Brže od pregledniku!
231 odnosi: Aachen, Aachenski mir, Akvileja, Akvilejski patrijarhat, Arapi, Arhitrav, Arhont, Avari, Šopot, Čedadsko evanđelje, Ćiril i Metod, Ban, Banska Hrvatska, Bari, Bavarska, Benediktinci, Benkovac, Bijaći, Biograd na Moru, Bizant, Božić, Boka kotorska, Boris I., Borna, Bosna, Bosna (rijeka), Brač, Branimir, Bugari, Bugarska, Car, Carigrad, Carigradska patrijarhija, Cetina, Cres, Crna Gora, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Delmati, Dmitar Zvonimir, Domagoj, Drava, Dužd, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Dvor, Ekskomunikacija, Europa, Focije I., Franačka, ..., Franci, Gacka (župa), Gottschalk, Granica, Hrvati, Hrvatska povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski knezovi, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Hvar, Iljko, Imota, Istočna Franačka, Istra, Italija, Ivan Đakon, Ivan VIII., papa, Ivan X., Jadransko more, Jug, Karantanija, Karlo Veliki, Klis, Kneževina, Kneževina Srbija (srednji vijek), Knez, Knin, Komornik (činovnik), Korčula, Kotor, Kralj Tomislav, Kršćanstvo, Krbava, Krešimir I., Krk, Krka, Kupa, Kvarnerski zaljev, Lastovo, Latini, Latinski jezik, Lav III., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lika, Livno (županija), Ljudevit Posavski, Lošinj, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Ludvig I. Pobožni, Ludvig Njemački, Mač, Mađari, Markgrof, Miroslav, Mislav, Mletačka Republika, Mletci, Mljet, Montecassino, Muć, Muncimir, Nada Klaić, Neretva, Neretvani, Neretvanska kneževina, Neven Budak, Nin, Ninska biskupija, O upravljanju Carstvom, Otok, Paderborn, Panonija, Panonska Hrvatska (kneževina), Papa, Petar Tradonik, Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru, Pliva, Porga, Pounje, Povjesničar, Predromanika, Prostor, Pset, Raša (rijeka), Rab, Rat, Ravni kotari, Rižinice, Rijeka, Rim, Rimsko Carstvo, Rječina, Samostan, Simeon, Sjever, Skradin, Slaveni, Solin, Split, Srbija, Srednji vijek, Srednjovjekovna hrvatska država, Starohrvatske županije, Stjepan V., papa, Svećenik, Tarsatica, Tema Dalmacija, Teodozije, Toma Arhiđakon, Travunija, Trogir, Trpimir I., Trpimir II., Trpimirovići, Trsat, Una, Uzdolje, Vazal, Velebit, Venecija, Višeslav, Višeslavova krstionica, Vis, Vlašić, Vladislav, Vojvoda, Vrbas, Zadar, Zapad, Zdeslav, Zemljovid, Znanost, Zrmanja, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 12. siječnja, 15. stoljeće, 1568., 16. stoljeće, 7. lipnja, 7. stoljeće, 788., 799., 8. stoljeće, 800., 803., 804., 810., 812., 814., 819., 821., 835., 839., 840., 845., 846., 848., 854., 855., 864., 871., 875., 876., 878., 879., 881., 882., 888., 890., 892., 893., 9. stoljeće, 9. studenoga, 910., 914., 924., 925., 927.. Proširite indeks (181 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Aachen · Vidi više »
Aachenski mir
Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen je 13. siječnja 812. godine između bizantskog cara Mihajla (811. – 813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i njihove krajeve.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Aachenski mir · Vidi više »
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Akvileja · Vidi više »
Akvilejski patrijarhat
Akvilejski patrijarhat (tal. patriarcato di Aquileia, Patria del Friuli, furl. Patrie dal Friûl) bila je bivša država (principat) u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Akvilejski patrijarhat · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Arapi · Vidi više »
Arhitrav
Augustovom forumu u Rimu Arhitrav (ili epistil) je greda koja leži na kapitelima stupova.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Arhitrav · Vidi više »
Arhont
Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Arhont · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Avari · Vidi više »
Šopot
Šopot je naselje u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Šopot · Vidi više »
Čedadsko evanđelje
'''Čedadsko evanđelje''' Čedadsko evanđelje (latinski Codex Aquileiensis), još znano i kao Čedadski evanđelistar odnosno Čedadski evangelijar (nazvan prema slovenskom liku imena za furlanski grad Cividale del Friuli) ili Čedadski rukopis, rukopisni kodeks s tekstom evanđelja pisan uncijalom V. ili VI. st. i latinskim jezikom.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Čedadsko evanđelje · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ćiril i Metod · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ban · Vidi više »
Banska Hrvatska
Banska Hrvatska može značiti.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Banska Hrvatska · Vidi više »
Bari
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bari · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bavarska · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Benediktinci · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Benkovac · Vidi više »
Bijaći
Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar) Bijaći (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno na zapadnom dijelu Kaštelanskog polja.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bijaći · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Biograd na Moru · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bizant · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Božić · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Boka kotorska · Vidi više »
Boris I.
Boris I., poznat i kao Mihael Boris I. (?, oko 830. – Preslav, 2. svibnja 907.), bugarski knez (852. – 889.) iz klana Dulo.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Boris I. · Vidi više »
Borna
Borna, hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.). Prema starijoj historiografiji, vjerojatno sin i nasljednik kneza Višeslava.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Borna · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bosna · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Brač · Vidi više »
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Branimir · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Bugarska · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Car · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Carigrad · Vidi više »
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Carigradska patrijarhija · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Cetina · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Cres · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Dalmacija · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Delmati · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Domagoj
website.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Domagoj · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Drava · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Dužd · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Dvor · Vidi više »
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ekskomunikacija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Europa · Vidi više »
Focije I.
Focije Focije I. (grč. Φώτιος, Phōtios; Carigrad, oko 820. – Bordi u Armeniji, 6. veljače 893.) bio je od 858. do 867. i od 877. do 886. carigradski patrijarh.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Focije I. · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Franačka · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Franci · Vidi više »
Gacka (župa)
Gacka je jedna od najstarijih hrvatskih pokrajina (obično se naziva „župom“).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Gacka (župa) · Vidi više »
Gottschalk
Gottschalk (Godescalc, Gotteschalchus) (o. 805. – Hautvillers kraj Épernaya, 30. X. 868. ili 869.), teolog, gramatičar i pjesnik.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Gottschalk · Vidi više »
Granica
Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Granica · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski knezovi
U ranom srednjem vijeku Hrvatska bješe podijeljena na Panonsku i Primorsku Hrvatsku Knezovi Panonske Hrvatske Knezovi Primorske Hrvatske Ime Vladavina Napomene Vojnomir 791.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Hrvatski knezovi · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Humska zemlja · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Hvar · Vidi više »
Iljko
Iljko je prema tradicionalnoj historiografiji bio Domagojev sin koji ga je naslijedio kao knez Hrvatske (876. – 878.). U nekih autora, pa i Nazorovu pjesništvu, taj se vladar javlja i pod imenom Inoslav.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Iljko · Vidi više »
Imota
Imota je naziv starohrvatske županije, kako se pojavljuje u spisu De administrando imperio.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Imota · Vidi više »
Istočna Franačka
Istočna Franačka (lat. Francia Orientalis) ili Kraljevstvo Istočne Franačke, također i Kraljevstvo Istočnih Franaka (lat. Regnum Francorum Orientalium) bila je država nasljednica carstva Karla Velikog, tj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Istočna Franačka · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Italija · Vidi više »
Ivan Đakon
Ivan Đakon († nakon 1018.), mletački ljetopisac te kapelan i tajnik mletačkog dužda Petra II. Orseola (991. – 1009.). Autor je najstarije mletačkog ljetopisa "Venetska kronika" (lat. Chronicum Venetum) u kojem se služio starijim spisima.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ivan Đakon · Vidi više »
Ivan VIII., papa
Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ivan VIII., papa · Vidi više »
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ivan X. · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Jadransko more · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Jug · Vidi više »
Karantanija
Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Karantanija · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Karlo Veliki · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Klis · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Kneževina · Vidi više »
Kneževina Srbija (srednji vijek)
Kneževina Srbija bila je ranosrednjovjekovna država Srba, smještena u zapadnim regijama jugoistočne Europe.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Kneževina Srbija (srednji vijek) · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Knez · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Knin · Vidi više »
Komornik (činovnik)
Komornik (prema komora), osoba (sluga ili dvorski činovnik) kojoj je dužnost brinuti se za privatne potrebe neke osobe na visokom položaju (monarha, pape, plemića itd.). U hrvatskim srednjovjekovnim dokumentima komornik se naziva i postelnik. Plemići komornici (npr. župan-komornik) spominju se na dvoru kneza Muncimira 892.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Komornik (činovnik) · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Korčula · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Kotor · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Kršćanstvo · Vidi više »
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Krbava · Vidi više »
Krešimir I.
Krešimir I., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Krešimir I. · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Krk · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Krka · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Kupa · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Lastovo · Vidi više »
Latini
Latini (lat. Latini) jedan od italskih naroda, nastanjivali su prvobitno relativno ograničen teritorij južno od Tibra, po njima nazvanu Lacij (Latium), koja je u povijesno doba bila dodatno smanjena invazijom Volska u područje između Albanskih brda (Albanus mons) i Aurunskih planina (tzv. Latium Novum ili Latium adiectum).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Latini · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Latinski jezik · Vidi više »
Lav III.
Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Lav III. · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Lika · Vidi više »
Livno (županija)
Livno (grč. ή Χλεβίανα) ili "Hlivno" je bila srednjovjekovna starohrvatska županija koju u svome spisu De administrando imperio spominje car Konstantin VII. Porfirogenet.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Livno (županija) · Vidi više »
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ljudevit Posavski · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Lošinj · Vidi više »
Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »
Ludvig Njemački
Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ludvig Njemački · Vidi više »
Mač
Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je hladno oružje za napad sječenjem ili bodenjem.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Mač · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Mađari · Vidi više »
Markgrof
Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Markgrof · Vidi više »
Miroslav
location.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Miroslav · Vidi više »
Mislav
Mislav, također i Mojslav, bio je knez Primorske Hrvatske otprilike od 835. do 845. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Mislav · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Mletačka Republika · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Mletci · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Mljet · Vidi više »
Montecassino
Restaurirani samostan Monte Cassino. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenom brdu (519 mnm) u općini Cassino, Italija.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Montecassino · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Muć · Vidi više »
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Muncimir · Vidi više »
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Nada Klaić · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Neretva · Vidi više »
Neretvani
'''Neretvanska kneževina (Paganija) u 9. st.''' Neretvani, stara hrvatska etnička skupina ili pleme u području nekadašnje Paganije, uz rijeku Neretvu.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Neretvani · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Neven Budak · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Nin · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ninska biskupija · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Otok · Vidi više »
Paderborn
Paderborn je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Paderborn · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Panonija · Vidi više »
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Papa · Vidi više »
Petar Tradonik
Grb Pietra Tradonica. Petar Tradonik, Petar Tradenik (Pietro Tradonico, lat. Petrus Tradonicus; Pula, ? – Mletci, 13. rujna 864.), bio je 18.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Petar Tradonik · Vidi više »
Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru
Izvornik pisma koji se čuva u Vatikanskom arhivu. Pismo pape Ivana VIII.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru · Vidi više »
Pliva
Pliva je rijeka u BiH, lijeva pritoka Vrbasa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Pliva · Vidi više »
Porga
Porga (grčki: Ποργά) ili Borko je ime kneza Hrvata kojeg spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Porga · Vidi više »
Pounje
Pounje prikazano zelenim nijansama (na sredini zemljovida) Pounje je mikroregija slijeva rijeke Une.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Pounje · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Povjesničar · Vidi više »
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Predromanika · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Prostor · Vidi više »
Pset
Županija Pset ili Pesenta predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Pset · Vidi više »
Raša (rijeka)
Raša (tal. Arsa, lat. Arsa flumen) je rijeka u istočnom dijelu Istre, duljine 23 km.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Raša (rijeka) · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Rab · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Rat · Vidi više »
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Ravni kotari · Vidi više »
Rižinice
Rižinice su arheološki lokalitet kod Solina.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Rižinice · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rječina
Rječina (tal. Fiumara) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Rječina · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Samostan · Vidi više »
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Simeon · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Sjever · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Skradin · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Slaveni · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Starohrvatske županije
Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Starohrvatske županije · Vidi više »
Stjepan V., papa
Stjepan V., papa od 885. do 14. rujna 891. godine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Stjepan V., papa · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Svećenik · Vidi više »
Tarsatica
