Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Povijest Ukrajine

Indeks Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

254 odnosi: Aleksandar II., ruski car, Aleksej I., ruski car, Anarhizam, Andrusovski sporazum, Antički Rim, Askold, veliki knez Kijeva, Atila, Austrija, Austro-Ugarska, Azija, Đuro Vidmarović, Švedska, Švicarska, Židovi, Žigmund Luksemburški, Žitomirska oblast, Češka, Čehoslovačka, Balti, Baltički narodi, Baltičko more, Besarabija, Biblija, Bijeli Hrvati, Bizant, Bjelorusi, Bjelorusija, Bogdan Hmeljnicki, Boljševizam, Brandenburg, Brončano doba, Budžak, Bugari, Bukovina, Centralne sile, Crkveni raskol, Crno more, Crvena armija, Daleki istok, Danska, Dnjepar, Dnjestar, Don, Drugi svjetski rat, Dunav, Europa, Francuzi, Galička Kneževina, Galičko-Volinjsko Kraljevstvo, Galicija (srednja Europa), ..., Gediminas, Geografija, Germani, Glagoljica, Goti, Građanski rat, Hadjački sporazum, Harkiv, Herodot, Hersones, Hetman, Holm, Holodomor, Homer, Hrvati, Hryhorij Skovoroda, Huni, Irpin, Istočna Europa, Istočni Slaveni, Ivan Stepanovič Mazepa, Ivan Vihovskij, Jan Matejko, Jaroslav I., veliki knez Kijeva, Josif Staljin, Južni Bug, Kalimah, Karlo X., Karpati, Katarina II. Velika, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kelti, Kijev, Kijevska oblast, Kijevska Rus', Kimerijci, Kirilo Rozumovskij, Klaudije Ptolemej, Kolonija, Kolonijalizam, Konotopska bitka, Konstjantin Vasilj Ostrockij, Kozaci, Krakov, Kralj Danilo, Kraljevina Poljska, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Krim, Krimski Tatari, Kurlandija, Latinski jezik, Lavov, Lavovska oblast, Lev Danilovič, Litavci, Litva, Livonija, Lublinska unija, Mađari, Mađarska, Maramureš (pokrajina), Mihajlo Gruševski, Mlađe kameno doba, Moldavija, Monarhija, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Moskovsko Carstvo, Moskva, Nacionalizam, Nijemci, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemačka, Norveška, Norvežani, Novgorod, Oleg, veliki knez Kijeva, Omeljan Pricak, Orest Subteljnij, Osmansko Carstvo, Ostroška Biblija, Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš, Pavlo Skoropadskij, Perejaslavski sporazum, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pismenost, Plinije Stariji, Polissja, Poljaci, Poljani, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Poltavska bitka, Poltavska oblast, Povijest, Povijest Litve, Povijest Poljske, Povijest Rusije, Povijest Ukrajine, Pravoslavlje, Pridnjestrovska Moldavska Republika, Protektorat, Pruska, Prvi svjetski rat, Registrirani kozaci, Rim, Rjurikoviči, Roman Serbin, Roman Veliki, Ros, Rumunjska, Rusi, Rusifikacija Ukrajine, Rusija, Rusini, Ruska književnost, Ruska pravda, Ruska pravoslavna Crkva, Ruska revolucija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Ruteni, Sankt-Peterburg, Sarmati, Serhij Plohij, Sibir, Simon Petljura, Skandinavija, Skiti, Sklavinija, Slaveni, Slovačka, Socijalizam, Sovjetski Savez, Sovjetsko-poljski rat, Srednja Azija, Stara Grčka, Staroruski (termin), Stepa, Stiljsko, Strabon, Sveta Stolica, Svjatoslav I., veliki knez Kijeva, Tacit, Taras Grigorovič Ševčenko, Tatari, Transilvanija, Tripiljska kultura, Trozubac, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinci u Rusiji, Ukrajinska grkokatolička Crkva, Ukrajinska književnost, Ukrajinska kultura, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska pravoslavna Crkva, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, Vatikan, Velika Kneževina Litva, Velika Kneževina Moskva, Velika Kneževina Ruska, Veliki sjeverni rat, Verhovna Rada, Vikinzi, Visla, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vladislav II. Jagelović, poljski kralj, Volga, Volinj, Volodymyr Vynnyčenko, Zakarpatje, Zapadna Ukrajinska Narodna Republika, Zaporoška Republika, Zaporoška Sič, Zaporoški kozaci, Zelena Ukrajina, Zlatna Horda, Znanstvena literatura, 1187., 1240., 1250., 1253., 1619., 1708., 1709., 1772., 1774., 1775., 1781., 1793., 18. stoljeće, 1840., 19. stoljeće, 1917., 1918., 1919., 25. siječnja, 29. travnja, 878.. Proširite indeks (204 više) »

