Brže od pregledniku!
51 odnosi: Alkemija, Antoine Laurent de Lavoisier, Arapski jezik, Školska knjiga, Švedska, Željezo, Cink, Destilacija, Drago Grdenić, Egipat, Element, Filozof, Filtracija, Francuska, Grčka, Henry Cavendish, Hrčak (portal), Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ideja, Joseph Priestley, Kemija, Kina, Kiseline, Kisik, Klorovodična kiselina, Kovine, Materija, Nenad Trinajstić, Nobelova nagrada za kemiju, Olovo (element), Otopine, Para, Plamen, Plin, Robert Boyle, Stoljeće, Teorija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vatra, Voda, Vodik, Vrijeme (fizika), Zemlja, Zlato, Zrak, 1400., 1661., 1772., 1781., 1783., ..., 1796.. Proširite indeks (1 više) »
Alkemija
Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.
Novi!!: Povijest kemije i Alkemija · Vidi više »
Antoine Laurent de Lavoisier
Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.
Novi!!: Povijest kemije i Antoine Laurent de Lavoisier · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Povijest kemije i Arapski jezik · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest kemije i Školska knjiga · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Povijest kemije i Švedska · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Povijest kemije i Željezo · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Povijest kemije i Cink · Vidi više »
Destilacija
Naprava za destilaciju Destilacija (iz latinskog destillare „kapati“, odnosi se na kapanje kondenzata) je razdvajanje homogene smjese dviju ili više kapljevina različitih vrelišta na pojedine sastavnice.
Novi!!: Povijest kemije i Destilacija · Vidi više »
Drago Grdenić
Drago Grdenić (Križevci, 31. kolovoza 1919. – Zagreb, 7. rujna 2018.), hrvatski akademik i kemičar.
Novi!!: Povijest kemije i Drago Grdenić · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Povijest kemije i Egipat · Vidi više »
Element
Element (lat. elementum: počelo) može značiti.
Novi!!: Povijest kemije i Element · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Povijest kemije i Filozof · Vidi više »
Filtracija
Prikaz jednostavne filtracije: velike čestice na ulazu u filtar ne mogu proći mrežastu strukturu filtra, a tekućine i male čestice prolaze, te tako postaju filtrirane. pitke vode. papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (npr. pijesak),2. izlaz čvrstih čestica,3. izlaz čiste tekućine. Filtracija (prema filtar) je fizikalna separacijska tehnika i tehnološka operacija razdvajanja heterogenih smjesa čvrstih tvari od kapljevitih ili plinovih tvari s pomoću porozne pregrade (filtarsko sredstvo), koja je smještena u prikladnoj napravi ili aparatu (filtar).
Novi!!: Povijest kemije i Filtracija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest kemije i Francuska · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Povijest kemije i Grčka · Vidi više »
Henry Cavendish
Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.
Novi!!: Povijest kemije i Henry Cavendish · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Povijest kemije i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Povijest kemije i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Novi!!: Povijest kemije i Ideja · Vidi više »
Joseph Priestley
Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.
Novi!!: Povijest kemije i Joseph Priestley · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Povijest kemije i Kemija · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest kemije i Kina · Vidi više »
Kiseline
Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.
Novi!!: Povijest kemije i Kiseline · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Povijest kemije i Kisik · Vidi više »
Klorovodična kiselina
Klorovodična kiselina (solna kiselina) (HCl) je vodena otopina plina klorovodika.
Novi!!: Povijest kemije i Klorovodična kiselina · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Povijest kemije i Kovine · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Povijest kemije i Materija · Vidi više »
Nenad Trinajstić
Nenad Trinajstić (Zagreb, 26. listopada 1936. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.), bio je hrvatski kemičar.
Novi!!: Povijest kemije i Nenad Trinajstić · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Povijest kemije i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Povijest kemije i Olovo (element) · Vidi više »
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Novi!!: Povijest kemije i Otopine · Vidi više »
Para
Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.
Novi!!: Povijest kemije i Para · Vidi više »
Plamen
Plamen (od latinskog flamma) je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio vatre.
Novi!!: Povijest kemije i Plamen · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Povijest kemije i Plin · Vidi više »
Robert Boyle
Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.
Novi!!: Povijest kemije i Robert Boyle · Vidi više »
Stoljeće
Stoljeće (lat. centum – „sto”) je vremenski period od 100 (sto) godina, tj.
Novi!!: Povijest kemije i Stoljeće · Vidi više »
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Novi!!: Povijest kemije i Teorija · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Povijest kemije i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Povijest kemije i Vatra · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Povijest kemije i Voda · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Povijest kemije i Vodik · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Povijest kemije i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Povijest kemije i Zemlja · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Povijest kemije i Zlato · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Povijest kemije i Zrak · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest kemije i 1400. · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest kemije i 1661. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest kemije i 1772. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest kemije i 1781. · Vidi više »
1783.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest kemije i 1783. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest kemije i 1796. · Vidi više »
