Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Povijest crnogorskoga jezika

Indeks Povijest crnogorskoga jezika

Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.

42 odnosi: Balšići, Benediktinci, Bijelo Polje, Crnogorci, Crnogorski jezik, Crnogorsko primorje, Crnojevići, Dukljansko Kraljevstvo, Glagoljica, Humska zemlja, Kotor, Kronika, Latinski jezik, Ljetopis popa Dukljanina, Miroslavljevo evanđelje, Novogrčki jezik, Obala, Ohrid, Otok, Pergament, Pismenost, Pravoslavlje, Prečista Krajinska, Prvi svjetski rat, Samostan, Skadarsko jezero, Slaveni, Slavenski jezici, Srbi, Staroslavenski jezik, Stefan Nemanja, Svećenik, Tiskara, Vladimir, Vojislav P. Nikčević, Zetska država, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 15. stoljeće, 18. stoljeće, 1944., 9. stoljeće.

Balšići

Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Balšići · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Benediktinci · Vidi više »

Bijelo Polje

Bijelo Polje, grad na sjeveroistoku Crne Gore.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Bijelo Polje · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Crnogorci · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Crnogorski jezik · Vidi više »

Crnogorsko primorje

'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Crnogorsko primorje · Vidi više »

Crnojevići

Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Crnojevići · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Glagoljica · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Humska zemlja · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Kotor · Vidi više »

Kronika

Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Kronika · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Latinski jezik · Vidi više »

Ljetopis popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »

Miroslavljevo evanđelje

Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Novogrčki jezik · Vidi više »

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Obala · Vidi više »

Ohrid

Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Ohrid · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Otok · Vidi više »

Pergament

Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Pergament · Vidi više »

Pismenost

Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Pismenost · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Pravoslavlje · Vidi više »

Prečista Krajinska

'''Prečista Krajinska''' Prečista Krajinska (na crnogor. ćiril. Пречиста Крајинска) ili Bogorodica Krajinska ili Manastir Bogorodice Krajinske srednjovjekovni grad, utvrda i crkveno središte na jugozapadnoj obali Skadarskoga jezera, u suvremenoj Crnoj Gori, nekoć Dukljanskom kraljevstvu i Zetskoj državi.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Prečista Krajinska · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Samostan · Vidi više »

Skadarsko jezero

Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Skadarsko jezero · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Slaveni · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Slavenski jezici · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Srbi · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Stefan Nemanja

Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Stefan Nemanja · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Svećenik · Vidi više »

Tiskara

Moderni ofsetni tisak Tiskara je industrijski obrt za tiskanje knjiga, novina i razne druge literature.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Tiskara · Vidi više »

Vladimir

* Vladimir (ime).

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Vladimir · Vidi više »

Vojislav P. Nikčević

Vojislav P. Nikčević na crnogor. ćiril. Војислав П. Никчевић (Stubica, Nikšić 18. siječnja 1935. – Beograd, 2. srpnja 2007.)Adnan Čirgić, Život u znaku montenegristike: in memoriam: Vojislav P. Nikčević (1935-2007) // Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 4., No. 4., veljače 2009., Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku,, je crnogorski jezikoslovac, njegošolog i povjesničar književnosti, utemeljitelj montenegristike. Nakon mature odlazi studirati u Zagreb, gdje diplomira i doktorira na Filozofskom fakultetu. Bio je suradnik Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Enciklopedije Jugoslavije te brojnih znanstvenih časopisa. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 1990-ih je obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika. Smatra se da je prof. Nikčević dao glavni znanstveni doprinos utemeljenju crnogorskoga jezika kao službenog u Crnoj Gori, kao i njegovom kodificiranju koje je obavljeno srpnja 2009. godine.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Vojislav P. Nikčević · Vidi više »

Zetska država

'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i Zetska država · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i 11. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i 12. stoljeće · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i 15. stoljeće · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i 18. stoljeće · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i 1944. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Povijest crnogorskoga jezika i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Povijest crnogorskog jezika.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »