17 odnosi: Atom, Auguste Comte, Biologija, Duhovnost, Henri Saint-Simon, Hipoteza, Ideja, Istina, Kemija, Materija, Metafizika, Metodologija, Mjerenje, Prirodne znanosti, Sociologija, 1798., 1857..
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Pozitivizam i Atom · Vidi više »
Auguste Comte
'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.
Novi!!: Pozitivizam i Auguste Comte · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Pozitivizam i Biologija · Vidi više »
Duhovnost
Duhovnost ili latinizam spiritualnost (lat. spiritus: udah, disanje, duh), stanje je svijesti u kojemu se čovjek predaje razvoju vlastita duha kroz vjersku posvećenost Bogu, odnosno, čovjekovo osobno traganje za odgovorima na pitanja života, smrti, smisla, postojanja i odnosa s nadnaravnim.
Novi!!: Pozitivizam i Duhovnost · Vidi više »
Henri Saint-Simon
Claude Henri de Saint-Simon Henri Saint-Simon (1760. – 1825.), francuski socijalist, jedan od trojice “velikih utopista” koji zastupaju interese radništva i kritiziraju kapitalistički način proizvodnje te su svojim učenjima utjecali na oblikovanje teorije Karla Marxa.
Novi!!: Pozitivizam i Henri Saint-Simon · Vidi više »
Hipoteza
Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.
Novi!!: Pozitivizam i Hipoteza · Vidi više »
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Novi!!: Pozitivizam i Ideja · Vidi više »
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Novi!!: Pozitivizam i Istina · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Pozitivizam i Kemija · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Pozitivizam i Materija · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Pozitivizam i Metafizika · Vidi više »
Metodologija
Metodologija je znanost o metodama, načinu znanstvenog istraživanja.
Novi!!: Pozitivizam i Metodologija · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Pozitivizam i Mjerenje · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Pozitivizam i Prirodne znanosti · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Pozitivizam i Sociologija · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Pozitivizam i 1798. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Pozitivizam i 1857. · Vidi više »