Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Praznina (astronomija)

Indeks Praznina (astronomija)

Razdioba tvari u kockastoj sekciji svemira. Plave vlaknaste strukture predstavljaju tvar (primarno tamnu tvar), a prazna područja između tih područja su svemirske praznine. Praznine su veliki pusti prostor u svemiru između galaktičkih vlakana, najvećih struktura u koje sadrže vrlo malo (prazninske galaktike) ili u kojima uopće nema galaktika.

32 odnosi: Anizotropija, Astrofizika, Bezkolizijski medij, Crveni pomak, Egzozodijačka prašina, G-oblak, Galaktička plima, Galaktičko vlakno, Galaktika, Gravitacijski crveni pomak, Heliosfera, Hubbleov zakon, Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, Međuplanetna prašina, Međuplanetna tvar, Mjesečina, Mjesna praznina, Oblaci Kordiljevskog, Parsek, Polarna svjetlost, Prazninska galaktika, Sunčev vjetar, Superskup Perzej-Ribe, Superskupovi galaktika, Svemir, Svemirsko prostranstvo, Tamna energija, Trojanci (astronomija), Veliki prasak, Volar, Zeemanov učinak, Zodijačka svjetlost.

Anizotropija

Islandski dvolomac. optičkih vlakana (anizotropna tvar). Anizotropija (grč. ἄνıσος: nejednak) je osobitost nekog sredstva da njegova fizikalna svojstva poprimaju različite vrijednosti za različite smjerove.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Anizotropija · Vidi više »

Astrofizika

Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Astrofizika · Vidi više »

Bezkolizijski medij

Bezkolizijski medij je pojam koji se kozmologiji i fizici odnosni na medij u kojem je nuklearni udarni presjek između čestica tako nizak da kolizija između čestica nema signifikantni učinak na sustav.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Bezkolizijski medij · Vidi više »

Crveni pomak

Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Crveni pomak · Vidi više »

Egzozodijačka prašina

Egzozodijačka prašina je ekstrasolarni analog zodijačke prašine, zrna amorfnog ugljika i silikatne prašine veličine od 1 do 100 mikrometara, a koja ispunja ravninu Sunčeva sustava, osobito unutarnji dio asteroidnog pojasa.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Egzozodijačka prašina · Vidi više »

G-oblak

Kompleks G-oblaka i susjednog Lokalnog međuzvjezdanog oblaka. G-oblak (ili kompleks G-oblaka) je međuzvjezdani oblak smješten tik do Lokalnog međuzvjezdanog oblaka.

Novi!!: Praznina (astronomija) i G-oblak · Vidi više »

Galaktička plima

Galaktička plima je plimna sila koja djeluje na objekte podložne gravitacijskom polju galaktika kao što je Mliječna staza (Kumovska slama).

Novi!!: Praznina (astronomija) i Galaktička plima · Vidi više »

Galaktičko vlakno

Galaktičko vlakno ili galaktički filament je vrsta strukture u izvangalaktičkoj astronomiji.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Galaktičko vlakno · Vidi više »

Galaktika

Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Galaktika · Vidi više »

Gravitacijski crveni pomak

Gravitacijski crveni pomak svjetlosnog vala zbog prostiranja prema gore ususret gravitacijskom polju (proizvodi ga žuta zvijezda ispod). Dijagram nesrazmjerno uvećano prikazuje ovaj učinak. Gravitacijski crveni pomak ili Einsteinov pomak je pojam iz astrofizike pojava prividnog smanjenja frekvencije elektromagnetskog zračenja koje odašilje izvor u gravitacijskom polju, promatrano s položaja u slabijem gravitacijskom polju.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Gravitacijski crveni pomak · Vidi više »

Heliosfera

date.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Heliosfera · Vidi više »

Hubbleov zakon

Edwin Hubble (1888. – 1953.), otkrio je 1929. proporcionalnost između udaljenosti pojedine galaksije i njenog crvenog pomaka.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Hubbleov zakon · Vidi više »

Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje

umjetnih satelita Echo 1 i Telstar. umjetnim satelitom COBE. anizotropnosti pozadinskog zračenja snimljena umjetnim satelitom WMAP. Umjetni satelit '''COBE''' (eng. ''Cosmic Background Explorer Satellite''). Pozadinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje cijele nebeske sfere, koje se sastoji od zračenja nerazlučenih zvijezda i galaktika, te od zračenja međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje · Vidi više »

Međuplanetna prašina

Umjetnički prikaz međuplanetarne prašine gledano s egzoplaneta Međuplanetna prašina je svemirska prašina (male čestice koje lebde u svemirskom prostranstvu).

Novi!!: Praznina (astronomija) i Međuplanetna prašina · Vidi više »

Međuplanetna tvar

ekliptike. Polarni stratosferski oblaci. tangencijalan na njezinu putanju oko Sunca. Međuplanetarna tvar je tvar u prostoru između planeta u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Međuplanetna tvar · Vidi više »

Mjesečina

Holmi u Švedskoj. Mjesečina se sastoji od većinom sunčeve svjetlosti (s malo zemaljske svjetlosti) koja se odražava na dijelove Mjesečeve površine na koje sunčeva svjetlost udara.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Mjesečina · Vidi više »

Mjesna praznina

Mjesna praznina (eng. The Local Void) je praznina u svemiru u neposrednom susjedstvu Mjesne skupine.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Mjesna praznina · Vidi više »

Oblaci Kordiljevskog

Lagrangeovim točkama L4 i L5 u sustavu Zemlja - Mjesec. Oblaci Kordiljevskog su nakupine prašine na Mjesečevoj stazi u položaju koji odgovara Lagrangeovim točkama L4 i L5 u sustavu Zemlja - Mjesec, a otkrio ih je poljski astronom Kazimierz Kordylewski 1961.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Oblaci Kordiljevskog · Vidi više »

Parsek

Parsek (znak: pc) u astronomiji je mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Parsek · Vidi više »

Polarna svjetlost

Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Polarna svjetlost · Vidi više »

Prazninska galaktika

Prazninska galaktika (eng. void galaxy) je galaktika kakva se pojavljuje u svemirskim prazninama.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Prazninska galaktika · Vidi više »

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Sunčev vjetar · Vidi više »

Superskup Perzej-Ribe

Nebeska karta superskupa Superskup Perzej-Ribe (SCl 40) jedna je od najvećih struktura u svemiru.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Superskup Perzej-Ribe · Vidi više »

Superskupovi galaktika

Superskupovi galaktika naziv je za skupove skupova galaktika.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Superskupovi galaktika · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Svemir · Vidi više »

Svemirsko prostranstvo

Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Svemirsko prostranstvo · Vidi više »

Tamna energija

Tamna energija, prema modernoj fizikalnoj kozmologiji, je nevidljiv sastojak svemira koji ispunjava sav prostor i uzrokuje njegovo ubrzano širenje.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Tamna energija · Vidi više »

Trojanci (astronomija)

problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Trojanci su planetoidi ili prirodni sateliti koji dijele putanju s planetom ili nekim većim satelitom i gibaju se ispred ili iza njega pod kutom od približno 60° (Trojanci i veće tijelo nalaze se u vrhovima istostraničnoga trokuta).

Novi!!: Praznina (astronomija) i Trojanci (astronomija) · Vidi više »

Veliki prasak

Prema teoriji velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog tlaka i gustoće – singularnosti. Po teoriji velikog praska (eng. Big Bang), svemir se prije oko 13,8 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Veliki prasak · Vidi više »

Volar

Volar (lat. Boötes, naziv koji potječe iz Egipta) je jedno od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Volar · Vidi više »

Zeemanov učinak

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Razdvajanje spektralnih linija uzrokovano Zeemanovim učinkom: bez prisutnosti magnetskog polja, konfiguracije a, b i c imaju istu energiju, kao i d, e i f. Prisutnost magnetskog polja uzrokuje odvajanje energetskih razina: ono što je prije bila jedna linija povezana s prijelazom iz a, b ili c u d, e ili f postat će skup linija povezanih s određenim prijelazom. Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. ploštine petlje ''S''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt (po P. Zeemanu) je pojava razlaganja spektralnih linija atoma u magnetskom polju.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Zeemanov učinak · Vidi više »

Zodijačka svjetlost

Zodijačka svjetlost na istočnom nebu prije zore. pustinje Atacama u Čileu. newspaper.

Novi!!: Praznina (astronomija) i Zodijačka svjetlost · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »