Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Prirodoslovni muzej Rijeka

Indeks Prirodoslovni muzej Rijeka

Zgrada Muzeja. Prirodoslovni muzej Rijeka prvi je regionalni muzej riječkog područja.

55 odnosi: Akvarij, Čovječja ribica, Beč, Botanički vrt, Brod na Kupi, Cres, Fauna, Fosil, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Geologija, Giovanni de Ciotta, Gmazovi, Goli otok, Gorski kotar, Guvernerova palača u Rijeci, Hrčak (portal), Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Institut Ruđer Bošković, Jadransko more, Kostrena, Krk, Kukci, Linz, Mađarska, More, Morski psi, Paleontologija, Prvić (Krk), Ptice, Riječki zaljev, Rijeka, Schönbrunn, Sisavci, Slovemija, Sušak, Sveti Grgur (otok), Vinodolski kanal, Vodozemci, Znanost, Zrinski, 1. svibnja, 16. svibnja, 1876., 19. stoljeće, 1945., 1946., 1961., 1963., 1964., ..., 1976., 1978., 1998., 2004., 2005.. Proširite indeks (5 više) »

Akvarij

Akvarij) Dušikov ciklus u akvariju Akvarij (lat. aqua "voda") posuda je ili prostor ispunjena slatkom ili morskom vodom, prilagođena za uzgoj slatkovodnih ili morskih organizama.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Akvarij · Vidi više »

Čovječja ribica

Čovječja ribica (lat. Proteus anguinus) je endemični vodozemac iz porodice glavašica i jedini predstavnik roda Proteus.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Čovječja ribica · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Beč · Vidi više »

Botanički vrt

Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu. Arboretum Trsteno. Slave Raškaj. Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz različitih krajeva svijeta.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Botanički vrt · Vidi više »

Brod na Kupi

Kupa kod Broda na Kupi Frankopanski dvorac u Brodu na Kupi Brod na Kupi je mjesto u Hrvatskoj.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Brod na Kupi · Vidi više »

Cres

Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km²), a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Cres · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Fauna · Vidi više »

Fosil

Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Fosil · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. (Firenca, 12. veljače 1768. - Beč, 2. ožujka 1835.), posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806.), ugarski, hrvatski i češki kralj (1792.-1835.), austrijski nadvojvoda i austrijski car, poznat još i kao Franjo I.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Geologija

Geologija (grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Geologija · Vidi više »

Giovanni de Ciotta

Giovanni de Ciotta Giovanni de Ciotta (24. travnja 1824., Rijeka – 6. studenog 1903., Lovran) bio je najuspješniji gradonačelnik Rijeke.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Giovanni de Ciotta · Vidi više »

Gmazovi

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Gmazovi · Vidi više »

Goli otok

Goli otok je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Goli otok · Vidi više »

Gorski kotar

Lokvarsko jezero i Risnjak u pozadini Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Gorski kotar · Vidi više »

Guvernerova palača u Rijeci

Detalj dvorišta Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Guvernerova palača u Rijeci · Vidi više »

Hrčak (portal)

Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrčak (portal) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, nazvana i Hrvatska opća enciklopedija, temeljno je izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže i jedan od središnjih i trajnih programa nacionalne kulture.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Institut Ruđer Bošković

Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Jadransko more · Vidi više »

Kostrena

Žurkovo, Kostrena Kostrena Kostrena je općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Kostrena · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Krk · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Kukci · Vidi više »

Linz

Linz je statutarni grad u Austriji.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Linz · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Mađarska · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i More · Vidi više »

Morski psi

kitopsine (12 m), megalodona (16-20 m) i čovjeka Morski psi (Selachimorpha), kralježnjaci su iz razreda hrskavičnjaka.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Morski psi · Vidi više »

Paleontologija

Paleontologija je znanost o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svjedočanstvima njihovog postojanja sačuvanim u stijenama.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Paleontologija · Vidi više »

Prvić (Krk)

Ovaj članak je o otoku Prviću kod Krka.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Prvić (Krk) · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Ptice · Vidi više »

Riječki zaljev

Učke. Riječki zaljev, najsjeverniji dio Kvarnera smješten između zapadne obale Krka i Istarskog poluotoka i sjevernog dijela Hrvatskog primorja.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Riječki zaljev · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Rijeka · Vidi više »

Schönbrunn

Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču je jedna od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Schönbrunn · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Sisavci · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Slovemija · Vidi više »

Sušak

Dio Sušaka Sušak je mjesni odbor grada Rijeke, koji broji 1.812 stanovnika.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Sušak · Vidi više »

Sveti Grgur (otok)

Sveti Grgur (književno: domaće čakavski je Šagargur) otok je u Hrvatskoj, u Jadranskom moru između Raba i Krka.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Sveti Grgur (otok) · Vidi više »

Vinodolski kanal

Dramalj, pogled na Vinodolski kanal. Vinodolski kanal je morski kanal u Jadranskom moru.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Vinodolski kanal · Vidi više »

Vodozemci

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Vodozemci · Vidi više »

Znanost

Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Znanost · Vidi više »

Zrinski

* knezovi Zrinski, hrvatski velikaški rod.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i Zrinski · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1. svibnja · Vidi više »

16. svibnja

16.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 16. svibnja · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1876. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 19. stoljeće · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1945. · Vidi više »

1946.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1946. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1964. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1976. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1978. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 1998. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Prirodoslovni muzej Rijeka i 2005. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »