Brže od pregledniku!
56 odnosi: Akvarij, Čovječja ribica, Beč, Botanički vrt, Brod na Kupi, Cres, Fauna, Fosil, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Geologija, Giovanni de Ciotta, Gmazovi, Goli otok, Gorski kotar, Guvernerova palača u Rijeci, Hrčak (portal), Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Institut Ruđer Bošković, Jadransko more, Kaštel Zrinskih, Kostrena, Krk, Kukci, Linz, Mađarska, More, Morski psi, Paleontologija, Poligače, Prvić (Krk), Ptice, Riječki zaljev, Rijeka, Schönbrunn, Sisavci, Slovenija, Sušak, Sveti Grgur (otok), Vinodolski kanal, Vodozemci, Znanost, 1. svibnja, 16. svibnja, 1876., 19. stoljeće, 1945., 1946., 1961., 1963., ..., 1964., 1976., 1978., 1998., 2004., 2005.. Proširite indeks (6 više) »
Akvarij
Akvarij) Dušikov ciklus u akvariju Akvarij (lat. aqua "voda") posuda je ili prostor ispunjena slatkom ili morskom vodom, prilagođena za uzgoj slatkovodnih ili morskih organizama.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Akvarij · Vidi više »
Čovječja ribica
Čovječja ribica (latinski: Proteus anguinus) je endemični vodozemac iz porodice glavašica i jedini predstavnik roda Proteus.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Čovječja ribica · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Beč · Vidi više »
Botanički vrt
Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu. Arboretum Trsteno. Slave Raškaj. Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz različitih krajeva svijeta.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Botanički vrt · Vidi više »
Brod na Kupi
Brod na Kupi je mjesto u Hrvatskoj.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Brod na Kupi · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Cres · Vidi više »
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Fauna · Vidi više »
Fosil
Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Fosil · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Geologija · Vidi više »
Giovanni de Ciotta
Giovanni de Ciotta Giovanni de Ciotta (24. travnja 1824., Rijeka – 6. studenog 1903., Lovran) bio je najuspješniji gradonačelnik Rijeke.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Giovanni de Ciotta · Vidi više »
Gmazovi
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Gmazovi · Vidi više »
Goli otok
Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Goli otok · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Gorski kotar · Vidi više »
Guvernerova palača u Rijeci
Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Guvernerova palača u Rijeci · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Institut Ruđer Bošković
Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Jadransko more · Vidi više »
Kaštel Zrinskih
Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi je tip građevine koja spaja fortifikacijsku funkciju sa stambenom, te pripada tipu tvrđave - palače.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Kaštel Zrinskih · Vidi više »
Kostrena
Termoelektrana Žurkovo, Kostrena Kostrena Kostrena je općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Kostrena · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Krk · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Kukci · Vidi više »
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Linz · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Mađarska · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i More · Vidi više »
Morski psi
kitopsine (12 m), megalodona (16-20 m) i čovjeka Morski psi (Selachimorpha), nadred kralježnjaka iz razreda hrskavičnjaka.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Morski psi · Vidi više »
Paleontologija
Paleontologija je znanost o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svjedočanstvima njihovog postojanja sačuvanim u stijenama.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Paleontologija · Vidi više »
Poligače
Poligače (raže; lat. Batoidea), infrarazred riba hrskavičnjača iz razreda Elasmobranchii unutar kojega čine prve rođake morskim psima (Selachii).
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Poligače · Vidi više »
Prvić (Krk)
Prvić (književno: domaće čakavski je Parvić) kvarnerski je otok u hrvatskom dijelu sjeveroistočnog Jadrana, kao najveći otok senjskih otoka zajedno s otocima Sv. Grgur, Goli i još desetak okolnih sitnih otočića između Krka i Raba.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Prvić (Krk) · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Ptice · Vidi više »
Riječki zaljev
Učke. Riječki zaljev, najsjeverniji dio Kvarnera smješten između zapadne obale Krka i Istarskog poluotoka i sjevernog dijela Hrvatskog primorja.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Riječki zaljev · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Rijeka · Vidi više »
Schönbrunn
Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču jedan je od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Schönbrunn · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Sisavci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Slovenija · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Sušak · Vidi više »
Sveti Grgur (otok)
Sveti Grgur (književno: domaće čakavski je Šagargur) otok je u Hrvatskoj, u Jadranskom moru.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Sveti Grgur (otok) · Vidi više »
Vinodolski kanal
Dramalj, pogled na Vinodolski kanal. Vinodolski kanal je tjesnac u Jadranskom moru.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Vinodolski kanal · Vidi više »
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Vodozemci · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Znanost · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1. svibnja · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 16. svibnja · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1876. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 19. stoljeće · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1946. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1964. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1978. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1998. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 2005. · Vidi više »
