Brže od pregledniku!
87 odnosi: Albanci, Albanija, Albanski jezik, Amir Rrahmani, Ankara, Austrija, Šar-planina, Švicarska, Četvorni kilometar, Ćirilica, Belgija, Bošnjaci, Brisanje identiteta (Kosovo), Bursa, Cesta, Drač, Drugi svjetski rat, Euro, Građevinarstvo, Grad, Hrvatska, Industrijska zona, Istok, Italija, Jezero, Jug, Karachi, Katedrala Majke Tereze u Prištini, KF Prishtina, Kosovo, Kosovo Polje, Kosovska Mitrovica, Kraljevina Jugoslavija, Lorik Cana, Mediji, Metar, Milijun, Musliman, Nakit, Niš, Njemačka, Obilić, Okruzi Kosova, Operacija Potkova, Osmansko Carstvo, Pakistan, Poljoprivreda, Preševo, Prištinski okrug, Prizren, ..., Radio, Rat na Kosovu, Religija, Rita Ora, Romi, Sitnica, Sjever, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Slovenija, Srbi, Srbija, Sveučilište u Prištini, Tekstilna industrija, Televizija, Tirana, Trgovina, Turci, Turizam, Turska, Tvrtka, Usluga, Vlak, Zračna luka Adem Jashari Priština, 1. siječnja, 1486., 1850., 1902., 1921., 1948., 1991., 1999., 2009., 2011., 2013., 24. ožujka, 4. travnja. Proširite indeks (37 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Priština i Albanci · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Priština i Albanija · Vidi više »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Priština i Albanski jezik · Vidi više »
Amir Rrahmani
Amir Kadri Rrahmani (Priština, 24. veljače 1994.) kosovski je nogometaš koji igra na poziciji centralnog beka.
Novi!!: Priština i Amir Rrahmani · Vidi više »
Ankara
Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.
Novi!!: Priština i Ankara · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Priština i Austrija · Vidi više »
Šar-planina
'''Šar-planina''' sa zapada Šar-planina (Šara) je planina u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Priština i Šar-planina · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Priština i Švicarska · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Priština i Četvorni kilometar · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Priština i Ćirilica · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Priština i Belgija · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Priština i Bošnjaci · Vidi više »
Brisanje identiteta (Kosovo)
registracije s izbjegličkih vozila kao dio sustavnog napora za uništavanjem svakog dokaza jugoslavenskog/srpskog državljanstva izbjeglih Albanaca. Brisanje identiteta ili čišćenje identiteta (Izveštaj Human Right Watch-a) naziv je za strategiju sustavnog uništavanja osobnih podataka koju je primjenjivala srbijanska vlast na Kosovu tokom kosovskog rata.
Novi!!: Priština i Brisanje identiteta (Kosovo) · Vidi više »
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Novi!!: Priština i Bursa · Vidi više »
Cesta
šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Novi!!: Priština i Cesta · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Priština i Drač · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Priština i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Priština i Euro · Vidi više »
Građevinarstvo
Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.
Novi!!: Priština i Građevinarstvo · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Priština i Grad · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Priština i Hrvatska · Vidi više »
Industrijska zona
Industrijska zona najznačajniji je morfološki oblik koncentracije industrijskih pogona u gradu.
Novi!!: Priština i Industrijska zona · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Priština i Istok · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Priština i Italija · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Priština i Jezero · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Priština i Jug · Vidi više »
Karachi
Karachi (sindhi:ڪراچي, urdu: کراچی Karāchi) je najveći grad, glavna morska luka i financijski centar Pakistana.
Novi!!: Priština i Karachi · Vidi više »
Katedrala Majke Tereze u Prištini
Katedrala Majke Tereze u Prištini Katedrala Majke Tereze u Prištini (alb. Katedralja e së Lumes Nënë Tereza në Prishtinë) najveća je rimokatolička crkva na Balkanu.
Novi!!: Priština i Katedrala Majke Tereze u Prištini · Vidi više »
KF Prishtina
KF Prishtina, kosovski nogometni klub iz Prištine. Natječe se u Superligi Kosova, najvišem razredu nogometnog natjecanja u Kosovu.
Novi!!: Priština i KF Prishtina · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Priština i Kosovo · Vidi više »
Kosovo Polje
Položaj općine Kosovo Polje u okviru Kosova Kosovo Polje (alb. Fushë ë Kosovës, odnosno Fushë Kosova) je gradić u sjeveroistočnom središnjem dijelu Kosova u blizini Prištine.
Novi!!: Priština i Kosovo Polje · Vidi više »
Kosovska Mitrovica
Kosovska Mitrovica (albanski: Mitrovicë ili Mitrovica, odnosno Mitrovicë ë Kosovës, tur. Mitrovice) je grad smješten na sjeveru Kosova.
Novi!!: Priština i Kosovska Mitrovica · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Priština i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Lorik Cana
Lorik Cana (Priština, Kosovo, 27. srpnja 1983.) je albanski bivši nogometni reprezentativac.
Novi!!: Priština i Lorik Cana · Vidi više »
Mediji
Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Novi!!: Priština i Mediji · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Priština i Metar · Vidi više »
Milijun
Milijun je broj koji označava tisuću tisuća, a u dekadskom sustavu zapisuje se s jedinicom iza koje slijedi još šest nula, dakle 1 000 000.
Novi!!: Priština i Milijun · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Priština i Musliman · Vidi više »
Nakit
Jantarov privjesak. Nakit je vrijedan predmet koji se upotrebljava kao ukras i često je umjetnički izrađen od plemenitih kovina i dragulja.
Novi!!: Priština i Nakit · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Priština i Niš · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Priština i Njemačka · Vidi više »
Obilić
Nova džamija u Obilić Kastriotu uz glavnu ulicu. Položaj općine Obilić u okviru Kosova Obilić (alb. Kastrioti, u vrijeme SFRJ Obiliq, srb Обилић) je gradić i općina u sjevernom središnjem dijelu Kosova.
Novi!!: Priština i Obilić · Vidi više »
Okruzi Kosova
Okruzi i općine u Republici Kosovo. Brojevi odgovaraju brojevima u popisu općina Okruzi u Republici Kosovo, nakon proglašenja neovisnosti, te njenog prelaska pod privremenu upravu misije UN-a 1999., organizirani su na sljedeći način.
Novi!!: Priština i Okruzi Kosova · Vidi više »
Operacija Potkova
Oštećena albanska naselja na Kosovu i Metohiji 1998-1999. Operacija Potkova (srpski: Операција Потковица) je naziv za navodnu masovnu kampanju etničkog čišćenja koju su srpske snage provodile na Kosovu tijekom sukoba 1998. i 1999. godine.
Novi!!: Priština i Operacija Potkova · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Priština i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Novi!!: Priština i Pakistan · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Priština i Poljoprivreda · Vidi više »
Preševo
Preševo (srp.: Прешево, alb. Presheva) grad je i središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu u Srbiji.
Novi!!: Priština i Preševo · Vidi više »
Prištinski okrug
Prištinski okrug (albanski: Qarku i Prishtinës, srpski: Приштински округ) je okrug na Kosovu.
Novi!!: Priština i Prištinski okrug · Vidi više »
Prizren
Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.
Novi!!: Priština i Prizren · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Priština i Radio · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: Priština i Rat na Kosovu · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Priština i Religija · Vidi više »
Rita Ora
Rita Sahatçiu Ora (Priština, 26. studenoga 1990.), poznatija kao Rita Ora, britanska je pjevačica albanskog podrijetla, spisateljica tekstova i glumica iz Londona.
Novi!!: Priština i Rita Ora · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Priština i Romi · Vidi više »
Sitnica
Sitnica je najveća rijeka na Kosovu.
Novi!!: Priština i Sitnica · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Priština i Sjever · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Priština i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Priština i Skoplje · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Priština i Slovenija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Priština i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Priština i Srbija · Vidi više »
Sveučilište u Prištini
Sveučilište u Prištini (alb.: Universiteti i Prishtinës; srp.: Универзитет у Приштини; tur.: Priştina Üniversitesi; lat.: Universitas Studiorum Prishtiniensis), sveučilišna je ustanova u glavnom gradu Republike Kosovo Prištini.
Novi!!: Priština i Sveučilište u Prištini · Vidi više »
Tekstilna industrija
Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.
Novi!!: Priština i Tekstilna industrija · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Priština i Televizija · Vidi više »
Tirana
Tirana (albanski: Tiranë ili Tirana) je glavni i najveći grad Albanije.
Novi!!: Priština i Tirana · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Priština i Trgovina · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Priština i Turci · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Priština i Turizam · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Priština i Turska · Vidi više »
Tvrtka
Tvrtka je naziv pod kojim posluje trgovačko društvo.
Novi!!: Priština i Tvrtka · Vidi više »
Usluga
Usluga je skup radnji pojedinca ili grupe usmjerene ka zadovoljenju nečijih potreba.
Novi!!: Priština i Usluga · Vidi više »
Vlak
Vlak Vlak je naziv za skup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama.
Novi!!: Priština i Vlak · Vidi više »
Zračna luka Adem Jashari Priština
Zračna luka Adem Jashari Priština (alb. Aeroporti Ndërkombëtar i Prishtinës Adem Jashari) međunarodna je zračna luka koja se nalazi 16 kilometara od Prištine u Republici Kosovo.
Novi!!: Priština i Zračna luka Adem Jashari Priština · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Priština i 1. siječnja · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 1486. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 1850. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 1902. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 1921. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 1948. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 1991. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Priština i 1999. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Priština i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Priština i 2013. · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Priština i 24. ožujka · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Priština i 4. travnja · Vidi više »