Aleksandar II., ruski car

Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »

Aleksej I., ruski car

'''Aleksej I.''' Aleksej I. (19. ožujka 1629. – 26. siječnja 1676.) je bio drugi ruski car iz dinastije Romanov od 1645. godine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Aleksej I., ruski car · Vidi više »

Anarhizam

Zaokruženo A, simbol anarhizma Anarhizam je politička filozofija i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakva oblika ustrojstva (hijerarhije) i vlasti.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Anarhizam · Vidi više »

Andrusovski sporazum

Teritorijalne granice Poljsko-Litavske Unije nakon potpisivanja Andrusovskog sporazuma (1667.) Adrusovski sporazum (pol. Rozejm andruszowski, rus. Андрусовское перемирие, ukr. Андрусівський мир) je trinaestogodišnji politički mirovni sporazum između Poljske i Rusije potpisan 1667.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Andrusovski sporazum · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Antički Rim · Vidi više »

Askold, veliki knez Kijeva

Kijevske Rusi u vrijeme kijevskog kneza Askolda Askold, Askoljd (rus./ukr. Аскольд); (prema Nikonovskom ljetopisu poznatiji kao Oskold); je srednjovjekovni kijevski knez, vladar stare «Rusi» (od termina: «Rus'ka zemlja» - «Rus'») na prostorima današnje središnje Ukrajine, točnije Kijevske i Černigovske oblasti.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Askold, veliki knez Kijeva · Vidi više »

Atila

Atila (procjena godine rođenja od 395. do  406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Atila · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Austro-Ugarska · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Azija · Vidi više »

Đuro Vidmarović

Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Đuro Vidmarović · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Švicarska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Židovi · Vidi više »

Žigmund Luksemburški

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Žigmund Luksemburški · Vidi više »

Žitomirska oblast

Žitomirska (ukrajinski: Житомирська область, poljski: Obwód żytomierski) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjevernoj Ukrajini na granici s Bjelorusijom.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Žitomirska oblast · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Čehoslovačka · Vidi više »

Balti

Balti može označavati.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Balti · Vidi više »

Baltički narodi

Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Baltički narodi · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Baltičko more · Vidi više »

Besarabija

Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Besarabija · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Biblija · Vidi više »

Bijeli Hrvati

Velike ili Bijele Hrvatske (9. st.) Prostor Bijelih Hrvata među istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Bijeli Hrvati bili su istočnoslavensko pleme; djelomično preci Hrvata na Jadranskom moru.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Bijeli Hrvati · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Bizant · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Bjelorusi · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Bjelorusija · Vidi više »

Bogdan Hmeljnicki

Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27. prosinca 1595. - Ukrajina, Čyhyryn, 6. kolovoza 1657.) je bio ukrajinski hetman i veleposjednik plemićkog roda u Poljsko-Litavskoj uniji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Bogdan Hmeljnicki · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Boljševizam · Vidi više »

Brandenburg

Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Brandenburg · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Brončano doba · Vidi više »

Budžak

*Budžak (Ukrajina), pokrajina u Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Budžak · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Bugari · Vidi više »

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Bukovina · Vidi više »

Centralne sile

Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Centralne sile · Vidi više »

Crkveni raskol

Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Crkveni raskol · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Crno more · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Crvena armija · Vidi više »

Daleki istok

Tokyo, Japan Shanghai, Kina Central business district u Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Daleki istok · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Danska · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Dnjepar · Vidi više »

Dnjestar

Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Dnjestar · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Don · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Dunav · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Europa · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Francuzi · Vidi više »

Galička Kneževina

Grb Galičke Kneževine Galička Kneževina (ukr. Галицьке князівство) je staroruska odnosno ukrajinska kneževina kojom je vladala dinastija Rurik.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Galička Kneževina · Vidi više »

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo (staroruski: Галицко-Волинскоє Королѣвство, latinski: Regnum Galiciæ et Lodomeriæ, ukrajinski: Галицько-Волинське князівство) predstavlja srednjovjekovnu ukrajinsku državu nastalu nakon napada Mongola na Kijevsku Rus'.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Galičko-Volinjsko Kraljevstvo · Vidi više »

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »

Gediminas

Gediminas Gediminas (1275. — 1341.), litavski vladar od 1316. do 1341. Njegov unuk Jagelo, bio je prvi vladar iz dinastije Jagelovića, koji su vladali i Hrvatskom.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Gediminas · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Geografija · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Germani · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Glagoljica · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Goti · Vidi više »

Građanski rat

Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Građanski rat · Vidi više »

Hadjački sporazum

Fotografirani primjerak dokumenta kojim se poljski kralj Jan Kazimierz osvrće na postignuti Hadjački sporazum (1659.) Hadjački sporazum (ukr. Гадяцький договір, pol. Unia Hadziacka) je politički sporazum potpisan 1658.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Hadjački sporazum · Vidi više »

Harkiv

Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Harkiv · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Herodot · Vidi više »

Hersones

Hersones (grčki: Χερσόνησος; latinski: Chersonesus; bizantski: Χερσών; staroslavenski: Корсунь - Korsun; ukrajinski/ruski: Херсонес - Hersones) grad je na poluotoku Krimu; bivša grčka kolonija stara više od 2500 godina.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Hersones · Vidi više »

Hetman

Hetman (njem. Häuptmann; polj. hetman, ukr. гетьман - het'man, rus. - ataman) je riječ, najvjerojatnije, njemačkog porijekla koja označava kapetana ili vrhovnog vojnog zapovjednika.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Hetman · Vidi više »

Holm

*Holm (Rusija).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Holm · Vidi više »

Holodomor

Umjetnički plakat u spomen na žrtve Holodomora 1932/1933, autor: Leonid Denisenko Obilježavanje Holodomora na ulicama Kijeva, 2006. Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - umorstvo umjetno izazvanom glađu); umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932. – 1933. godine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Holodomor · Vidi više »

Homer

Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Homer · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Hrvati · Vidi više »

Hryhorij Skovoroda

Portret ukrajinskog filozofa Hryhorija Skovorde hrivnji Hryhorij Skovoroda, ponegdje Grigorij Skovoroda, (ukr. Григорій Савич Сковорода, rus. Григорий Саввич Сковорода); (Čornuhy, 3. prosinca 1722. - Ivanivka, 9. studenog 1794.); je ukrajinski filozof, pjesnik, predavač i skladatelj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Hryhorij Skovoroda · Vidi više »

Huni

Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Huni · Vidi više »

Irpin

* Irpin (grad), grad u Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Irpin · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Istočna Europa · Vidi više »

Istočni Slaveni

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Istočni Slaveni · Vidi više »

Ivan Stepanovič Mazepa

Jedna od kijevskih crkvi izgrađena pod direktivom Ivana Mazepe, 18. st. Ivan Stepanovič Mazepa (ukr. Іван Степанович Мазепа); (Ukrajina, Bila cerkva, 1639. - Moldova, Bendery, 1709.); je visoko školovan ukrajinski plemić, hetman kozačke vojske lijevoobalne Ukrajine koja se nakon ustanka hetmana Bogdana Hmeljnickog i sklopljenog Perejaslavskog sporazuma našla pod protektoratom Moskovske države i moskovskog cara.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ivan Stepanovič Mazepa · Vidi više »

Ivan Vihovskij

Portret ukrajinskog hetmana Ivana Vihovskog (17. st.) Ivan Vihovskij (ukr. Іван Виговський, pol. Iwan Wyhowski, rus. Иван Выговский) je ukrajinski plemić i hetman Rusi-Ukrajine u razdoblju od 1657.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ivan Vihovskij · Vidi više »

Jan Matejko

Jan Alojzy Matejko (Krakov, 24. lipnja 1838. — Krakov, 1. studenog 1893.) bio je poljski slikar, najznačajniji tvorac likovnih djela poljske povijesne i domoljubne tematike.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Jan Matejko · Vidi više »

Jaroslav I., veliki knez Kijeva

U vrijeme vladavine Jaroslava Mudrog, Kijevska Rus' se nalazila na vrhuncu svoje moći Jaroslav Vladimirovič Mudri (staroslavenski: Ярослав Мудрый, stari nordijski: Jarizleifr); (978. – 1054.); je novgorodski i potom veliki kijevski knez, koji je bio na čelu prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u razdoblju između 1019.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Jaroslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Josif Staljin · Vidi više »

Južni Bug

Južni Bug (ukr. Південний Буг, Pivdennyj Buh, rus. Южный Буг, Yuzhny Bug, tur. Aksu, starogrčki jezik: Hypanis) je rijeka u Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Južni Bug · Vidi više »

Kalimah

Kalimah (grčki:, Kallimachos; 310. pr. Kr. - 240. pr.Kr) je bio starogrčki pjesnik, kritičar i učenjak rodom iz grada Cirene u današnjoj Libiji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kalimah · Vidi više »

Karlo X.

