Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Priroda

Indeks Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

27 odnosi: Artefakt, Australija, Crna Gora, Divljina, Energija, Geologija, Homer, Latinski jezik, Materija, Natprirodno, Novi Zeland, Odiseja, Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, Pojava, Priroda (časopis), Prirodne znanosti, Prirodni okoliš, Spiralna galaktika, Subatomska čestica, Svemir, Svijest, Tornado, Um, Val, Vrijeme (meteorologija), Vulkan, Znanstvena metoda.

Artefakt

Artefakt (iz latinskog ars "obrada" l facere "napraviti") u arheologiji je naziv za predmete koje su stvorili ljudi.

Novi!!: Priroda i Artefakt · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Priroda i Australija · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Priroda i Crna Gora · Vidi više »

Divljina

Bijele stijene Žumberak Izvorni odnosno netaknuti oblik prirode, uglavnom veće prirodno područje u kojem je čovjek tek povremeni i nestalni prolaznik.

Novi!!: Priroda i Divljina · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Priroda i Energija · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Priroda i Geologija · Vidi više »

Homer

Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Novi!!: Priroda i Homer · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Priroda i Latinski jezik · Vidi više »

Materija

Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Novi!!: Priroda i Materija · Vidi više »

Natprirodno

Isus hoda po vodi, freska iz katedrale u Versailessu, 1766. Natprirodno, nadnaravno ili vrhunaravno, ono je što nije u skladu sa spoznajama o zakonitostima prirode, ili sve ono što postoji iznad i izvan prirode/prostorvremena, što ih nadilazi.

Novi!!: Priroda i Natprirodno · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Priroda i Novi Zeland · Vidi više »

Odiseja

Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.

Novi!!: Priroda i Odiseja · Vidi više »

Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica (često zvana Principia ili Principia Mathematica), latinski je naziv za djelo koje je u tri knjige napisao Isaac Newton, a prvi puta objavio 5. lipnja 1687. godine.

Novi!!: Priroda i Philosophiae Naturalis Principia Mathematica · Vidi više »

Pojava

Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.

Novi!!: Priroda i Pojava · Vidi više »

Priroda (časopis)

Priroda je časopis Hrvatskoga prirodoslovnoga društva za popularizaciju prirodnih znanosti.

Novi!!: Priroda i Priroda (časopis) · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Priroda i Prirodne znanosti · Vidi više »

Prirodni okoliš

Prirodni okoliš ili prirodna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu.

Novi!!: Priroda i Prirodni okoliš · Vidi više »

Spiralna galaktika

Primjer spiralne galaktike - Messier 101 Spiralne galaktike, kakva je i naša, dijele se na prečkaste (s prečkom u središtu) spiralne i obične spiralne.

Novi!!: Priroda i Spiralna galaktika · Vidi više »

Subatomska čestica

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona. Subatomska čestica ili elementarna čestica je čestica manja od atoma, bilo da su sastavni dio atoma (elektron, proton i neutron) ili nastaju pri sudarima čestica u akceleratorskim pokusima.

Novi!!: Priroda i Subatomska čestica · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Priroda i Svemir · Vidi više »

Svijest

Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.

Novi!!: Priroda i Svijest · Vidi više »

Tornado

Tornado u SAD-u Tornado je zračni vrtlog razorne snage.

Novi!!: Priroda i Tornado · Vidi više »

Um

Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.

Novi!!: Priroda i Um · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Priroda i Val · Vidi više »

Vrijeme (meteorologija)

Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.

Novi!!: Priroda i Vrijeme (meteorologija) · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Priroda i Vulkan · Vidi više »

Znanstvena metoda

Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.

Novi!!: Priroda i Znanstvena metoda · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »