Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Prirodna katastrofa

Indeks Prirodna katastrofa

Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, požara (uključujući i šumske požare), poplave, suše, snježne lavine, olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, vulkanskih erupcija i dr.

10 odnosi: Šumski požar, Požar, Poplava, Potres, Snježna lavina, Suša, Tropska oluja, Tuča, Vjetar, Vulkan.

Šumski požar

Šumski požar Šumski požar je nekontrolirano, stihijsko kretanja vatre po šumskoj površini.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Šumski požar · Vidi više »

Požar

Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Požar · Vidi više »

Poplava

Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Poplava · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Potres · Vidi više »

Snježna lavina

Himalajska snježna lavina Snježna lavina je naziv za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine, najčešće zimi i u rano proljeće.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Snježna lavina · Vidi više »

Suša

Suša. Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Suša · Vidi više »

Tropska oluja

Pogled na tropsku oluju iz svemira. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1985. do 2005. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1945. do 2006. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Uragan Isabel iz 2003. Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Tropska oluja · Vidi više »

Tuča

Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Tuča · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Vjetar · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Prirodna katastrofa i Vulkan · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Prirodne katastrofe.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »