Brže od pregledniku!
36 odnosi: Alpski ribiz, Černozem, Bijele i Samarske stijene, Borovnica, Brusnica, Bukva, Dinaridi, Dlakavi sleč, Dolomit, Dunjarica, Endem, Fitogeografija, Gorski javor, Hrvatska, Humus, Jarebika, Jela, Krš, Lazac Lokvarski, Ledeno doba, Lokve, Medvjeđi luk, Mliječ, Mukinjica, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Ognjičica, Pašnjak, Planinski bor, Planinski luk, Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, Risnjak, Smreka, Snježnik, Temperaturna inverzija, Vapnenac, Vrtača.
Alpski ribiz
Alpski ribiz Alpski ribiz (lat. Ribes alpinum), mali je listopadni grm rodom iz središnje i sjeverne Europe - raste od Finske i Norveške na jug do Alpa, Pireneja i Kavkaza.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Alpski ribiz · Vidi više »
Černozem
Crnica Crnica ili černozem je zonalni tip zemljišta koji je razvijen na lesnoj podlozi.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Černozem · Vidi više »
Bijele i Samarske stijene
Pogled na šumu Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Gorskom kotaru u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Bijele i Samarske stijene · Vidi više »
Borovnica
Naslaga plodova zrelih borovnica nakon berbe Borovnica (lat. Vaccinium), biljni je rod iz porodice vrjesovki.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Borovnica · Vidi više »
Brusnica
Brusnica je naziv za nekoliko vrsta biljaka (grmova) iz roda Vaccinium, većinom iz podroda Oxycoccus; to su Vaccinium oxycoccos, Vaccinium macrocarpon, Vaccinium microcarpum i Vaccinium erythrocarpum.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Brusnica · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Bukva · Vidi više »
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Dinaridi · Vidi više »
Dlakavi sleč
Dlakavi sleč (dlakavi pjenišnik, čupavi sleč, lat. Rhododendron hirsutum), vazdazeleni grm iz porodice vrjesovki.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Dlakavi sleč · Vidi više »
Dolomit
Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Dolomit · Vidi više »
Dunjarica
Dunjarica (mušmulica, mušmulja; lat. Cotoneaster) rod grmova i drveća iz porodice Rosaceae, dio je podtribusa Pyrinae.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Dunjarica · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Endem · Vidi više »
Fitogeografija
Biljni zemljopis ili fitogeografija (grč. fito + geografija - biljni zemljopis;Vidi:• Hrvatski jezični portal: i • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.,, str. 433. i 478. nelog. biljni zemljopisIvan Šugar:, Zelene stranice, II., 30. travnja 2010.), znanstvena disciplina biogeografije odnosno botanike koja se usmjerava na istraživanje i zakonitosti rasprostranjivanja odnosno razmještaja biljnih vrsta unutar tzv.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Fitogeografija · Vidi više »
Gorski javor
Gorski javor zimi Ilustracija Gorski javor (latinski: Acer pseudoplatanus) vrsta je javora.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Gorski javor · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »
Humus
Humus Humus (lat. zemlja) je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Humus · Vidi više »
Jarebika
Jarebika (oskoruša, lat. Sorbus), veliki biljni rod kojem pripada 360 vrsta listopadnih grmova i drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Jarebika · Vidi više »
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Jela · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Krš · Vidi više »
Lazac Lokvarski
Lazac Lokvarski je naselje u Hrvatskoj u općini Lokvama.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Lazac Lokvarski · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Ledeno doba · Vidi više »
Lokve
Lokve su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Lokve · Vidi više »
Medvjeđi luk
Medvjeđi luk (divlji luk, srijemuž, sremuš, crijemuž, lat. Allium ursinum) je vrsta samonikle jestive biljke roda Allium.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Medvjeđi luk · Vidi više »
Mliječ
Mliječ (lat. Cicerbita), rod glavočika jezičnjaća iz podtribusa Lactucinae, dio tribusa Cichorieae.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Mliječ · Vidi više »
Mukinjica
Mukinjica (patuljasta jarebika, patuljasta mukinja, lat. Chamaemespilus alpina; sin. Sorbus chamaemespilus), monotipski biljni rod, nekada ukjljućivan rodu Sorbus.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Mukinjica · Vidi više »
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »
Ognjičica
Ognjičica (praseće zelje, smrdljiva ognjičica, lat. Aposeris), monotipski biljni rod iz porodice glavočika smješten u podtribus Hyoseridinae.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Ognjičica · Vidi više »
Pašnjak
Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Pašnjak · Vidi više »
Planinski bor
Planinski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Planinski bor · Vidi više »
Planinski luk
Planinski crijemuž (planinski luk, lat. Allium victorialis), biljka iz roda lukova, porodica zvanikovke, trajnica raširena po Euroaziji.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Planinski luk · Vidi više »
Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača
Medvjed u prašumi Štirovači. Prizor iz Štirovače Prašuma Štirovača je šuma u sjevernom Velebitu.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača · Vidi više »
Risnjak
Risnjak je planina i nacionalni park u Gorskom kotaru.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Risnjak · Vidi više »
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Smreka · Vidi više »
Snježnik
Snježnik je krška planina u zaleđu Rijeke, u zapadnom dijelu Gorskoga kotara.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Snježnik · Vidi više »
Temperaturna inverzija
Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). Budimpešti 2013. čamca koja nastaje zbog temperaturne inverzije. ionosfere. Temperaturna inverzija ili inverzija temperature je porast temperature s nadmorskom visinom.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Temperaturna inverzija · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Vapnenac · Vidi više »
Vrtača
Vrtača Vrtače na Velebitu Crveno jezero Vrtače ili ponikve jesu ljevkasta, okrugla ili dugoljasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razlomljenim područjima.
Novi!!: Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske i Vrtača · Vidi više »
