Brže od pregledniku!
17 odnosi: Bugarska, Ekonomska i monetarna unija Europske unije, Europska unija, Francuski jezik, Hrvatska, Informacijsko društvo, Pravo Europske unije, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Rumunjska, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Turska, Zaštita potrošača, Zakon, 1. srpnja, 2004., 2011., 2013..
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Bugarska · Vidi više »
Ekonomska i monetarna unija Europske unije
Zemlje članice Ekonomske i monetarne unije. Plavo su označene države koje su uvele euro, narančasto zemlje koje se nalaze u mehanizmu ERM II, a crveno zemlje koje su izvan navedenog mehanizma. Ekonomska i monetarna unija (EMU) krovni je pojam kojim se označava politika za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica Europske unije u tri faze.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Ekonomska i monetarna unija Europske unije · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Europska unija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Francuski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Hrvatska · Vidi više »
Informacijsko društvo
Informacijsko društvo je društvo u kojim je stvaranje, distribucija, rasprostranje, korištenje, integracija i manipulacija informacija značajna ekonomska, politička i kulturna djelatnost.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Informacijsko društvo · Vidi više »
Pravo Europske unije
Pravo Europske unije, naziva se još i europsko pravo, čini ukupnost svih propisa važećih u okviru Europske unije.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Pravo Europske unije · Vidi više »
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Rumunjska · Vidi više »
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
SSP stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Makedonija, Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo).
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Turska · Vidi više »
Zaštita potrošača
Zaštita potrošača je pravno područje koje se bavi zaštitom osnovnih prava građana u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima u kojima pribavljaju proizvode i usluge na tržištu.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Zaštita potrošača · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i Zakon · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i 1. srpnja · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i 2004. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Pravna stečevina Europske unije i 2013. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Acquis communautaire, Pravna stečevina EU, Pravna stečevina Europske Unije.
