Brže od pregledniku!
164 odnosi: Albanija, Ante Gotovina, Atena (grad), Škrile, Škudelini, Baranja, Boris Vujčić, Bosna i Hercegovina, Bruto domaći proizvod, Bruxelles, Bužin, Carina, Cigareta, Crna Gora, Dalmacija, Demografija, Demokracija, Domovinski rat, Donald Tusk, Dragonja, Državna uprava u Hrvatskoj, Državni zavod za statistiku, Električna energija, Engleski jezik, Euro, Europska komisija, Europska unija, Europski parlament, Europsko vijeće, Francuski jezik, Gordan Jandroković, Grčka, Hrvatska, Hrvatska policija, Hrvatski sabor, Hrvatsko zagorje, Hrvatsko-slovenski odnosi, Inflacija, Informacijsko društvo, IPA, Istra, Italija, Ivana Maletić, Jadranka Kosor, Jadransko more, Javno mnijenje, José Manuel Durão Barroso, Jutarnji list, Kabotaža, Kazneno djelo, ..., Konkurencija, Kopenhagenski kriteriji, Korupcija, Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj, London, Luksemburg, Mađarska, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Ministar vanjskih poslova, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Nafta, Nikica Valentić, Nizozemska, Odbor stalnih predstavnika (COREPER), Operacija Oluja, Oružane snage Republike Hrvatske, Patent, Pravna država, Pravna stečevina Europske unije, Predsjednik Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Proširenje Europske unije, Računovodstvo, Ratifikacija, Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Revizija, Romi, Rudarstvo, Samuel Žbogar, Savezna Republika Jugoslavija, Savudrijska vala, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slavonija, Slobodna trgovina, Slovenija, Slovenska blokada pristupa Hrvatske Europskoj uniji, Slovenski jezik, Solun, Split, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija, Statistika, Stjepan Mesić, Sudbena vlast u Hrvatskoj, Tržišno gospodarstvo, Trgovačko društvo, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Valuta, Vat, Veli Mlin, Vesna Pusić, Vijeće Europske unije, Vlada Republike Hrvatske, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zagreb, Zakonodavstvo, Zastava Republike Hrvatske, 1. listopada, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. veljače, 10. lipnja, 13. rujna, 14. listopada, 14. svibnja, 15. siječnja, 16. ožujka, 18. lipnja, 18. listopada, 19. lipnja, 19. prosinca, 19. siječnja, 1992., 1998., 1999., 20. lipnja, 20. listopada, 20. stoljeće, 20. travnja, 20. veljače, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2008., 2009., 2011., 2013., 21. veljače, 22. studenoga, 24. lipnja, 24. studenoga, 26. travnja, 29. listopada, 3. listopada, 30. lipnja, 31. prosinca, 31. srpnja, 5. studenoga, 6. listopada, 6. studenoga, 8. studenoga, 9. listopada, 9. prosinca, 9. studenoga. Proširite indeks (114 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Albanija · Vidi više »
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ante Gotovina · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Atena (grad) · Vidi više »
Škrile
Škrile je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Buja.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Škrile · Vidi više »
Škudelini
Škudelini su pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Buja.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Škudelini · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Baranja · Vidi više »
Boris Vujčić
Boris Vujčić (Zagreb, 2. lipnja 1964.) hrvatski ekonomist, sveučilišni profesor, guverner Hrvatske narodne banke i zamjenik glavnog pregovarača Hrvatske s Europskom Unijom.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Boris Vujčić · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Bruxelles · Vidi više »
Bužin
Bužin je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Buja.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Bužin · Vidi više »
Carina
Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Carina · Vidi više »
Cigareta
Cigareta Cigareta (fr. cigarette - mala cigara) je proizvod koji se pravi od prethodno prerađenih (prečišćenih) i konačno isječenih listova duhana, koji su čvrsto umotani u papirni valjak (obično manji od 120 mm u dužini i 10 mm u širini).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Cigareta · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Dalmacija · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Demografija · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Demokracija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Domovinski rat · Vidi više »
Donald Tusk
Donald Franciszek Tusk (Gdanjsk, 22. travnja 1957.), poljski političar i povjesničar, bivši predsjednik Europskog vijeća, bivši predsjednik Vlade Republike Poljske.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Donald Tusk · Vidi više »
Dragonja
Dragonja je rijeka koja izvire u Sloveniji kod naselja Popeter, teče sjeverozapadnom Istrom i ulijeva se u Piranski zaljev, Jadransko more.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Dragonja · Vidi više »
Državna uprava u Hrvatskoj
Državna uprava zadužena je za neposrednu provedbu zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora te druge upravne i stručne poslove.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Državna uprava u Hrvatskoj · Vidi više »
Državni zavod za statistiku
Državni zavod za statistiku (DZS) je hrvatski državni statistički zavod.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Državni zavod za statistiku · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Električna energija · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Engleski jezik · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Euro · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Europska komisija · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Europski parlament · Vidi više »
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Europsko vijeće · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Francuski jezik · Vidi više »
Gordan Jandroković
Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), političar HDZ-a i aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Gordan Jandroković · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska policija
Hrvatska policija javna je policijska služba hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja zakonom propisane policijske poslove...
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Hrvatska policija · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Hrvatsko-slovenski odnosi
50px Robertom Golobom na Bledskom strategijskom forumu 2022. Međunarodni hrvatsko-slovenski odnosi su formalno započeli 6. veljače 1991. kada su su uspostavljeni međusobni diplomatski odnosi.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Hrvatsko-slovenski odnosi · Vidi više »
Inflacija
Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Inflacija · Vidi više »
Informacijsko društvo
Informacijsko društvo je društvo u kojim je stvaranje, distribucija, rasprostranje, korištenje, integracija i manipulacija informacija značajna ekonomska, politička i kulturna djelatnost.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Informacijsko društvo · Vidi više »
IPA
Kratica IPA može značiti.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i IPA · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Italija · Vidi više »
Ivana Maletić
Ivana Maletić (Šibenik, 12. listopada 1973.), hrvatska političarka, magistrica ekonomije i članica HDZ-a. Na izborima za Europski parlament 2013., izabrana je kao jedna od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ivana Maletić · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Jadranka Kosor · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Jadransko more · Vidi više »
Javno mnijenje
Pojam javno mnijenje u sebi sadrži upozorenje da se tiče javnih, a ne privatnih stvari.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Javno mnijenje · Vidi više »
José Manuel Durão Barroso
José Manuel Durão Barroso (Lisabon, 23. ožujka 1956.), portugalski političar, bivši predsjednik Europske komisije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i José Manuel Durão Barroso · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Jutarnji list · Vidi više »
Kabotaža
Kabotaža je prijevoz putnika i/ili tereta između pojedinih mjesta na području jedne države.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Kabotaža · Vidi više »
Kazneno djelo
Kazneno djelo je takvo ponašanje čovjeka kojim se povređuju vrijednosti koje predstavljuju temelje društva, bez kojih društvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugrožena njegova sigurnost (tzv. naročito vrijedna pravna dobra).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Kazneno djelo · Vidi više »
Konkurencija
Konkurencija je natjecanje između najmanje dva pojedinca, grupe, organizacije, životinja, biljaka i sl., za teritorij, prostor ili resurse.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Konkurencija · Vidi više »
Kopenhagenski kriteriji
150px Kopenhagenski kriteriji (en. Copenhagen criteria) su pravila koja definiraju koja je zemlja podobna pridružiti se Europskoj uniji.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Kopenhagenski kriteriji · Vidi više »
Korupcija
Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Korupcija · Vidi više »
Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj
Ustav Republike Hrvatske jamči hrvatskim građanima pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i London · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Luksemburg · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Mađarska · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Ministar vanjskih poslova
Ministar vanjskih poslova član je vlade i šef resora nadležnog za međunarodne odnose i vođenje vanjske politike svoje zemlje (u pravilu ministarstva vanjskih poslova).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ministar vanjskih poslova · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Nafta · Vidi više »
Nikica Valentić
Nikica Valentić (Gospić, 24. studenoga 1950. – Zagreb, 3. svibnja 2023.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Nikica Valentić · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Nizozemska · Vidi više »
Odbor stalnih predstavnika (COREPER)
Odbor stalnih predstavnika ili skraćeno COREPER (od franc. Comité des représentants permanents) je pomoćno tijelo Vijeća Europske unije, koji se sastoji od dva dijela - tzv.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Odbor stalnih predstavnika (COREPER) · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Operacija Oluja · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Patent
Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Patent · Vidi više »
Pravna država
Pravna država je država u kojoj se država kao cjelina temelji na vladavini zakona i prava.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Pravna država · Vidi više »
Pravna stečevina Europske unije
Pravna stečevina Europske unije (francuski acquis communautaire) naziv koji se odnosi na cjelokupno dosad akumulirano pravo EU, odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve zemlje članice unutar Europske unije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Pravna stečevina Europske unije · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Proširenje Europske unije
Europsku uniju osnovalo je 1957. godine šest država kao Europsku ekonomsku zajednicu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Proširenje Europske unije · Vidi više »
Računovodstvo
srednjeg vijeka Računovodstvo je disciplina koja se bavi zapisom svih financijskih transakcija koje se dogode u jednoj poslovnoj organizaciji.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Računovodstvo · Vidi više »
Ratifikacija
Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ratifikacija · Vidi više »
Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji
Glasački listić s referenduma Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održao se 22. siječnja 2012. godine.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Revizija
* Financijska revizija, ispitivanje ispravnosti računovodstvenih i financijskih informacija i kontrola.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Revizija · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Romi · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Rudarstvo · Vidi više »
Samuel Žbogar
Samuel Žbogar Samuel Žbogar (Postojna, 5. ožujka 1962.) je slovenski političar.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Samuel Žbogar · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Savudrijska vala
Satelitska snimka Savudrijske vale Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv tal. Vallone di Sicciole (rjeđe Bala di Sicciole); je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Savudrijska vala · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Slavonija · Vidi više »
Slobodna trgovina
Abraham Storck: Scene u južnoj luci s trgovcima Slobodna trgovina podrazumijeva međunarodnu trgovinu bez intervencije državne vlasti.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Slobodna trgovina · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Slovenija · Vidi više »
Slovenska blokada pristupa Hrvatske Europskoj uniji
Sporna granica u Piranskom zaljevu Slovenska blokada pristupa Hrvatske Europskoj uniji odnosi se na 10-mjesečno razdoblje, od prosinca 2008. do rujna-listopada 2009., u kojem je Slovenija, članica EU-a, počela Hrvatskoj, državi kandidatkinji, nametati blokadu otvaranja pregovaračkih poglavlja, što je od hrvatskih vlasti protumačeno kao ucjena i iskorištavanje slovenskog povlaštenog položaja kako bi riješila neka otvorena granična pitanja u svoju korist.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Slovenska blokada pristupa Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Slovenski jezik · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Solun · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Split · Vidi više »
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
SSP stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Makedonija, Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Srbija · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Statistika · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Stjepan Mesić · Vidi više »
Sudbena vlast u Hrvatskoj
Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Sudbena vlast u Hrvatskoj · Vidi više »
Tržišno gospodarstvo
Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »
Trgovačko društvo
Trgovačko društvo je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Trgovačko društvo · Vidi više »
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ugovor iz Maastrichta · Vidi više »
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
Članice Europske unije od 1. srpnja 2013. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (ili kraće USKOK) specijalizirano je tijelo u sastavu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zaduženo za progon korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je ustavni zakon koji definira prava koja uživaju pripadnici tradicionalnih nacionalnih manjina nabrojenih u Ustavu Republike Hrvatske.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina · Vidi više »
Valuta
Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Valuta · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Vat · Vidi više »
Veli Mlin
Veli Mlin je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Buja.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Veli Mlin · Vidi više »
Vesna Pusić
Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska je političarka, saborska zastupnica, publicistkinja i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Vesna Pusić · Vidi više »
Vijeće Europske unije
Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Vijeće Europske unije · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Zagreb · Vidi više »
Zakonodavstvo
Zakonodavstvo je ukupnost zakona u pojedinoj državi; državna funkcija donošenja zakona (legislativa).
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Zakonodavstvo · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 1. listopada · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 1. siječnja · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 1. srpnja · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 1. veljače · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 10. lipnja · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 13. rujna · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 14. listopada · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 14. svibnja · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 15. siječnja · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 16. ožujka · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 18. lipnja · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 18. listopada · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 19. lipnja · Vidi više »
19. prosinca
19.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 19. prosinca · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 19. siječnja · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 1999. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 20. lipnja · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 20. listopada · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 20. stoljeće · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 20. travnja · Vidi više »
20. veljače
20.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 20. veljače · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 2013. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 21. veljače · Vidi više »
22. studenoga
22.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 22. studenoga · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 24. lipnja · Vidi više »
24. studenoga
24.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 24. studenoga · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 26. travnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 29. listopada · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 3. listopada · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 30. lipnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 31. prosinca · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 31. srpnja · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 5. studenoga · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 6. listopada · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 6. studenoga · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 8. studenoga · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 9. listopada · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 9. prosinca · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i 9. studenoga · Vidi više »
