepoželjno.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rasizam · Vidi više »

Rat protiv terorizma

Rat protiv terorizma (eng. War on Terror) je krilatica za rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države protiv globalne terorističke mreže Al Qaide i protu-američkih država i organizacija u svijetu, nakon terorističkih napada u američkim gradovima New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. godine.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rat protiv terorizma · Vidi više »

Rhode Island

Rhode Island je površinski najmanja država SADa.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rhode Island · Vidi više »

Richard Nixon

Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953.-1961.) dopredsjednik i 37. (1969.-1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Richard Nixon · Vidi više »

Robovlasništvo

right Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Robovlasništvo · Vidi više »

Ronald Reagan

Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ronald Reagan · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rusija · Vidi više »

Saddam Hussein

Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937 - Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Saddam Hussein · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (ponegdje je trajao i 9 godina), koji se naziva i Pomeranski rat ili Francusko-indijanski rat, odvijao se 1754.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sedmogodišnji rat · Vidi više »

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svijetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Predvodnice Sila osovine Sile Osovine ili Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sile Osovine · Vidi više »

Sirovine

Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sirovine · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjever SAD-a

Države SAD-a koje su u građanskom ratu smatrane Sjeverom ili Unijom Sjever SAD-a ili Sjeverne Sjedinjene Države se odnosi na veliko zemljopisno područje Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjever SAD-a · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika - kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Sjeverna Karolina

Gustoća stanovništva Sjeverna Karolina domovina je plemena jezičnih porodica Algonquian*, Siouan** i Iroquoian***, a to su: Bear River*, Cape Fear**, Cheraw**, Chowanoc*, Coree***, Eno**, Hatteras*, Keyauwee**, Machapunga*, Moratok*, Neusiok**, Pamlico*, Shakori**, Tuscarora*** i Weapemeoc*.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverna Karolina · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetski Savez · Vidi više »

Tekstilna industrija

Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, tkanina i konačnih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka ili svile, ili umjetnih materijala.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Tekstilna industrija · Vidi više »

Texas

Texas (Teksas) je savezna država na jugu i jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Texas · Vidi više »

Theodore Roosevelt

Theodore Roosevelt (New York, 27. listopada 1858. - New York, 6. siječnja 1919.), američki političar i predsjednik Kao republikanac 1898. godine izabran je za guvernera države New York, a 1901. godine za potpredsjednika SAD-a. Kad je predsjednik McKinley iste godine ubijen, prema Ustavu postaje predsjednik. Proveo je plan za gradnju Panamskog kanala. Posreduje među zaraćenim stranama u Rusko-japanskom ratu, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 1906. godine. Monroevu doktrinu je široko interpretirao u smjeru hegemonije SAD-a nad oba američka kontinenta. Protiv takve politike javio se otpor u državama Južne Amerike. U unutarnjoj politici borio se protiv trustova i haračanje prirodnih bogatstava zemlje. Od republikanskih disidenata osnovao je novu Progresivnu partiju, ali je kod kandidature za predsjednika SAD-a 1912. godine propao.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Theodore Roosevelt · Vidi više »

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. - 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. - 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. - 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Thomas Jefferson · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Tihi ocean · Vidi više »

Trumanova doktrina

Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma Trumanova doktrina je američki vanjskopolitički plan o zaustavljanju širenja komunizma davajući Turskoj i Grčkoj ekonomsku pomoć.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Trumanova doktrina · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ustav · Vidi više »

Velika gospodarska kriza

Velika gospodarska kriza, Velika ekonomska kriza ili Velika depresija (1929. – 1933.), nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929., a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Velika gospodarska kriza · Vidi više »

Velika jezera

Velika jezera (engleski: The Great Lakes) su skupina povezanih jezera na granici SAD-a i Kanade.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Velika jezera · Vidi više »

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Versailles · Vidi više »

Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Vijetnam · Vidi više »

Vijetnamski rat

Rat u Vijetnamu (vijetnamski: Chiến tranh Việt Nam, također poznat i pod nazivom Drugi indokineski rat, a u Vijetnamu poznat pod nazivima Rat za otpor protiv Amerike ili jednostavnije Američki rat) bio je oružani sukob u eri tzv.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Vijetnamski rat · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Vikinzi · Vidi više »

Virginija

Virginija (Virginia) (Livije 3, 44-58; Valerije Maksim 6, 1).

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Virginija · Vidi više »

Zaljevski rat

desno Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Zaljevski rat · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i 1783. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i 2003. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Povijest SAD-a.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »