Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Promet Rusije

Indeks Promet Rusije

Transsibirska željeznica Ruska prometna mreža prilično je nerazvijena u odnosu na veličinu teritorija.

29 odnosi: Amur, Asfalt, Automobilska industrija, Čeljabinsk, Baltičko more, Baltik, Barentsovo more, Bijelo more, Crno more, Kaspijsko jezero, Ledolomac, Moskovski metro, Moskva, Murmansk, Omsk, Podzemna željeznica Kazanj, Podzemna željeznica Nižnji Novgorod, Podzemna željeznica Novosibirsk, Podzemna željeznica Samara, Rusija, Sankt-Peterburg, Sibir, Tihi ocean, Tlo, Transsibirska pruga, Trgovačka mornarica, Vladivostok, Zračni promet, 1990-ih.

Amur

Amur ili Heilong Jiang (kineski jezik) ili Sahaliyan Ula (mandžurski jezik) je rijeka u Aziji, deveta rijeka u svijetu po dužini.

Novi!!: Promet Rusije i Amur · Vidi više »

Asfalt

Asfalt pripremljen za asfaltiranje puta Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva, koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio.

Novi!!: Promet Rusije i Asfalt · Vidi više »

Automobilska industrija

Automobilska industrija je gospodarska grana sekundarnog sektora specijalizirana za marketing cestovnih vozila.

Novi!!: Promet Rusije i Automobilska industrija · Vidi više »

Čeljabinsk

Čeljabinsko kazalište Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska, 15. veljače 2013. Čeljabinsk (ruski: Челя́бинск) je ruski grad, smješten istočno od gorja Urala.

Novi!!: Promet Rusije i Čeljabinsk · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Promet Rusije i Baltičko more · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Promet Rusije i Baltik · Vidi više »

Barentsovo more

Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.

Novi!!: Promet Rusije i Barentsovo more · Vidi više »

Bijelo more

Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.

Novi!!: Promet Rusije i Bijelo more · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Promet Rusije i Crno more · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Promet Rusije i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Ledolomac

ledolomac na nuklearni pogon Ledolomac je naziv za posebno sagrađeni brod kojemu je svrha razbijanje leda radi otvaranja plovnih puteva.

Novi!!: Promet Rusije i Ledolomac · Vidi više »

Moskovski metro

Moskovski metro (ruski: Московский метрополитен имени В.И. Ленина - Moskovski metro imena V.I. Lenjina) je podzemna željeznica s najvećim brojem prevezenih putnika na svijetu.

Novi!!: Promet Rusije i Moskovski metro · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Promet Rusije i Moskva · Vidi više »

Murmansk

100px Arktičkom oceanu Murmanska kovanica Murmansk (ruski: Му́рманск, samijski: Murmanska) je grad na sjeveru Rusije, u Murmanskoj oblasti, na Fenoskandiji, korijenu poluotoka Kole.

Novi!!: Promet Rusije i Murmansk · Vidi više »

Omsk

Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.

Novi!!: Promet Rusije i Omsk · Vidi više »

Podzemna željeznica Kazanj

Podzemna željeznica Kazanj Podzemna željeznica Kazanj ili Kazanjski metro (rus. Казанское метро, tatar. Казан метросы) jedna je od najmlađih podzemnih željeznica u Rusiji, a sastoji se od jedne linije na kojoj se nalazi 10 postaja.

Novi!!: Promet Rusije i Podzemna željeznica Kazanj · Vidi više »

Podzemna željeznica Nižnji Novgorod

Podzemna željeznica Nižnji Novgorod Podzemna željeznica u Nižnji Novgorodu (rus. Нижегородское метро) otvorena je 1985. godine, a sastoji se od 15 postaja na 2 linije, duž 21,6 kilometara.

Novi!!: Promet Rusije i Podzemna željeznica Nižnji Novgorod · Vidi više »

Podzemna željeznica Novosibirsk

Podzemna željeznica Novosibirsk Podzemna željeznica Novosibirsk (rus. Новосиби́рский метрополитен) je sustav podzemne željeznice u Novosibirsku, u Rusiji.

Novi!!: Promet Rusije i Podzemna željeznica Novosibirsk · Vidi više »

Podzemna željeznica Samara

Podzemna željeznica Samara Podzemna željeznica Samara sastoji se od jedne, proširene linije u gradu Samari u Rusiji.

Novi!!: Promet Rusije i Podzemna željeznica Samara · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Promet Rusije i Rusija · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Promet Rusije i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Promet Rusije i Sibir · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Promet Rusije i Tihi ocean · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Promet Rusije i Tlo · Vidi više »

Transsibirska pruga

Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.

Novi!!: Promet Rusije i Transsibirska pruga · Vidi više »

Trgovačka mornarica

Trgovačka mornarica je zajednički naziv za sve trgovačke brodove neke zemlje, koji služe kao rezerva i pomoćno brodovlje ratnoj mornarici neke zemlje.

Novi!!: Promet Rusije i Trgovačka mornarica · Vidi više »

Vladivostok

Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.

Novi!!: Promet Rusije i Vladivostok · Vidi više »

Zračni promet

Zemljovid svjetskihzrakoplovnih linija Zračni promet je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelovanje u zračnom prostoru.

Novi!!: Promet Rusije i Zračni promet · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Promet Rusije i 1990-ih · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »