Brže od pregledniku!
38 odnosi: Ante Premužić, Šatorina, Željko Poljak, Bačić kuk, Baške Oštarije, Beton, Cement, Goli otok, Hajdučki kukovi, Hrvatska, Ivan Krajač, Kiza, Krš, Krk, Kulturno dobro, Lika, Lukina jama, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nepokretna kulturna baština, Oštarijska vrata, Pag, Planinarstvo, Prvić, Rab, Rožanski kukovi, Sjever, Slovačka jama, Speleologija, Sušak, Velebit, Veliki Alan, Visibaba, Zavižan, Zečjak, 1889., 1930., 1933., 1979..
Ante Premužić
Ante Premužić (Kobaš, danas Slavonski Kobaš, 11. siječnja 1889. – Zagreb, 30. studenoga 1979.), šumarski inženjer, nastavnik, viši ministarski savjetnik.
Novi!!: Premužićeva staza i Ante Premužić · Vidi više »
Šatorina
Šatorina je najviši vrh Srednjeg Velebita sa svojih 1.623 m, tek 1 metar veći od vrha Zečjaka.
Novi!!: Premužićeva staza i Šatorina · Vidi više »
Željko Poljak
* Željko Poljak (košarkaš), hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.
Novi!!: Premužićeva staza i Željko Poljak · Vidi više »
Bačić kuk
Bačić kuk (1.304 m) je nevisok ali impozantan vrh u Srednjem Velebitu.
Novi!!: Premužićeva staza i Bačić kuk · Vidi više »
Baške Oštarije
Hotel Velebno. Baške Oštarije je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Karlobag, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Premužićeva staza i Baške Oštarije · Vidi više »
Beton
Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.
Novi!!: Premužićeva staza i Beton · Vidi više »
Cement
Cement je građevinski vezivni materijal dobiven usitnjavanjem i pečenjem vapnenca i lapora u fini prah.
Novi!!: Premužićeva staza i Cement · Vidi više »
Goli otok
Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.
Novi!!: Premužićeva staza i Goli otok · Vidi više »
Hajdučki kukovi
Hajdučki kukovi su izrazito karstificiran dio sjevernog Velebita između prijevoja Vratnika na sjeveru i Alana na jugu.
Novi!!: Premužićeva staza i Hajdučki kukovi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Premužićeva staza i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Krajač
Ivan Krajač Ivan Krajač (Senj, 1877. – Maribor?, 1945.) je bio hrvatski odvjetnik, ekonomsko financijski pisac, pravnik, političar i planinar iz Senja.
Novi!!: Premužićeva staza i Ivan Krajač · Vidi više »
Kiza
Kiza (1.278 m) je vrh u Srednjem Velebitu.
Novi!!: Premužićeva staza i Kiza · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Premužićeva staza i Krš · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Premužićeva staza i Krk · Vidi više »
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Novi!!: Premužićeva staza i Kulturno dobro · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Premužićeva staza i Lika · Vidi više »
Lukina jama
Lukina jama je najdublja jama u Hrvatskoj.
Novi!!: Premužićeva staza i Lukina jama · Vidi više »
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.
Novi!!: Premužićeva staza i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »
Nepokretna kulturna baština
Dubrovačke gradske zidine Nepokretna kulturna baština fizička je opipljiva ili "materijalna kulturna baština".
Novi!!: Premužićeva staza i Nepokretna kulturna baština · Vidi više »
Oštarijska vrata
Oštarijska vrata (928 m) su prijevoj na Velebitu, na državnoj cesti D25.
Novi!!: Premužićeva staza i Oštarijska vrata · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Premužićeva staza i Pag · Vidi više »
Planinarstvo
Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.
Novi!!: Premužićeva staza i Planinarstvo · Vidi više »
Prvić
Prvić je otok u šibenskom otočju, u blizini Vodica.
Novi!!: Premužićeva staza i Prvić · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Premužićeva staza i Rab · Vidi više »
Rožanski kukovi
Rožanski kukovi Rossijevo sklonište Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi — Velebit, simbol hrvatskih planina, prava je riznica za prirodoslovce, planinare i sve one koji žele i znaju uživati u autentičnim prirodnim ljepotama.
Novi!!: Premužićeva staza i Rožanski kukovi · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Premužićeva staza i Sjever · Vidi više »
Slovačka jama
Slovačka jama (-1.320 m) je jama na Velebitu, u Hrvatskoj.
Novi!!: Premužićeva staza i Slovačka jama · Vidi više »
Speleologija
Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).
Novi!!: Premužićeva staza i Speleologija · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Premužićeva staza i Sušak · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Premužićeva staza i Velebit · Vidi više »
Veliki Alan
Veliki Alan je prijevoj na Velebitu u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit u Hrvatskoj.
Novi!!: Premužićeva staza i Veliki Alan · Vidi više »
Visibaba
Visibaba (lat. Galanthus) je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta.
Novi!!: Premužićeva staza i Visibaba · Vidi više »
Zavižan
Zavižan Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1676 m. Ima oblik stošca, krševit je i stjenovit vrh, jedan od viših na Velebitu.
Novi!!: Premužićeva staza i Zavižan · Vidi više »
Zečjak
Zečjak (1.622 m) je drugi po veličini vrh Srednjeg Velebita (iza Šatorine, ali puno pristupačniji za osvajanje jer se nalazi blizu prijevoja Velikog Alana (1.406 m) i Planinarskog doma (1.305 m) kuda vodi cesta od Krasnog preko Velebita do mjesta na Jadranskoj obali - Jablanca. Tom je makadamskom cestom moguće proći i osobnim automobilom od Krasnog do prijevoja, dok je cesta od prijevoja do Jablanca dostupna samo za terence. Do Zečjaka treba hodati oko 1 h od doma, u pravcu jugozapada, prvo Premužićevom stazom na jug, a onda odvojkom na zapad. Na vrhu nema drveća (slično kao na Šatorini) te je lijepi pogled na more i Jadranske otoke.
Novi!!: Premužićeva staza i Zečjak · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Premužićeva staza i 1889. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Premužićeva staza i 1930. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Premužićeva staza i 1933. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Premužićeva staza i 1979. · Vidi više »
