Brže od pregledniku!
67 odnosi: Alexander von Humboldt, Antropogeografija, Arapi, Aristotel, Berlin, Bernhard Varenius, Botanika, Carl Ritter, David Harvey, Demografija, Dikearh, Ekonomija, Engleska, Eratosten, Europa, Feministička geografija, Feminizam, Fenomenologija, Filozofija, Filozofija egzistencije, Fizička geografija, Geografija, Geografski informacijski sustav, Geologija, Gerardus Mercator, Herodot, Hiparh, Ibn Batuta, Ibn Haldun, Jakut al-Hamavi, Jared Diamond, Karl Marx, Klaudije Ptolemej, Kraljevsko geografsko društvo, Marko Polo, Matematika, Muhamed Al-Idrisi, National Geographic Society, Pariz, Postmoderna, Poststrukturalizam, Povijest, Pozitivizam, Rimsko Carstvo, Sjedinjene Američke Države, Sociologija, Sputnjik (razdvojba), Srednji vijek, Stara Grčka, Statistika, ..., Strabon, Sveučilište, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Oxfordu, Tales, Ujedinjeno Kraljevstvo, Yi-Fu Tuan, Znanost, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1830., 1845., 1887., 1888., 1917., 20. stoljeće. Proširite indeks (17 više) »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: Povijest geografije i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Antropogeografija
Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini.
Novi!!: Povijest geografije i Antropogeografija · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Povijest geografije i Arapi · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Povijest geografije i Aristotel · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Povijest geografije i Berlin · Vidi više »
Bernhard Varenius
Bernhardus Varenius (Bernhardt Varen; 1621. ili 1622. – oko 1650.), flamanski geograf.
Novi!!: Povijest geografije i Bernhard Varenius · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Povijest geografije i Botanika · Vidi više »
Carl Ritter
'''Carl Ritter''' Carl Ritter (Quedlinburg, 7. kolovoza 1779. – Berlin, 28. rujna 1859.) bio je njemački geograf.
Novi!!: Povijest geografije i Carl Ritter · Vidi više »
David Harvey
David Harvey (geograf) David Harvey (Gillingham, Kent, 1935.), istaknuti profesor antropologije na Diplomskom centru Gradskog sveučilišta u New Yorku (CUNtY).
Novi!!: Povijest geografije i David Harvey · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: Povijest geografije i Demografija · Vidi više »
Dikearh
Dikearh (grč. Δικαίαρχος; Messina, oko 350. pr. Kr. − oko 285. pr. Kr.), starogrčki filozof, kartograf, zemljopisac, geodet, matematičar i književnik.
Novi!!: Povijest geografije i Dikearh · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Povijest geografije i Ekonomija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Povijest geografije i Engleska · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Povijest geografije i Eratosten · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Povijest geografije i Europa · Vidi više »
Feministička geografija
Feministička geografija je grana antropogeografije koja primjenjuje teorije, metode i kritike feminizma u proučavanju ljudske okoline i društva.
Novi!!: Povijest geografije i Feministička geografija · Vidi više »
Feminizam
Feminizam je naziv za skupinu političkih pokreta kojima je cilj društvena, socijalna, politička i ekonomska ravnopravnost spolova, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.
Novi!!: Povijest geografije i Feminizam · Vidi više »
Fenomenologija
Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari.
Novi!!: Povijest geografije i Fenomenologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Povijest geografije i Filozofija · Vidi više »
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Novi!!: Povijest geografije i Filozofija egzistencije · Vidi više »
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Novi!!: Povijest geografije i Fizička geografija · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Povijest geografije i Geografija · Vidi više »
Geografski informacijski sustav
Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
Novi!!: Povijest geografije i Geografski informacijski sustav · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Povijest geografije i Geologija · Vidi više »
Gerardus Mercator
Gerardus Mercator Gerardus Mercator (Rupelmonde, 5. ožujka 1512. – Duisburg, 2. prosinca 1594.), kartograf iz Francuske i Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Povijest geografije i Gerardus Mercator · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Povijest geografije i Herodot · Vidi više »
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Novi!!: Povijest geografije i Hiparh · Vidi više »
Ibn Batuta
Ibn Battuta (1304.–1377.) Abu Abdullah Muhammad Ibn Abdullah Al Lawati Al Tanji Ibn Battuta (24. veljače 1304. do 1368. do 1377., godina smrti nepouzdana), istaknuti arapski (marokanski) Berber, putnik i istraživač Rodio se u berberskoj obitelji u Tangeru, Maroko 703.
Novi!!: Povijest geografije i Ibn Batuta · Vidi više »
Ibn Haldun
Ibn Haldunov kip u Tunisu Ibn Haldun, punim imenom Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Haldun al-Hadrami (27. svibnja 1332. – 19. travnja 1406.), slavni arapski povjesničar, historiograf i političar.
Novi!!: Povijest geografije i Ibn Haldun · Vidi više »
Jakut al-Hamavi
Jakut al-Hamavi (arap. ياقوت الحموي الرومي; punim imenom Jakut ibn Abdulah al-Rumi al-Hamavi, 1179. – 1229.), arapski životopisac i geograf iz Sirije poznat po enciklopedijskim radovima o islamskom svijetu.
Novi!!: Povijest geografije i Jakut al-Hamavi · Vidi više »
Jared Diamond
'''Jared Diamond''' (2007.) Jared Mason Diamond (Boston, 10. rujna 1937.) američki je evolucionarni biolog, fiziolog, biogeograf i publicist.
Novi!!: Povijest geografije i Jared Diamond · Vidi više »
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Novi!!: Povijest geografije i Karl Marx · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Povijest geografije i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Kraljevsko geografsko društvo
Kraljevsko geografsko društvo (engl. Royal Geographical Society) je britansko znanstveno društvo osnovano 1830. pod nazivom Londonsko geografsko društvo (engl. Geographical Society of London) za unaprjeđenje geografskih znanosti pod patronatom kralja Williama IV. Obuhvatilo je 'Udruženje za promicanje otkrića unutarnjih dijelova Afrike'--poznato također kao Afričko udruženje--(osnovao Sir Joseph Banks 1788.), Raleighov klub i Palestinsko udruženje.
Novi!!: Povijest geografije i Kraljevsko geografsko društvo · Vidi više »
Marko Polo
Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.
Novi!!: Povijest geografije i Marko Polo · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Povijest geografije i Matematika · Vidi više »
Muhamed Al-Idrisi
Karta Svijeta iz 1154. godine. Jug je prema gore Muhamed el Idrisi, punim imenom Abu Abd Allah Muhammad al-Idrisi al-Qurtubi al-Hasani al-Sabti, (arap: أبو عبد الله محمد الإدريسي), (Ceuta, 1099. – Palermo, 1164.) bio je arapski kartograf i geograf.
Novi!!: Povijest geografije i Muhamed Al-Idrisi · Vidi više »
National Geographic Society
Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.
Novi!!: Povijest geografije i National Geographic Society · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Povijest geografije i Pariz · Vidi više »
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Novi!!: Povijest geografije i Postmoderna · Vidi više »
Poststrukturalizam
Poststrukturalizam je skupina teorija s korijenima u strukturalističkim tradicijama, čvrsto povezana s francuskim jezikoslovcima oko 1960-ih pa sve do skorašnjih desetljeća.
Novi!!: Povijest geografije i Poststrukturalizam · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Povijest geografije i Povijest · Vidi više »
Pozitivizam
Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.
Novi!!: Povijest geografije i Pozitivizam · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Povijest geografije i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Povijest geografije i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Povijest geografije i Sociologija · Vidi više »
Sputnjik (razdvojba)
* Program Sputnjik, naziv za niz sovjetskih svemirskih letjelica bez ljudske posade, lansiran 1957. godine.
Novi!!: Povijest geografije i Sputnjik (razdvojba) · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Povijest geografije i Srednji vijek · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Povijest geografije i Stara Grčka · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Povijest geografije i Statistika · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Povijest geografije i Strabon · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Povijest geografije i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Povijest geografije i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Povijest geografije i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Povijest geografije i Tales · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Povijest geografije i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Yi-Fu Tuan
Yi-Fu Tuan (tradicionalni kineski 段義孚; Tientsin, Kina, 5. prosinca 1930.), kinesko-američki geograf.
Novi!!: Povijest geografije i Yi-Fu Tuan · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Povijest geografije i Znanost · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 17. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 18. stoljeće · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 1830. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 1845. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 1888. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 1917. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest geografije i 20. stoljeće · Vidi više »