Rimski luk (Vrata, Porta) na ulazu u rim. casrum, tj. principiju Tarsatica.(Tarsactica) - Starorimsko naselje na čijim ruševinama se u srednjem vijeku razvilo naselje, današnja Rijeka (Hrvatska).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Tarsatica · Vidi više »
Tema Dalmacija
Tema Dalmacija (grčki: θέμα Δαλματίας/Δελματίας, thema Dalmatias/Delmatias) bila je bizantska tema (vojno-civilna provincija) na istočnoj obali Jadranskog mora u jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Diadori/Jaderi (Zadru).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Tema Dalmacija · Vidi više »
Teodozije
Teodozije (9. stoljeće), hrvatski svećenik, ninski biskup (lat. episcopus Croatorum) (879. – 886.) i splitski nadbiskup (886. – 890.). Kratkotrajno je ujedinio ninsku biskupiju i splitsku nadbiskupiju.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Teodozije · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Toma Arhiđakon · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Travunija · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Trogir · Vidi više »
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Trpimir I. · Vidi više »
Trpimir II.
Trpimir II. hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Trpimir II. · Vidi više »
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Trpimirovići · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Trsat · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Una · Vidi više »
Uzdolje
Uzdolje je naselje u Općine Biskupija, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Uzdolje · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Vazal · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Velebit · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Venecija · Vidi više »
Višeslav
Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Višeslav · Vidi više »
Višeslavova krstionica
Krstionica kneza Višeslava Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Višeslavova krstionica · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Vis · Vidi više »
Vlašić
Vlašić je planina u srednjoj Bosni.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Vlašić · Vidi više »
Vladislav
year.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Vladislav · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Vojvoda · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Vrbas · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Zadar · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Zapad · Vidi više »
Zdeslav
Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Zdeslav · Vidi više »
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Zemljovid · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Znanost · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i Zrmanja · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 10. stoljeće · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 11. stoljeće · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 12. siječnja · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 15. stoljeće · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 1568. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 16. stoljeće · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 7. lipnja · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 7. stoljeće · Vidi više »
788.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 788. · Vidi više »
799.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 799. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 8. stoljeće · Vidi više »
800.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 800. · Vidi više »
803.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 803. · Vidi više »
804.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 804. · Vidi više »
810.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 810. · Vidi više »
812.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 812. · Vidi više »
814.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 814. · Vidi više »
819.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 819. · Vidi više »
821.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 821. · Vidi više »
835.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 835. · Vidi više »
839.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 839. · Vidi više »
840.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 840. · Vidi više »
845.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 845. · Vidi više »
846.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 846. · Vidi više »
848.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 848. · Vidi više »
854.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 854. · Vidi više »
855.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 855. · Vidi više »
864.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 864. · Vidi više »
871.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 871. · Vidi više »
875.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 875. · Vidi više »
876.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 876. · Vidi više »
878.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 878. · Vidi više »
879.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 879. · Vidi više »
881.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 881. · Vidi više »
882.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 882. · Vidi više »
888.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 888. · Vidi više »
890.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 890. · Vidi više »
892.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 892. · Vidi više »
893.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 893. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 9. stoljeće · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 9. studenoga · Vidi više »
910.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 910. · Vidi više »
914.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 914. · Vidi više »
924.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 924. · Vidi više »
925.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 925. · Vidi više »
927.
Bez opisa.
Novi!!: Primorska Hrvatska (kneževina) i 927. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dalmatinska Hrvatska, Kneževina Primorska Hrvatska.