Karlo X. može biti.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Karlo X. · Vidi više »

Karpati

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Karpati · Vidi više »

Katarina II. Velika

'''Katarina II. Velika''' Katarina II.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Katarina II. Velika · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Katolička Crkva · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kelti · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kijev · Vidi više »

Kijevska oblast

Kijevska oblast (ukrajinski: Київська область, Kyivs’ka oblast’, Kyivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kijevska oblast · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kimerijci

Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kimerijci · Vidi više »

Kirilo Rozumovskij

Portret ukrajinskog hetmana Kirila Rozumovskog (18. st.) Kirilo Rozumovskij (ukr. Кирило Григорович Розумовський, rus. Кирилл Григорьевич Разумовский); (Kozelec, 18. ožujak 1728. - Baturin, 1. siječanj 1803.); posljednji ukrajinski hetman s priznatom autonomijom u Ruskom Carstvu.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kirilo Rozumovskij · Vidi više »

Klaudije Ptolemej

geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Klaudije Ptolemej · Vidi više »

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kolonija · Vidi više »

Kolonijalizam

Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kolonijalizam · Vidi više »

Konotopska bitka

Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.) Konotopska bitka (ukr. Конотопська битва, rus.: Конотопская битва) je ukrajinsko-ruska vojna bitka između ukrajinske zaporoške vojske pod zapovjedništvom hetmana Ivana Vihovskog i manjeg broja tatarsko-poljskih saveznika s jedne strane, i ruske carske vojske predvođene Aleksejem Trubeckim i manjeg broja rusko-ukrajinskih kozačkih snaga s druge strane.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Konotopska bitka · Vidi više »

Konstjantin Vasilj Ostrockij

Portret ukrajinskog plemića Konstjantina V. Ostrockog Službeni poljsko-litavski grb plemićke obitelji Ostrockij Konstjantin Vasilj Ostrockij (ukr. Костянтин Василь Острозький, lat. Konstantinas Vasilijus Ostrogiškis); (Bjelorusija, Turov, 2. veljače 1526. - Ukrajina, Ostroh, 13. veljače 1608.); je ukrajinski plemić i veleposjednik, istaknuti diplomat i politički starješina grada Volodimir-Volinjska i Kijevski vojvoda, posebno utjecajan u sklopu političke elite Poljsko-Litavske Unije na prijelazu sa 16.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Konstjantin Vasilj Ostrockij · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kozaci · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Krakov · Vidi više »

Kralj Danilo

Kralj Danilo ili Danilo Romanovič (ukr. король Данило ili Данило Романович); (1201.—1264.); je srednjovjekovni ukrajinski galičko-volinjski knez i knez kijevski 1239./1240.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kralj Danilo · Vidi više »

Kraljevina Poljska

Kraljevina Poljska (polj. Królestwo Polskie, lat. Regnum Poloniae) bila je država u srednjoj Europi nastala krunidbom kralja Boleslava I. Hrabrog.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kraljevina Poljska · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kršćanstvo · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Krim · Vidi više »

Krimski Tatari

Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Krimski Tatari · Vidi više »

Kurlandija

Kurlandija ili Kurzeme (latinski: Curonia ili Couronia, latvijski: Kurzeme, litavski: Kuršas, livonski: Kurāmō, njemački: Kurland, poljski: Kurlandia, ruski: Курляндия) jedna je od povijesnih i kulturnih regija Latvije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Kurlandija · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Latinski jezik · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Lavov · Vidi više »

Lavovska oblast

Lavovska oblast (ukrajinski: Львівська область, L’vivs’ka oblast’, L’vivshchyna) oblast je koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine na granici s Poljskom.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Lavovska oblast · Vidi više »

Lev Danilovič

Portret kralja Leva Daniloviča (nepoznati autor, 17. st.) Lev Danilovič ili Lev I. Galickij (ukr. Лев Данилович); (1228.—1301.); je ukrajinski srednjovjekovni knez i kralj Rusi-Ukrajine u sklopu Galičko-Volinjskog Kraljevstva.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Lev Danilovič · Vidi više »

Litavci

''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Litavci · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Litva · Vidi više »

Livonija

Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Livonija · Vidi više »

Lublinska unija

Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslije dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Lublinska unija · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Mađarska · Vidi više »

Maramureš (pokrajina)

Položaj pokrajine Maramureš Maramureš ili Maramaroščina (rumunjski: Maramureş, ukrajinski: Мармарощина / Marmaroščina, Марамарощина / Maramaroščina) je povijesna pokrajina danas smještena u sjevernoj Rumunjskoj i zapadnoj Ukrajini, dio je druge povijesne pokrajine Transilvanije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Maramureš (pokrajina) · Vidi više »

Mihajlo Gruševski

Mihajlo Gruševski u mlađim danima (1895.) Mihajlo Gruševski (ukr. Михайло Сергійович Грушевський - Myhajlo Sergijovyč Gruševs'kyj); (Helm, 17. rujan 1866. - Kislovodsk, 26. studeni 1934.); je ukrajinski povjesničar, prosvjetni djelatnik, političar i prvi predsjednik neovisne Ukrajine odnosno Ukrajinske Narodne Republike.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Mihajlo Gruševski · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Moldavija · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Monarhija · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Mongoli · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Moskovsko Carstvo

Moskovsko Carstvo, Moskovska Država (rus. Русское Царство) je službeno ime suvremene ruske države od 1547.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Moskovsko Carstvo · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Moskva · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Nacionalizam · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Nijemci · Vidi više »

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Norveška · Vidi više »

Norvežani

Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Norvežani · Vidi više »

Novgorod

Gradovi u Rusiji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Novgorod · Vidi više »

Oleg, veliki knez Kijeva

Kijevski knez Oleg i njegov konj, autor: Viktor Vasnecov (1899.) Oleg Mudri ili Oleg Vrhovni (ukr. Олег Віщий - Oleg Viščij, rus. Олег Вещий - Oleg Veščej, norv. Helgi) (? - 912./913.), srednjovjekovni novgorodski (od 879.) i kijevski knez (od 882.) varjaškog porijekla.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Oleg, veliki knez Kijeva · Vidi više »

Omeljan Pricak

Omeljan Josipovič Pricak (ukr. Омелян Йосипович Пріцак, eng. Omeljan Pritsak); (Ukrajina, Luka, 7. travnja 1919. - SAD, Boston, 29. ožujka 2006.); je ukrajinski i međunarodni znanstvenik, povjesničar, filolog te jedna od utjecajnijih osoba na Harvardskom sveučilištu u SAD-u. Pricak je jedan od osnivača Instituta za istraživanje ukrajinske povijesti na Harvardskom sveučilištu, autor je brojnih znanstvenih djela iz ukrajinske i sovjetske povijesti.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Omeljan Pricak · Vidi više »

Orest Subteljnij

Orest Subteljnij (eng. Orest Subtelny); (Krakov, Poljska, 17. svibnja 1941.); je kanadsko-ukrajinski povjesničar, profesor, znanstvenik i suradnik nekoliko međunarodno priznatih sveučilišta i znanstvenih institucija.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Orest Subteljnij · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Ostroška Biblija

Ostroška Biblija (1581.) Ostroška Biblija (ukr. Острозька Біблія, eng. Ostrog Bible); je prvo cjelovito izdanje Biblije napisano na crkvenoslavenskom jeziku 1580.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ostroška Biblija · Vidi više »

Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš

Ukrajinski književnik Pantelejmon Kuliš (1819. – 1897.) Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš (ukr. Пантелеймон Олександрович Куліш); (Voroniž, 7. kolovoz 1819. - Motronivka, 14. veljača 1897.); je ukrajinski pisac, pjesnik, povjesničar, folklorist, etnograf, prevoditelj, književni kritičar, redaktor i izdavač.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš · Vidi više »

Pavlo Skoropadskij

Posljednji ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij Pavlo Petrovič Skoropadskij (ukr. Павло Петрович Скоропадський, rus. Павел Петрович Скоропадский, de. Paul Petrowitsch Skoropadskyj); (Njemačka, Wiesbaden, 3. svibnja 1873. - Njemačka, Bavarska, 26. travnja 1945.) je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, jedan od ukrajinskih generala u službi vojske Ruskog Carstva i hetman neovisne Ukrajinske Države pod njemačkim protektoratom.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Pavlo Skoropadskij · Vidi više »

Perejaslavski sporazum

Perejaslavski sporazum (rus. Переяславская рада, ukr. Переяславська рада); je službeni dogovor potpisan ugovorom 1654.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Perejaslavski sporazum · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Pismenost

Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Pismenost · Vidi više »

Plinije Stariji

Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Plinije Stariji · Vidi više »

Polissja

Prostor regije Polissja Poliški krajolik, autor: Ivan Šiškin (1884.) Polissja (ukr. Полісся, lat. Polesia) je povijesna ukrajinska etno-lingvistička regija koja se svojim središtem prostire u močvarno-šumskom predjelu sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije, zatim nešto manje u istočnoj Poljskoj i zapadnoj Rusiji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Polissja · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Poljaci · Vidi više »

Poljani

* Poljani (pleme), razdvojba Hrvatska.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Poljani · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Poljska · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Poltavska bitka

Poltavska bitka ili Bitka kod Poltave (rus. Полтавская битва, šve. Slaget vid Poltava, ukr. Битва під Полтавою) je povijesni vojni sukob koji se dogodio na prostoru središnje Ukrajine, grada Poltave, 8.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Poltavska bitka · Vidi više »

Poltavska oblast

Poltavska oblast (ukrajinski: Полтавська область, Poltavs’ka oblast’, Poltavshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Poltavska oblast · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Povijest · Vidi više »

Povijest Litve

lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Povijest Litve · Vidi više »

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Povijest Poljske · Vidi više »

Povijest Rusije

Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Povijest Rusije · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Pravoslavlje · Vidi više »

Pridnjestrovska Moldavska Republika

Pridnjestrovska Moldavska Republika ili kraće Pridnjestrovlje (spominje se i pod nazivom Transdnjestarska Republika) je dio teritorija Moldavije smješten uz lijevu obalu Dnjestra, koja je na mjestima široka i do 15 km.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Pridnjestrovska Moldavska Republika · Vidi više »

Protektorat

Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Protektorat · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Pruska · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Registrirani kozaci

Crtež ukrajinskog registriranog kozaka u službi poljsko-litavske vojske (18.st.) Registrirani kozaci ukrajinski su kozaci koji su služili u multietničkoj poljsko-litavskoj vojsci.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Registrirani kozaci · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rim · Vidi više »

Rjurikoviči

Rjurikoviči, staroruska vladarska dinastija koju je u 9. stoljeću osnovao varjaški knez Rjurik.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rjurikoviči · Vidi više »

Roman Serbin

Roman Serbyn (ukr. Роман Сербин); (Ukrajina, Viktoriv, 1939.); kanadsko-ukrajinski povjesničar, politolog, profesor, znanstveni stručnjak za povijest Istočnih Slavena.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Roman Serbin · Vidi više »

Roman Veliki

Susret Papinog izaslanika i kneza Romana Mstislaviča, autor: Nikolaj Nevrev (1875.) Roman Veliki ili Roman Mstislavič (ukr. Роман Мстиславич); (1152. – 1205.); je srednjovjekovni ukrajinski knez koji je ukupno politički predvodio četiri staroruska središta; ono novgorodsko (1168. – 1170.), vladimir-volinjsko (1170. – 1187., 1188.), galičko (1188., 1199.) i glavno kijevsko.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Roman Veliki · Vidi više »

Ros

Ros (ukrajinski: Рось, ruski: Рось) je rijeka u središnjoj Ukrajini desna pritoka Dnjepra, duga 346 km.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ros · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rumunjska · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija Ukrajine

Rusifikacija Ukrajine (ukr. зросійщення України) podrazumijeva zakone, odredbe i druge slične akte s kojima se već od kraja 17.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rusifikacija Ukrajine · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rusija · Vidi više »

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rusini · Vidi više »

Ruska književnost

Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ruska književnost · Vidi više »

Ruska pravda

Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ruska pravda · Vidi više »

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ruska revolucija

Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ruska revolucija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Rusko Carstvo · Vidi više »

Ruteni

Autohtoni životni prostor srednjovjekovnih Rutena odnosno Ukrajinaca i Bjelorusa Ruteni (ukr. Русини) je srednjovjekovni latinski naziv za Ukrajince formiran na prijelazu s 12.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ruteni · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Sarmati · Vidi više »

Serhij Plohij

Serhij Plohij 2015. Serhij Plohij (eng. Serhii Plokhy); je ukrajinsko-kanadski povjesničar, međunarodno priznati stručnjak za znanost povijesti, suradnik nekoliko priznatih svjetskih sveučilišta i trenutno znanstvenik na Kanadskom institutu za Ukrajinske studije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Serhij Plohij · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Sibir · Vidi više »

