Brže od pregledniku!
44 odnosi: Alan Gregov, Ante Sorić, Arijan Komazec, Đuro Vidmarović, Šime Olivari, Budimir Lončar, Davor Marcelić, Dubravko Škurla, Galovac (otok), Hrvatska, Idula, Ivo Jerolimov (stariji), Ivo Mašina, Josip Marčelić, Josip Marcelić, Lukoran, Mali Paranak, Marko Popović, Melkior Mašina, Milivoj Kujundžić, NK Sveti Mihovil Preko, Ošljak (Preko), Petar Popović, Poljana (Preko), Priješke lavandijere, Rivanj, Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, Sestrunj, Smrt, Sutomišćica, Tvrđava sv. Mihovila u Prekom, Ugljan, Večeri na Brižićevin dvorima, Veli Paranak, Zadar, Zadarska županija, 11. stoljeće, 13. stoljeće, 15. stoljeće, 1891., 19. stoljeće, 2. studenoga, 20. stoljeće, 2005..
Alan Gregov
Alan Gregov (Zadar, 1. travnja 1970.), hrvatski košarkaš, bivši hrvatski reprezentativac.
Novi!!: Preko i Alan Gregov · Vidi više »
Ante Sorić
Ante Martin Sorić (Preko, 9. veljače 1929. – Zagreb, 15. listopada 2014.), hrvatski galerist, saborski zastupnik, dugogodišnji voditelj negdašnjega Muzejskog prostora, današnjih Klovićevih dvora, jedan od najpoduzetnijih hrvatskih kulturnih djelatnika.
Novi!!: Preko i Ante Sorić · Vidi više »
Arijan Komazec
Arijan Komazec (Zadar, 23. siječnja 1970.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Preko i Arijan Komazec · Vidi više »
Đuro Vidmarović
Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.
Novi!!: Preko i Đuro Vidmarović · Vidi više »
Šime Olivari
Šime Olivari (Zadar, 8. listopada 1990.) je hrvatski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Preko i Šime Olivari · Vidi više »
Budimir Lončar
Budimir Lončar (Preko, 1. travnja 1924.) bivši je jugoslavenski i hrvatski diplomat.
Novi!!: Preko i Budimir Lončar · Vidi više »
Davor Marcelić
Davor Marcelić (1969.) je hrvatski košarkaš i državni reprezentativac.
Novi!!: Preko i Davor Marcelić · Vidi više »
Dubravko Škurla
Dubravko Škurla (Skurla) (Preko, Ugljan, 4. rujna 1933. – Zagreb, 10. svibnja 1957.), hrvatski pjesnik.
Novi!!: Preko i Dubravko Škurla · Vidi više »
Galovac (otok)
Galovac je naseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Preko i Galovac (otok) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Preko i Hrvatska · Vidi više »
Idula
Idula (Jidula) nenaseljeni je otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Preko i Idula · Vidi više »
Ivo Jerolimov (stariji)
Ivo Jerolimov, stariji (iz Preka) Hajdukov centarhalf iz šezdesetih godina 20.
Novi!!: Preko i Ivo Jerolimov (stariji) · Vidi više »
Ivo Mašina
Ivo Mašina (Preko, 21. srpnja 1927. – kaznionica Stara Gradiška, 20. studenoga 1961.) je bio hrvatski povjesničar i domoljub.
Novi!!: Preko i Ivo Mašina · Vidi više »
Josip Marčelić
Josip Grgur Marčelić (Preko na Ugljanu, 23. ožujka 1847. – Dubrovnik, 31. kolovoza 1928.) Pristupljeno 29.
Novi!!: Preko i Josip Marčelić · Vidi više »
Josip Marcelić
Josip Marcelić (Preko, Zadar, 1929. – Split, 20. siječnja 2018.), hrvatski katolički svećenik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, karizmatik, vjerski pisac, prevoditelj i filmski scenarist.
Novi!!: Preko i Josip Marcelić · Vidi više »
Lukoran
Lukoran je naselje u središnjem dijelu sjeveroistočne obale otoka Ugljana, u sastavu općine Preko, smješteno uz središnje plodno polje i slikovite uvale.
