Brže od pregledniku!
25 odnosi: Brašno, Buča, Hrvatska, Hrvatska kuhinja, Hrvatska kulturna baština, Jaje, Juha, Kaša, Kobasica, Kuhanje, Ljetni vrganj, Lovor, Luk, Luk (biljni rod), Međimurska županija, Meso, Mlijeko, Papar (biljna vrsta), Paprika, Peršin, Prava heljda, Soli, Svinjska mast, Tradicija, Začin.
Brašno
Brašno je proizvod uzastopnoga mehaničkog usitnjavanja (mljevenja) i prosijavanja zrna žitarica, leguminoza, gomolja, sjemena uljarica, ostalih prehrambenih sirovina i začina te drugih tvari.
Novi!!: Pretepena juha i Brašno · Vidi više »
Buča
Buča (bundeva, tikva, lat Cucurbita) su rod iz porodice Cucurbitaceae (tikvovke).
Novi!!: Pretepena juha i Buča · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pretepena juha i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kuhinja
Zagorski štrukli Hrvatska kuhinja obuhvaća cjelokupnu kulinarsku raznolikost svojega teritorija, to jest ukupnost gastronomije i enologije u vidu jela, pića, recepata, sastojaka i proizvoda.
Novi!!: Pretepena juha i Hrvatska kuhinja · Vidi više »
Hrvatska kulturna baština
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera. Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.
Novi!!: Pretepena juha i Hrvatska kulturna baština · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Pretepena juha i Jaje · Vidi više »
Juha
Juha je obično topla tekuća hrana, koja se može pripremiti od povrća, mesa, kostiju, ribe, rakova, školjaka, masti, začina, soli i drugih sastojaka kuhanih u vodi ili odgovarajućem temeljcu.
Novi!!: Pretepena juha i Juha · Vidi više »
Kaša
Heljdina kaša Ječmena kaša Kaša je jelo od žitarica, koje se dobije prokuhavanjem zrna žitarica.
Novi!!: Pretepena juha i Kaša · Vidi više »
Kobasica
Kobasica je tradicionalni naziv za prerađevinu mljevenog mesa s dodatkom začina koje se stavlja u tanko prirodno životinjsko crijevo ili sintetičko crijevo.
Novi!!: Pretepena juha i Kobasica · Vidi više »
Kuhanje
Kuhanje tjestenine Kuhanje je termička obrada sirove hrane.
Novi!!: Pretepena juha i Kuhanje · Vidi više »
Ljetni vrganj
Ljetni vrganj Ljetni vrganj (latinski Boletus edulis) je gljiva koja raste u šumama Europe u kasnom ljetu i jeseni.
Novi!!: Pretepena juha i Ljetni vrganj · Vidi više »
Lovor
Lovor (lovorika, lat. Laurus), rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice Lauraceae.
Novi!!: Pretepena juha i Lovor · Vidi više »
Luk
Dugim naglaskom, luk može biti.
Novi!!: Pretepena juha i Luk · Vidi više »
Luk (biljni rod)
Luk (lat. Allium), mnogobrojni biljni rod višegodišnjih zeljastih biljaka iz porodice zvanikovki (Amaryllidaceae) raširena u područjima s umjerenom klimom.
Novi!!: Pretepena juha i Luk (biljni rod) · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Pretepena juha i Međimurska županija · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Pretepena juha i Meso · Vidi više »
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Novi!!: Pretepena juha i Mlijeko · Vidi više »
Papar (biljna vrsta)
Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.
Novi!!: Pretepena juha i Papar (biljna vrsta) · Vidi više »
Paprika
Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.
Novi!!: Pretepena juha i Paprika · Vidi više »
Peršin
Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki, jedini je predstavnik u svome rodu.
Novi!!: Pretepena juha i Peršin · Vidi više »
Prava heljda
Prava heljda, svrstava se u žitarice jer ima rižino zrno i način korištenja, a po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica.
Novi!!: Pretepena juha i Prava heljda · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Pretepena juha i Soli · Vidi više »
Svinjska mast
Svinjska mast Svinjska mast je proizvod koji se dobiva od masnog tkiva svinja.
Novi!!: Pretepena juha i Svinjska mast · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Pretepena juha i Tradicija · Vidi više »
Začin
Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljki koji se zbog svog sadržaja okusa ili mirisa koriste u pripravljanju svih vrsta hrane kao bi se tim svojstvima jelo "oplemenilo".
Novi!!: Pretepena juha i Začin · Vidi više »