Simon Petljura

Simon Petljura (ukr. Симон Васильович Петлюра, čita se Symon Vasyljovyč Petljura); (Poltava, 10. svibnja 1879. – Pariz, 25. svibnja 1926.) bio je ukrajinski publicist, pisac i novinar, te jedan od glavnih ukrajinskih vojnih i političkih vođa i zagovaratelja ukrajinske neovisnosti u vrijeme Ruske revolucije 1917.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Simon Petljura · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Skandinavija · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Skiti · Vidi više »

Sklavinija

Sklavinija (grč. Σκλαβηνίαι) je bizantski naziv za područja naseljena Južnim Slavenima na području Bizantskog Carstva.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Sklavinija · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Slaveni · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Slovačka · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Socijalizam · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sovjetsko-poljski rat

Poljsko-sovjetski rat, Sovjetsko-poljski rat ili Poljsko-boljševički rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Sovjetsko-poljski rat · Vidi više »

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Srednja Azija · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Stara Grčka · Vidi više »

Staroruski (termin)

Opisni termin »staroruski« je pojam kojim se označava kulturno i političko povijesno razdoblje istočnih Slavena prije raspada države Kijevske Rusi u 13.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Staroruski (termin) · Vidi više »

Stepa

Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Stepa · Vidi više »

Stiljsko

Stiljsko je selo u Lavovskoj oblasti (Mikolajivski rajon) blizu Lavova u Ukrajini.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Stiljsko · Vidi više »

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Strabon · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Sveta Stolica · Vidi više »

Svjatoslav I., veliki knez Kijeva

Svatoslav I. Igorovič ili Svjatoslav Osvajač (staroslav.: С~тославъ / Свąтославъ Игорєвичь, ukr.: Святослав Ігорович, rus.: Святослав Игоревич, bug.: Светослав, grč.: Σφενδοσθλάβος – Sphendosthlabos) (oko 942. – 972.), kijevski knez od 945. godine iz dinastije Rjurikoviča.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Svjatoslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Tacit

Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Tacit · Vidi više »

Taras Grigorovič Ševčenko

Djelo Tarasa Ševčenka, Kobzar (knjiga), 1840. Slika Tarasa Ševčenka; »Kateryna«, 1847. Taras Grigorovič Ševčenko, (ukr. Тарас Григорович Шевченко); (Morynci, Ukrajina, 9. ožujka 1814. – Petrograd, Rusija, 10. ožujka 1861.); ukrajinski je pjesnik, slikar i humanist.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Taras Grigorovič Ševčenko · Vidi više »

Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Tatari · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Transilvanija · Vidi više »

Tripiljska kultura

Tripiljski kipić pronađen u Ukrajini Tripiljska kultura (ukr. Трипільська культура) potječe s prostora zapadne Ukrajine, točnije između rijeka Dnjepar i Dnjestar, a ime je dobila prema selu Tripilja u blizini grada Kijeva, gdje su je otkrili ukrajinski arheolozi krajem 19.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Tripiljska kultura · Vidi više »

Trozubac

Posejdonov trozubac Trozubac je oružje nalik koplju koje na vrhu ima tri velika metalna zuba.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Trozubac · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinci u Rusiji

Naseljenost Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2002. godine. Ukrajinci u Rusiji predstavljaju najveću ukrajinsku dijasporu u svijetu i prema službenom popisu iz 2002.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinci u Rusiji · Vidi više »

Ukrajinska grkokatolička Crkva

Ukrajinska grkokatolička Crkva (ukr. Українська греко-католицька церква (УГКЦ)), također poznata kao Ukrajinska katolička Crkva; jedna je od izravnih sljedbenica srednjovjekovne Ukrajinske Crkve osnovane prihvaćanjem kršćanstva u Ukrajini odnosno Kijevskoj Rusi 988.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinska grkokatolička Crkva · Vidi više »

Ukrajinska književnost

Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskom odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinska književnost · Vidi više »

Ukrajinska kultura

Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinska kultura · Vidi više »

Ukrajinska Narodna Republika

Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva

Ukrajinska pravoslavna Crkva stvorena je 988.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Ukrajinski kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).