Novi!!: Preko i Lukoran · Vidi više »
Mali Paranak
Mali Paranak je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Preko i Mali Paranak · Vidi više »
Marko Popović
Marko Popović (Zadar, 12. lipnja 1982.) bivši je hrvatski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Preko i Marko Popović · Vidi više »
Melkior Mašina
Melkior Mašina (Preko, Ugljan, 3. siječnja 1941.) je hrvatski domovinski i iseljenički književnik.
Novi!!: Preko i Melkior Mašina · Vidi više »
Milivoj Kujundžić
Milivoj Kujundžić (općina Preko, otok Ugljan, Primorska banovina, Kraljevina SHS, 11.veljače 1928. - Zagreb, Republika Hrvatska, 9. kolovoza 2001.), bio je hrvatski političar, pravnik, sudionik narodnooslobodilačke borbe i bivši djelatnik Udbe (1947. - 1963.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str.
Novi!!: Preko i Milivoj Kujundžić · Vidi više »
NK Sveti Mihovil Preko
NK Sveti Mihovil je nogometni klub iz mjesta Preko, na otoku Ugljanu.
Novi!!: Preko i NK Sveti Mihovil Preko · Vidi više »
Ošljak (Preko)
Ošljak ili Lazaret (talijanski: Calugerà) je najmanji nastanjeni otok (površina oko 0,332 km km²) na Jadranskom moru i hrvatskoj obali Jadrana te istoimeno naselje.
Novi!!: Preko i Ošljak (Preko) · Vidi više »
Petar Popović
*Petar Popović (hrvatski košarkaš), hrvatski košarkaš.
Novi!!: Preko i Petar Popović · Vidi više »
Poljana (Preko)
Poljana je naselje i lučica u istoimenoj uvali na središnjem dijelu istočne obale otoka Ugljana u Zadarskom kanalu.
Novi!!: Preko i Poljana (Preko) · Vidi više »
Priješke lavandijere
Spomenik priješkim lavandijerama u Preku. Priješke lavandijere (preške pralje) - U 19. i početkom 20. stoljeća mnoge su mještanke Preka zarađivale za život svojih obitelji pranjem rublja zadarskoj gospodi.
Novi!!: Preko i Priješke lavandijere · Vidi više »
Rivanj
Rivanj je otok u zadarskom arhipelagu, (Jadransko more, Hrvatska).
Novi!!: Preko i Rivanj · Vidi više »
Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću
Franjevački samostan sv.
Novi!!: Preko i Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću · Vidi više »
Sestrunj
Sestrunj, satelitska snimka Sestrunj je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Preko i Sestrunj · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Preko i Smrt · Vidi više »
Sutomišćica
Sutomišćica je malo turističko naselje i lučica na istočnoj obali otoka Ugljana.
Novi!!: Preko i Sutomišćica · Vidi više »
Tvrđava sv. Mihovila u Prekom
Tlocrt tvrđave sv. Mihovila:1. Položaj crkve sv. Mihovila2. Samostanska cisterna3. Donžon4. Jugoistočna kula5. Sjeveroistočna kula6. Sjeverozapadna kula7. Jugozapadna kulaA. Glavna vrataB. Zapadna vrataC. Nova Tvrđava sv.
Novi!!: Preko i Tvrđava sv. Mihovila u Prekom · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Preko i Ugljan · Vidi više »
Večeri na Brižićevin dvorima
Večeri na Brižićevin dvorima je hrvatska kulturna manifestacija.
Novi!!: Preko i Večeri na Brižićevin dvorima · Vidi više »
Veli Paranak
Veli Paranak je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Preko i Veli Paranak · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Preko i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Preko i Zadarska županija · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Preko i 11. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Preko i 13. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Preko i 15. stoljeće · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Preko i 1891. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Preko i 19. stoljeće · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Preko i 2. studenoga · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Preko i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Preko i 2005. · Vidi više »