Novi!!: Povijest Ukrajine i Ukrajinski kozaci · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Vatikan · Vidi više »

Velika Kneževina Litva

Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Velika Kneževina Litva · Vidi više »

Velika Kneževina Moskva

Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Velika Kneževina Moskva · Vidi više »

Velika Kneževina Ruska

Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.) Velika Kneževina Ruska (ukr. Велике князівство Руське, eng. Grand Duchy of Ruthenia) je naziv kratkotrajne ukrajinske države formirane u sklopu federativne zajednice s Poljskom i Litvom 16.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Velika Kneževina Ruska · Vidi više »

Veliki sjeverni rat

Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Veliki sjeverni rat · Vidi više »

Verhovna Rada

277x277px Verhovna Rada ime je ukrajinskog parlamenta.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Verhovna Rada · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Vikinzi · Vidi više »

Visla

Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Visla · Vidi više »

Vladimir I., veliki knez Kijeva

Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Vladislav II. Jagelović, poljski kralj

Vladislav II. Jagelović, poljski kralj Jagelo, kasnije Vladislav II.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Vladislav II. Jagelović, poljski kralj · Vidi više »

Volga

Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Volga · Vidi više »

Volinj

Prostor regije Volinj U Volinju se nalazi veliko svetište Počajivska lavra, 16. st. Volinj (ukrajinski: Волинь, Volyn’, poljski: Wołyń, njemački: Wolhynien, Wolynien, ruski: Волынь, Volyn’; hebrejski: װאָהלין, Vohlin) je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Volinj · Vidi više »

Volodymyr Vynnyčenko

Ukrajinski društveno-politički aktivist Volodimir Kirilovič Vinničenko (1910.) Volodymyr Vynnyčenko (ukr. Володимир Кирилович Винниченко - Volodymyr Kyrylovyč Vynnyčenko); (Kropyvnyckyj, 28. srpanj 1880. - Mougins, 6. ožujak 1951.) je ugledni ukrajinski pisac, dramaturg, politički aktivist i revolucionarni političar Ukrajinske Narodne Republike.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Volodymyr Vynnyčenko · Vidi više »

Zakarpatje

Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Zakarpatje · Vidi više »

Zapadna Ukrajinska Narodna Republika

Zapadnoukrajinska Narodna Republika (ukr. Західно-Українська Народна Республика), skraćeno ZUNR; bila je ukrajinska država nastala 1918.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Zapadna Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »

Zaporoška Republika

Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Zaporoška Republika · Vidi više »

Zaporoška Sič

Zaporoški Kozak Zaporoška Sič (ukrajinski: Запорізька Січ) je povijesno ukrajinsko područje, koje je postojalo između 16.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Zaporoška Sič · Vidi više »

Zaporoški kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg samurajski status zaporoške čajke Vasiljom Jemecom banduru Zaporoški kozaci ili Zaporošci su pripadnici ranih vojničkih skupina ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjevernijih ukrajinskih krajeva sele i pojavljuju na južnim ukrajinskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu, kasnije Zaporošku republiku.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Zaporoški kozaci · Vidi više »

Zelena Ukrajina

Prostor Zelene Ukrajine ili Zelenog klina u Ruskoj Federaciji Nacionalna zastava Zelene Ukrajine Teritorij ruskog Dalekog istoka Zelena Ukrajina (ukr.: Зелена Україна - Зелений Клин) je povijesno ukrajinski prostor Dalekog istoka u današnjoj Ruskoj Federaciji, danas poznatiji kao rusko-ukrajinska regija Zeleni klin, zemljopisno smještena između azijske rijeke Amura i Tihog oceana.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Zelena Ukrajina · Vidi više »

Zlatna Horda

Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Zlatna Horda · Vidi više »

Znanstvena literatura

Znanstvena literatura jest skupina tekstova i članaka iz svih polja znanosti (društvenih i prirodnih) izdanih u nekoj znanstvenoj knjizi, časopisu ili na World wide webu.

Novi!!: Povijest Ukrajine i Znanstvena literatura · Vidi više »

1187.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1187. · Vidi više »

1240.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1240. · Vidi više »

1250.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1250. · Vidi više »

1253.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1253. · Vidi više »

1619.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1619. · Vidi više »

1708.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1708. · Vidi više »

1709.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1709. · Vidi više »

1772.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1772. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1774. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1775. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1781. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1793. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 18. stoljeće · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1840. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 19. stoljeće · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 1919. · Vidi više »

25. siječnja

25.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 25. siječnja · Vidi više »

29. travnja

29.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 29. travnja · Vidi više »

878.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest Ukrajine i 878. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Rus'.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »